Osnovni podaci
Mnogi izazovi i otkrića leže na putu Hrvatske do članstva u Europskoj uniji. Gospodarski i strukturalni razvitak, koji ekonomije zemalja kandidatkinja moraju dostići, postavlja pred njih mnoge zahtjeve. Međutim, taj proces učenja zauzvrat generira gospodarske snage koje mogu izdržati test vremena. Republika Hrvatska dobar je primjer zemlje kandidatkinje suočene sa svim izazovima pristupanja Europskoj Uniji.
Od 1990. godine Hrvatska je napravila velike korake kako bi se prilagodila funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji, no još uvijek je potrebno premostiti određene razlike do zadovoljavanja ekonomskih ciljeva Europske unije. U tu svrhu Hrvatska od 2007. godine sve do pristupanja EU koristiti financijsku pomoć u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA). Osnovni ciljevi programa IPA su pomoć državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje Strukturnih fondova.
Program IPA sastoji se od pet komponenti: Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija, Prekogranična suradnja, Regionalni razvoj, Razvoj ljudskih potencijala, Ruralni razvoj čija ukupna financijska vrijednost za sedmogodišnje razdoblje iznosi € 997.646.663.
Treća komponenta Programa - Regionalni razvoj sastoji se od tri potkomponente pri čemu je područje regionalne konkurentnosti obuhvaćeno potkomponentom IIIC .
Projekti koje obuhvaća komponenta IIIC i čija je ukupna vrijednost € 96,454,970 (€ 81,986,713 EU sredstava + € 14,468,257 nacionalnih sredstava) u razdoblju od 2007. do 2013. godine provest će se u sklopu Operativnog programa za regionalnu konkurentnost (RKOP). Cilj RKOP-a je poticanje društvene i gospodarske kohezije unutar zemlje kao i razvitka institucionalne sposobnosti i praktičnog iskustva za upravljanje ulaganjima poput onih koja sufinancira Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) u smislu strukturnih fondova EU.
Ratna zbivanja devedesetih godina neminovno su uzrokovala veliku infrastrukturnu štetu, a povrh svega propala su velika poduzeća u državnom vlasništvu. Ostavština ovih previranja je zaostatak pojedinih dijelova zemlje za gospodarskim standardima koje moraju dostići kao i niski gospodarski rast malog i srednjeg poduzetništva. Takvim područjima potrebni su mnogo bolji sustavi za podršku poslovanja, kao što su poslovne zone, inkubatori, centri za transfer tehnologije i druge ciljane djelatnosti, a u svrhu poticanja poslovnog rasta i poticanja stranih ulaganja. Upravo zato se prvi prioritet Operativnog programa odnosi na izgradnju poslovne infrastrukture u 10 županija koje zaostaju u razvoju u kombinaciji s ulaganjima u ljudske potencijale u svrhu jačanja poslovnog okruženja.
U ovoj posljednjoj pretpristupnoj fazi, malo i srednje poduzetništvo se još uvijek bori s održavanjem konkurentnosti, te ukoliko se ovom pitanju ne pristupi odmah, takve slabosti će redovito izlaziti na površinu u okruženju jedinstvenog europskog tržišta. Cilj drugog prioriteta Operativnog programa je osiguravanje učinkovite poslovne podrške na svim razinama kako bi se stvorila pozitivna klima za ulaganja što će se mnogo lakše i brže postići jačanjem nacionalne administrativne učinkovitosti, pružanjem savjetodavne pomoći malim i srednjim poduzećima, razvojem klastera i poslovnih zona kao i osnivanjem e-poslovnih centara širom zemlje. Još jedna dimenzija ovog prioriteta je poticanje prijenosa tehnologije i stvaranje infrastrukture kojom će se inovativni proizvodi lansirati na tržište. Jedan od takvih projekata je i osnivanje centra za inkubaciju i komercijalizaciju tehnologije i bio-znanosti - tzv. BioCentra.
I konačno, kako bi upravljanje Operativnim programom, odnosno, raspoloživim sredstvima, bilo učinkovito i svrsishodno, treći prioritet omogućit će svim tijelima uključenima u provedbu tehničku pomoć u svim aspektima upravljanja takvim programom.
Prioritet 1. Unapređenje razvojnog potencijala slabije razvijenih područja
Mjera 1.1. Poslovna infrastruktura
Tijelo nadležno za Prioritet 1. je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Uprava za regionalni razvoj.
Prioritet 2. Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva
Mjera 2.1. Poboljšanje poslovne klime
Tijelo nadležno za Mjeru 2.1. je Ministarstvo poduzetništva i obrta, Uprava za programe EU, programe bilateralne pomoći i projekte drugih međunarodnih institucija.
