Hrvatski otočni proizvod
Republika Hrvatska ima 1244 otoka, otočića, hridi i grebena. Stalno je naseljeno njih 53 koji žive kroz svoje ljude i njihove raznovrsne društvene aktivnosti. Osim slikovite ljepote otoci njeguju bogato nasljeđe tradicionalnih obrta, nematerijalne kulturne baštine i gastronomske ponude, uz prepoznatljive okuse i mirise koje im je podario jedinstven spoj mediteranske klime, zemlje i krša.
Vođeno tom činjenicom Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije još je 2007. godine započelo projekt označavanja kvalitetnih otočnih proizvoda oznakom Hrvatski otočni proizvod u svrhu poticanja otočnih proizvođača u proizvodnji autohtonih i kvalitetnih proizvoda te očuvanja tradicije i identiteta otoka. Krajem kolovoza 2022. donesen je Program Hrvatski otočni proizvod koji je usklađen sa Zakonom o otocima ("Narodne novine" br. 116/2018., 73/2020., 133/2020., 70/2021) i Pravilnikom o provedbi Programa „Hrvatski otočni proizvod“ u vezi s djelokrugom, brojem članova i sastavom stručnih povjerenstava za dodjelu oznake „Hrvatski otočni proizvod“, načinu vođenja evidencije subjekata kojima je dodijeljena oznaka „Hrvatski otočni proizvod“ i načinu provođenja kontrole nad korištenjem oznake „Hrvatski otočni proizvod“ („Narodne novine“ br. 139/2021).
Opći cilj Programa Hrvatski otočni proizvod je poticanje proizvodnje i plasmana te promocija izvornih i inovativnih otočnih proizvoda, tradicije i baštine.
Provedba ovog Programa ostvaruje se kroz tri mjere koje međusobno koreliraju i odnose se istovremeno na više posebnih ciljeva, i to kroz:
Oznaka se dodjeljuje otočnim proizvodima i nematerijalnom dobru putem javnog poziva za dodjelu oznake Hrvatski otočni proizvod a na temelju podnesenog zahtjeva za otočni proizvod koji udovoljava uvjetima i kriterijima utvrđenim navedenim Pravilnikom i javnim pozivom.
Grupe otočnih proizvoda za koje se dodjeljuje oznaka Hrvatski otočni proizvod: Prehrambeni proizvodi kao što su maslinova ulja, sol, med, džemovi, sirevi, tradicijske slastice; pića (vina autohtonih sorti, craft piva, likeri spravljeni od lokalnih aromatičnih biljaka sa otoka); umjetnost i dizajn gdje spadaju suveniri i razni uporabni predmeti (tradicijski nakit, ukrasni i uporabni predmeti od maslinovog drveta, suveniri od morske spužve, …), zatim kemijski proizvodi (kozmetički proizvodi na bazi prirodnih sastojaka s hrvatskih otoka te brojni drugi proizvodi). Osim materijalnih postoji i kategorija nematerijalnih otočnih proizvoda koja se odnosi na događanja, umijeća, znanja/vještine, očuvanje, organizaciju, skrb i druge aktivnosti koje doprinose očuvanju tradicije, kulturne baštine otoka i promiču otočni identitet (plesovi, manifestacije, sajmovi, utrke, klapska pjevanja, tradicijski recepti, radionice filcanja ovčje vune, umijeća izrade čipke i brojne druge aktivnosti).
Da bi materijalni otočni proizvod dobio oznaku Hrvatski otočni proizvod mora udovoljavati svim važećim propisima te zahtjevima propisanima ostalim aktima, procedurama i standardima, a koji se odnose na proizvodnju, skladištenje, distribuciju, stavljanje na tržište, sigurnost, zaštitu zdravlja, zaštitu okoliša i zaštitu potrošača te svim ostalim propisanim zahtjevima koji se odnose na taj proizvod.
Otočni subjekti koji mogu biti nositelji oznake su fizičke i pravne osobe koje svoju djelatnost obavljaju na otoku a upisani su u odgovarajuće registre ili upisnike koje vode nadležna tijela te posjeduju odgovarajuće registracije i/ili odobrenja za djelatnost koju obavljaju
Oznaka Hrvatski otočni proizvod jamstvo je otočnog identiteta i kvalitete označenih proizvoda.
Prednosti oznake Hrvatski otočni proizvod su prepoznatljivost, brendiranje i promocija jedinstvenih otočnih proizvoda u Hrvatskoj i izvan nje kroz sajmove, manifestacije, radionice seminare, katalog i druge promotivne aktivnosti te također poticanje gospodarskih aktivnosti i distribucije kroz prezentnije otvaranje prema domaćem i stranom tržištu.
