Otoci

Hrvatsko otočje ima 1.244 prirodne tvorbe od kojih je 78 otoka, 524 otočića, 642 hridi i grebena.

Drugo je po veličini otočje Sredozemlja nakon Grčke i čini 5,8% ukupne kopnene površine Republike Hrvatske.

Obalno more iznosi ukupno 31,5 tis. km2 od čega unutrašnje morske vode čini 12,5 tis. km2 a teritorijalno more 19 tis. km2 čime otoci značajno doprinose povećanju hrvatskog državnog teritorija.  

Područje hrvatskih otoka teritorijalno pripada 7 jedinica regionalne samouprave (Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska županija).
 
O otocima administrativno brine 59 jedinica lokalne samouprave odnosno 18 gradova i 41 općina od čega je 51 direktno na otoku, a 8 jedinica na kopnu (Zadar, Sveti Filip i Jakov, Pakoštane, Šibenik, Vodice, Trogir, Split, Dubrovnik).

Stalno je naseljeno 49 otoka i poluotok Pelješac, a prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine zabilježen je rast broja stanovnika na hrvatskim otocima (132.756 stanovnika, što je za 7.886 više u odnosu na 2001. godinu) koji žive u 344 naselja.

Svaki 32. stanovnik Republike Hrvatske živi na otoku.

Na otocima u 2011. godini živi 1,98% više stanovnika u odnosu na broj stanovnika službenog popisa Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske iz 2001. godine.

Otočno stanovništvo čini 3,10% ukupnog stanovništva RH.

Gustoća naseljenosti hrvatskih otoka iznosi 37,9 stanovnika/km² dok gustoća naseljenosti u Republici Hrvatskoj iznosi 75,8 stanovnika/km² (gustoća stanovnika u EU =116,3 stanovnika/km²).

Prema dobnoj strukturi na otocima živi ukupno 12,86% mladih osoba do 14 godina (u RH 15,23%), 65,01% osoba srednje dobi od 15 do 64 godine (u RH 67,07%) i 22,13% osoba starije dobi 65 godina i više (u RH 17,70%).

Hrvatska je, uz Finsku, jedina zemlja u Europi koja sustavno brine o svojim otocima a što je već gotovo 20 godina pravno uređeno posebnim zakonom – Zakonom o otocima koji je donesen 1999. godine, kao i novim Zakonom o otocima koji je donesen u studenom 2018. godine.

Država u hrvatske otoke prosječno godišnje ulaže više od 1,6 milijarde kuna (period od 2006.-2017.) u izgradnju potrebne temeljne infrastrukture, subvencije i potpore. Infrastrukturne projekte, subvencioniranje (cijene) vode otočanima koji nisu spojeni na vodoopskrbni sustav, besplatni javni cestovni prijevoz na otocima za određene kategorije putnika, potpore otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta, provedbu Projekta „Hrvatski otočni proizvod“ te podršku provedbi projekata otočnih udruga.