Otoci

Hrvatsko otočje ima 1.244 prirodne tvorbe od kojih je 78 otoka, 524 otočića te 642 hridi i grebena. 
 
Drugo je po veličini otočje Sredozemlja nakon grčkog i čini 5,8% ukupne kopnene površine Republike Hrvatske. 
 
Obalno more iznosi ukupno 31,5 tis. km² od čega unutrašnje morske vode čini 12,5 tis. km², a teritorijalno more 19 tis. km², čime otoci značajno doprinose povećanju hrvatskog državnog teritorija. 
 
O otocima administrativno brine 7 obalno-otočnih županija (Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska županija), te 59 jedinica lokalne samouprave - 18 gradova i 41 općina, od čega 51 ima sjedište na otoku, dok njih 8 ima sjedište na kopnu (Zadar, Sveti Filip i Jakov, Pakoštane, Šibenik, Vodice, Trogir, Split, Dubrovnik). 
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. stalno su naseljena 52 otoka i poluotok Pelješac, a otočno stanovništvo živi u 355 naselja. Na otocima u 2021. godini živi 3,70 % manje stanovnika u odnosu na broj stanovnika službenog popisa Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske iz 2011. godine, dok na razini Republike Hrvatske taj pad iznosi čak 9,64%. 
 
Otočno stanovništvo čini 3,3 % ukupnog stanovništva RH, a svaki 30. stanovnik Republike Hrvatske živi na otoku. 
 
Gustoća naseljenosti hrvatskih otoka iznosi 37,4 stanovnika/km² dok gustoća naseljenosti u Republici Hrvatskoj iznosi 68,4 stanovnika/km². 
 
Prema dobnoj strukturi na otocima živi ukupno 12,55 % mladih osoba do 14 godina (u RH 14,27 %), 58,42 % osoba srednje dobi od 15 do 64 godine (u RH 63,28 %) i 29,03 % osoba starije dobi 65 godina i više (u RH 22,45 %). 
Vodeći računa o posebnosti otoka i ravnomjernom regionalnom razvoju, kao jednom od glavnih ciljeva Vlade Republike Hrvatske, donesen je Zakon o otocima (Narodne novine, broj 116/18., 73/20. i 70/21.) kako bi se potaknuo gospodarski razvoj otoka i poboljšala kvaliteta života otočana, osiguravajući nove razvojne i gospodarske prilike. 
 
Na temelju Zakona o otocima, donesen je i Nacionalni plan razvoja otoka kao srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značenja koji definira provedbu ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine u upravnom području razvoja otoka i predstavlja okvir za oblikovanje programa, projekata, mjera i aktivnosti koji se odnose na otoke u provedbenim programima tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela. 
 
U otoke se u razdoblju od 2006.-2021. uložilo 4,27 milijardi eura i to u prosjeku oko 270 milijuna eura godišnje. Ukupna ulaganja bespovratnih proračunskih/vlastitih sredstava i sredstva iz fondova Europske unije iznose oko 82 % ukupnih ulaganja dok 18 % čine ulaganja putem kreditiranja. Navedeni podaci pokazuju da Republika Hrvatska otočno područje, otočno stanovništvo i život na otocima prepoznaje kao područje od posebnog državnog interesa i kao područje velikih prirodnih, gospodarskih i turističkih potencijala.