Otočnom subjektu rješenje o dodjeli oznake Hrvatski otočni proizvod izdaje se na temelju prijedloga stručnog povjerenstva kojeg čine stručnjaci iz reda znanstvene zajednice te predstavnici Ministarstva i nadležnih javnopravnih tijela.
Rješenje o dodjeli oznake izdaje se na rok od pet godina.
Od 2007. do 2023. godine oznaka je dodijeljena za 1345 proizvoda prijavljenih od 358 otočna subjekta s 28 otoka i poluotoka Pelješca. U ovom trenutku 224 otočna proizvoda nosi oznaku o kojima se detaljne informacije nalaze u katalogu Hrvatski otočni proizvod 2020-2023 dostupnom putem poveznice KATALOG 2020-2023 .
Označavanje proizvoda oznakom Hrvatski otočni proizvod provodi korisnik oznake nakon donošenja rješenja o dodijeli oznake Hrvatski otočni proizvod. Figurativni prikazi oznake upisani su u službenoj zbirci podataka o registracijama žigova koju vodi Državni zavod za intelektualno vlasništvo kao jamstveni žigovi, čiji je nositelj Ministarstvo (pod registarskim brojevima: Z20190175, Z20190176, Z20190177, Z20190178, Z20190179):
Vođeno tom činjenicom Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije još je 2007. godine započelo projekt označavanja kvalitetnih otočnih proizvoda oznakom Hrvatski otočni proizvod u svrhu poticanja otočnih proizvođača u proizvodnji autohtonih i kvalitetnih proizvoda te očuvanja tradicije i identiteta otoka. Krajem kolovoza 2022. donesen je Program Hrvatski otočni proizvod koji je usklađen sa Zakonom o otocima ("Narodne novine" br. 116/2018., 73/2020., 133/2020., 70/2021) i Pravilnikom o provedbi Programa „Hrvatski otočni proizvod“ u vezi s djelokrugom, brojem članova i sastavom stručnih povjerenstava za dodjelu oznake „Hrvatski otočni proizvod“, načinu vođenja evidencije subjekata kojima je dodijeljena oznaka „Hrvatski otočni proizvod“ i načinu provođenja kontrole nad korištenjem oznake „Hrvatski otočni proizvod“ („Narodne novine“ br. 139/2021).
Opći cilj Programa Hrvatski otočni proizvod je poticanje proizvodnje i plasmana te promocija izvornih i inovativnih otočnih proizvoda, tradicije i baštine.
Provedba ovog Programa ostvaruje se kroz tri mjere koje međusobno koreliraju i odnose se istovremeno na više posebnih ciljeva, i to kroz:
Mjeru 1- označavanje otočnih proizvoda oznakom Hrvatski otočni proizvod
Mjeru 2 - sufinanciranje troškova organizacije skupnih događanja koje pridonose ostvarenju ciljeva Programa Hrvatski otočni proizvod
Mjeru 3 - sufinanciranje projekata i/ili programa promotivno-informativnog karaktera o Programu Hrvatski otočni proizvod
Mjeru 2 - sufinanciranje troškova organizacije skupnih događanja koje pridonose ostvarenju ciljeva Programa Hrvatski otočni proizvod
Mjeru 3 - sufinanciranje projekata i/ili programa promotivno-informativnog karaktera o Programu Hrvatski otočni proizvod
Oznaka se dodjeljuje otočnim proizvodima i nematerijalnom dobru putem javnog poziva za dodjelu oznake Hrvatski otočni proizvod a na temelju podnesenog zahtjeva za otočni proizvod koji udovoljava uvjetima i kriterijima utvrđenim navedenim Pravilnikom i javnim pozivom.
Grupe otočnih proizvoda za koje se dodjeljuje oznaka Hrvatski otočni proizvod: Prehrambeni proizvodi kao što su maslinova ulja, sol, med, džemovi, sirevi, tradicijske slastice; pića (vina autohtonih sorti, craft piva, likeri spravljeni od lokalnih aromatičnih biljaka sa otoka); umjetnost i dizajn gdje spadaju suveniri i razni uporabni predmeti (tradicijski nakit, ukrasni i uporabni predmeti od maslinovog drveta, suveniri od morske spužve, …), zatim kemijski proizvodi (kozmetički proizvodi na bazi prirodnih sastojaka s hrvatskih otoka te brojni drugi proizvodi). Osim materijalnih postoji i kategorija nematerijalnih otočnih proizvoda koja se odnosi na događanja, umijeća, znanja/vještine, očuvanje, organizaciju, skrb i druge aktivnosti koje doprinose očuvanju tradicije, kulturne baštine otoka i promiču otočni identitet (plesovi, manifestacije, sajmovi, utrke, klapska pjevanja, tradicijski recepti, radionice filcanja ovčje vune, umijeća izrade čipke i brojne druge aktivnosti).
