Otoci

Hrvatsko otočje ima 1.244 prirodne tvorbe od kojih je 78 otoka, 524 otočića te 642 hridi i grebena.

Drugo je po veličini otočje Sredozemlja nakon grčkog i čini 5,8% ukupne kopnene površine Republike Hrvatske.

Obalno more iznosi ukupno 31,5 tis. km² od čega unutrašnje morske vode čini 12,5 tis. km², a teritorijalno more 19 tis. km², čime otoci značajno doprinose povećanju hrvatskog državnog teritorija.

O otocima administrativno brine 7 obalno-otočnih županija (Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska županija), te 59 jedinica lokalne samouprave - 18 gradova i 41 općina, od čega 51 ima sjedište na otoku, dok njih 8 ima sjedište na kopnu (Zadar, Sveti Filip i Jakov, Pakoštane, Šibenik, Vodice, Trogir, Split, Dubrovnik).

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. stalno su naseljena 52 otoka i poluotok Pelješac, a otočno stanovništvo živi u 355 naselja. Na otocima u 2021. godini živi 3,70 % manje stanovnika u odnosu na broj stanovnika službenog popisa stanovništva iz 2011. godine, dok na razini Republike Hrvatske taj pad iznosi čak 9,64%.

Otočno stanovništvo čini 3,3 % ukupnog stanovništva RH, a svaki 30. stanovnik Republike Hrvatske živi na otoku.

Gustoća naseljenosti hrvatskih otoka iznosi 37,4 stanovnika/km² dok gustoća naseljenosti u Republici Hrvatskoj iznosi 68,4 stanovnika/km².

Prema dobnoj strukturi na otocima živi ukupno 12,55 % mladih osoba do 14 godina (u RH 14,27 %), 58,42 % osoba srednje dobi od 15 do 64 godine (u RH 63,28 %) i 29,03 % osoba starije dobi 65 godina i više (u RH 22,45 %).
Vodeći računa o posebnosti otoka i ravnomjernom regionalnom razvoju, kao jednom od glavnih ciljeva Vlade Republike Hrvatske, donesen je Zakon o otocima („Narodne novine“, br. 13/26.) kako bi se poboljšala kvaliteta života otočana, osiguravajući nove razvojne i gospodarske prilike.

Na temelju Zakona o otocima donosi se Nacionalni plan razvoja otoka kao srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značenja kojim se doprinosi provedbi ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije u području razvoja otoka i predstavlja okvir za oblikovanje programa, projekata, mjera i aktivnosti koji se odnose na otoke u provedbenim programima tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela.
 
U hrvatske otoke se u razdoblju od 2006. do 2024. uložilo preko 6 mlrd. eura i to u prosjeku oko 320 mil. eura godišnje. Ulaganja iz nacionalnih sredstava i fondova Europske unije iznose oko 86 % ukupnih ulaganja, dok 14 % čine ulaganja putem kreditiranja. Navedeni podaci pokazuju da Republika Hrvatska otočno područje, otočno stanovništvo i život na otocima prepoznaje kao područje od posebnog državnog interesa i kao područje velikih prirodnih, gospodarskih i turističkih potencijala.