Multimodalni prijevoz na hrvatskim otocima
Sukladno ciljevima i obuhvatu projekta MIMOSA koji se provodi u sklopu Programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska 2014.–2020., Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u suradnji s ugovorenim partnerom, provodi analizu učinkovitosti sadašnjih multimodalnih pomorskih prijevoznih rješenja u svrhu kreiranja budućih učinkovitijih modela.
Za sada je u sklopu analize istraživana potražnja prijevoza talijanskih putnika koji su boravili u Hrvatskoj prije pandemije Covid dok će se u nastavku analize istraživati njihove navike te načini prijevoza za vrijeme Covid razdoblja.
Od 2010. do 2019. godine, broj turističkih dolazaka u Republiku Hrvatsku je iz godine u godinu konstantno rastao s prosječnim godišnjim trendom rasta od 2,17 % .
Otoke na sjevernom Jadranu su više posjećivali talijanski turisti od otoka u Dalmaciji prvenstveno zbog blizine destinacije i veće razine prometne ponude između Istre, Primorja i Italije. Korelacija između broja turističkih dolazaka i pomorske prometne ponude vidljiva je i za otoke Lošinj i Pag koji imaju najveći udio dolazaka talijanskih turista u ukupnom broju dolazaka, a jedini su otoci koji su brodskom linijom izravno povezani s Italijom.
Najveći broj talijanskih turista godišnje boravio je na otocima Krku (84.330), Pagu (60.151), Lošinju (36.461), Cresu (22.840) i Rabu (21.846). Navedene vrijednosti čine prosjek dolazaka 2018. i 2019. godine.
Zanimljivo je da čak 12 otoka bilježi veći broj dolazaka talijanskih turista od broja lokalnog stanovništva kao npr. otok Cres s 7,42 i Pag s 6,64 talijanska turista po jednom stanovniku otoka, te zatim otoci Lošinj s 4,81, Krk s 4,35, Krapanj s 3,5 i Rab s 2,34 talijanska turista po jednom stalnom stanovniku otoka.
Većina talijanskih turista u Hrvatsku putuje osobnim vozilom, njih čak 86 %, što je više od prosjeka u odnosu na turiste iz ostalih zemalja, bez obzira na to što je put automobilom daleko manje izravan od putovanja brodom, osobito za južno područje Italije. Također, osobni automobil se najviše koristi i za kretanje turista unutar Hrvatske što je djelomično posljedica smanjene prometne ponude, međugranične i lokalne (javni gradski prijevoz, bicikl i sl.) stoga bi se njenim unaprjeđenjem smanjio i pritisak na cestovni prijevoz.
Geoprometni položaj Italije i Hrvatske u kontekstu pomorskog prometa iznimno je povoljan, pa stoga talijanski turisti za dolazak koriste pomorski prijevoz znatno više od turista iz ostalih zemalja.
Temeljem analize cjelokupne prometne ponude na području hrvatskih otoka i obalnih gradova, utvrđeno je da se prometna multimodalnost, odnosno međusobna usklađenost i pokrivenost različitih načina prijevoza, ostvaruje uglavnom putem trajektnog prijevoza iz 62 trajektne luke čime se omogućava kombiniranje cestovnog i pomorskog prijevoza te da je potencijal bolje multimodalne povezanosti u boljem usklađivanju voznih redova autobusnih i pomorskih linija.
Naime, na području obuhvata, u nacionalnom linijskom pomorskom prijevozu, dnevno se ostvari oko 700 ticanja (uplova i isplova), a s autobusnim prometom usklađeno ih je za sada oko 17 %.
Razvoj i implementacija sustava javnih bicikala i javnih električnih romobila postepeno zauzima važno mjesto u kontekstu rješavanja prometnih zagušenja na području priobalnih gradova i otoka iako se za sada kombiniranje pomorskog i biciklističkog prijevoza ostvaruje uglavnom za potrebe rekreacijskog biciklizma (cikloturizma), a ne za potrebe putovanja i to većinom kao posljedica trenda povećanja popularnosti biciklizma. Uz to, od 16 naselja/gradova/općina na području obuhvata koji imaju predmetne sustave, samo Krk, Šibenik i Split imaju pozicionirane terminale javnih bicikala/električnih romobila u blizini pomorskih luka.
Ministarstvo nastavlja rad na izradi analize učinkovitosti multimodalnih pomorskih prijevoznih rješenja u sklopu koje će biti predstavljeni i pilot projekti koji bi se u budućnosti mogli primijeniti na hrvatske otoke pošto je prometno planiranje koje uključuje integraciju različitih prometnih podsustava nužno za efikasniju mobilnost.