Da bi materijalni otočni proizvod dobio oznaku Hrvatski otočni proizvod mora udovoljavati svim važećim propisima te zahtjevima propisanima ostalim aktima, procedurama i standardima, a koji se odnose na proizvodnju, skladištenje, distribuciju, stavljanje na tržište, sigurnost, zaštitu zdravlja, zaštitu okoliša i zaštitu potrošača te svim ostalim propisanim zahtjevima koji se odnose na taj proizvod.
Otočni subjekti koji mogu biti nositelji oznake su fizičke i pravne osobe koje svoju djelatnost obavljaju na otoku a upisani su u odgovarajuće registre ili upisnike koje vode nadležna tijela te posjeduju odgovarajuće registracije i/ili odobrenja za djelatnost koju obavljaju
Oznaka Hrvatski otočni proizvod jamstvo je otočnog identiteta i kvalitete označenih proizvoda.
Prednosti oznake Hrvatski otočni proizvod su prepoznatljivost, brendiranje i promocija jedinstvenih otočnih proizvoda u Hrvatskoj i izvan nje kroz sajmove, manifestacije, radionice seminare, katalog i druge promotivne aktivnosti te također poticanje gospodarskih aktivnosti i distribucije kroz prezentnije otvaranje prema domaćem i stranom tržištu.
Otočnom subjektu rješenje o dodjeli oznake Hrvatski otočni proizvod izdaje se na temelju prijedloga stručnog povjerenstva kojeg čine stručnjaci iz reda znanstvene zajednice te predstavnici Ministarstva i nadležnih javnopravnih tijela.
Rješenje o dodjeli oznake izdaje se na rok od pet godina.
Od 2007. do 2023. godine oznaka je dodijeljena za 1345 proizvoda prijavljenih od 358 otočna subjekta s 28 otoka i poluotoka Pelješca. U ovom trenutku 224 otočna proizvoda nosi oznaku o kojima se detaljne informacije nalaze u katalogu Hrvatski otočni proizvod 2020-2023 dostupnom putem poveznice KATALOG 2020-2023 .
Označavanje proizvoda oznakom Hrvatski otočni proizvod provodi korisnik oznake nakon donošenja rješenja o dodijeli oznake Hrvatski otočni proizvod. Figurativni prikazi oznake upisani su u službenoj zbirci podataka o registracijama žigova koju vodi Državni zavod za intelektualno vlasništvo kao jamstveni žigovi, čiji je nositelj Ministarstvo (pod registarskim brojevima: Z20190175, Z20190176, Z20190177, Z20190178, Z20190179):
Osim mjere dodjele oznake, Program Hrvatski otočni proizvod provodi se i kroz mjere sufinanciranja gdje su prihvatljive aktivnosti skupna događanja koja pridonose ostvarenju ciljeva Programa Hrvatski otočni proizvod (sajam, manifestacija, konferencija, radionica, edukacija/seminari i dr.) te projekti i programi promotivno-informativnog karaktera o Programu Hrvatski otočni proizvod.
Prihvatljivi prijavitelji za mjere sufinanciranja su: jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i javne ustanove te udruge, savezi udruga, zadružni savezi i turističke zajednice, koji ne obavljaju gospodarsku djelatnost.
Visina sufinanciranja iznosi do najviše 85% od ukupnog iznosa prihvatljivih troškova provedbe aktivnosti a jednom prijavitelju se mogu dodijeliti bespovratna financijska sredstva za provedbu najviše dvije različite aktivnosti.
Broj dodijeljenih oznaka po godinama:
| GODINA | BROJ PROIZVOĐAČA | BROJ PROIZVODA |
| 2007. | 14 | 22 |
| 2008. | 18 | 31 |
| 2009. | 22 | 44 |
| 2010. | 41 | 71 |
| 2011. | 51 | 87 |
| 2012. | 47 | 79 |
| 2013. | 43 | 75 |
| 2014. | 65 | 108 |
| 2015. | 68 | 111 |
| 2016. | 68 | 111 |
| 2017. | 73 | 141 |
| 2018. | 57 | 91 |
| 2019. | 78 | 150 |
| 2020. | 27 | 45 |
| 2021. | 23 | 78 |
| 2022. | 14 | 21 |
| 2023. | 30 | 80 |