Više o Programu prekogranične suradnje Italija – Hrvatska (Interreg Italy – Croatia) nalazi se na poveznici https://www.italy-croatia.eu/.
Za sada je u sklopu analize istraživana potražnja prijevoza talijanskih putnika koji su boravili u Hrvatskoj prije pandemije Covid dok će se u nastavku analize istraživati njihove navike te načini prijevoza za vrijeme Covid razdoblja.
Od 2010. do 2019. godine, broj turističkih dolazaka u Republiku Hrvatsku je iz godine u godinu konstantno rastao s prosječnim godišnjim trendom rasta od 2,17 % .
Otoke na sjevernom Jadranu su više posjećivali talijanski turisti od otoka u Dalmaciji prvenstveno zbog blizine destinacije i veće razine prometne ponude između Istre, Primorja i Italije. Korelacija između broja turističkih dolazaka i pomorske prometne ponude vidljiva je i za otoke Lošinj i Pag koji imaju najveći udio dolazaka talijanskih turista u ukupnom broju dolazaka, a jedini su otoci koji su brodskom linijom izravno povezani s Italijom.
Najveći broj talijanskih turista godišnje boravio je na otocima Krku (84.330), Pagu (60.151), Lošinju (36.461), Cresu (22.840) i Rabu (21.846). Navedene vrijednosti čine prosjek dolazaka 2018. i 2019. godine.
Zanimljivo je da čak 12 otoka bilježi veći broj dolazaka talijanskih turista od broja lokalnog stanovništva kao npr. otok Cres s 7,42 i Pag s 6,64 talijanska turista po jednom stanovniku otoka, te zatim otoci Lošinj s 4,81, Krk s 4,35, Krapanj s 3,5 i Rab s 2,34 talijanska turista po jednom stalnom stanovniku otoka.
Većina talijanskih turista u Hrvatsku putuje osobnim vozilom, njih čak 86 %, što je više od prosjeka u odnosu na turiste iz ostalih zemalja, bez obzira na to što je put automobilom daleko manje izravan od putovanja brodom, osobito za južno područje Italije. Također, osobni automobil se najviše koristi i za kretanje turista unutar Hrvatske što je djelomično posljedica smanjene prometne ponude, međugranične i lokalne (javni gradski prijevoz, bicikl i sl.) stoga bi se njenim unaprjeđenjem smanjio i pritisak na cestovni prijevoz.
Geoprometni položaj Italije i Hrvatske u kontekstu pomorskog prometa iznimno je povoljan, pa stoga talijanski turisti za dolazak koriste pomorski prijevoz znatno više od turista iz ostalih zemalja.
Temeljem analize cjelokupne prometne ponude na području hrvatskih otoka i obalnih gradova, utvrđeno je da se prometna multimodalnost, odnosno međusobna usklađenost i pokrivenost različitih načina prijevoza, ostvaruje uglavnom putem trajektnog prijevoza iz 62 trajektne luke čime se omogućava kombiniranje cestovnog i pomorskog prijevoza te da je potencijal bolje multimodalne povezanosti u boljem usklađivanju voznih redova autobusnih i pomorskih linija.
Naime, na području obuhvata, u nacionalnom linijskom pomorskom prijevozu, dnevno se ostvari oko 700 ticanja (uplova i isplova), a s autobusnim prometom usklađeno ih je za sada oko 17 %.
Razvoj i implementacija sustava javnih bicikala i javnih električnih romobila postepeno zauzima važno mjesto u kontekstu rješavanja prometnih zagušenja na području priobalnih gradova i otoka iako se za sada kombiniranje pomorskog i biciklističkog prijevoza ostvaruje uglavnom za potrebe rekreacijskog biciklizma (cikloturizma), a ne za potrebe putovanja i to većinom kao posljedica trenda povećanja popularnosti biciklizma. Uz to, od 16 naselja/gradova/općina na području obuhvata koji imaju predmetne sustave, samo Krk, Šibenik i Split imaju pozicionirane terminale javnih bicikala/električnih romobila u blizini pomorskih luka.
Ministarstvo nastavlja rad na izradi analize učinkovitosti multimodalnih pomorskih prijevoznih rješenja u sklopu koje će biti predstavljeni i pilot projekti koji bi se u budućnosti mogli primijeniti na hrvatske otoke pošto je prometno planiranje koje uključuje integraciju različitih prometnih podsustava nužno za efikasniju mobilnost.
Više o Programu prekogranične suradnje Italija – Hrvatska (Interreg Italy – Croatia) nalazi se na poveznici https://www.italy-croatia.eu/.