Mjera 2.2. Transfer tehnologije i podrška uslugama za novonastale tvrtke utemeljene na znanju
Tijelo nadležno za Mjeru 2.2. je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Uprava za znanost i tehnologiju.
Prioritet 3. Tehnička pomoć
Tijelo nadležno za Prioritet 3. je Ministarstvo gospodarstva, Uprava za konkurentnost i inovacije.
Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije vrši ulogu Tijela za ugovaranje, odnosno, zadužena je za organizaciju natječajnih postupaka, dodjelu ugovora/grantova, uključujući objavu poziva, zaprimanje dostavljenih projektnih prijedloga i ponuda, te organiziranje i predsjedanje odbora za odabir projekata/ponuda, provedbu ugovora i vršenje plaćanja krajnjim korisnicima, te ostale poslove određene pravnim okvirom.
Prioritet 1 - Unaprjeđenje razvojnog potencijala slabije razvijenih područja
Provedba Prioriteta 1 – Unaprjeđenje razvojnog potencijala slabije razvijenih područja u nadležnosti je Ministarstva regionalnoga i fondova Europske unije, Uprave za regionalni razvoj. Prioritet obuhvaća mjeru Poslovna infrastruktura koja omogućuje izgradnju, opremanje i razvoj poslovne i turističke infrastrukture u deset županija koje najviše zaostaju u razvoju (Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska).
Projektom će se financirati infrastrukturna ulaganja u kombinaciji s ulaganjima u ljudske potencijale potrebne za jačanje baze poslovne potpore i oslobađanje endogenog potencijala gospodarskog rasta. Fokus će biti na postojećoj i novoj poslovnoj infrastrukturi, u rasponu od osnovne komunalne infrastrukture u postojećim poslovnim zonama do infrastrukture i usluga usmjerenih prema proizvodnji veće vrijednosti.
Glavni dio mjere provodit će se kao sheme dodjele bespovratnih sredstava kojima se tijelima vlasti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i institucijama u područjima koja zaostaju u razvitku pomaže u razvoju sustava poslovne potpore odnosno infrastrukturnih ulaganja, kao i ulaganja u prateće usluge. Potpora se daje na temelju jasnih dokaza o postojanju potrebe i ondje gdje rezultat aktivnosti (ne)izravno potiče rast MSP-a i stvaranje novih radnih mjesta.
Primjenjivat će se sljedeće minimalne i maksimalne vrijednosti pojedinačnih shema za sredstva bespovratne pomoći:
Maksimum: 1.000.000 EUR
Minimum: 325.000 EUR
Maksimalni iznos EU sredstava u ukupnim prihvatljivim troškovima 85%
Učinkovita provedba sheme za dodjelu sredstava bespovratne pomoći osigurat će se kroz tehničku pomoć u provedbi.
Komponenta IPA IIIc namijenjena je financiranju projekata iz područja regionalne konkurentnosti. Projekti koji se financiraju sastavni su dio Operativnog programa za regionalnu konkurentnost 2007. – 2013. čija ukupna vrijednost iznosi 96,4 milijuna eura.
Cilj Operativnog programa za regionalnu konkurentnost podrazumijeva korištenje raspoloživih financijskih sredstava za mjere jačanja gospodarske konkurentnosti i poticanja razvoja i rasta poduzetništva, odnosno stvaranje boljih uvjeta poslovanja i potpore malim i srednjim poduzetnicima.
Vrijednost Operativnog programa je 96,454,970 eura, u čemu Republika Hrvatska sudjeluje s 14,468,257 eura (15%), a kroz program IPA osigurava se 81,986,713 eura (85%) bespovratne pomoći.
Operativni program za regionalnu konkurentnost sastoji se od sljedećih prioritetnih osi i mjera:
Prioritetna os 1 omogućuje izgradnju, opremanje i razvoj poslovne i turističke infrastrukture u deset županija koje najviše zaostaju u razvoju (Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska). Mogući predlagatelji projekata s ovih područja su jedinice lokalne i regionalne samouprave, njihova udruženja i neprofitna tijela, tvrtke u njihovu vlasništvu te turističke zajednice.
Prioritetnom osi 2., mjerom 2.1 predviđeno je manjim dijelom poboljšanje administrativne učinkovitosti na nacionalnoj razini (izrada metodologija, studija, preporuka za razvoj poduzetništva, kao i registra potpora poduzetnicima). Ostale aktivnosti namijenjene su jačanju sustava podrške gospodarstvu izvan državne uprave: jačanje poslovne konkurentnosti primjenom e-poslovanja (obuka kadrova i nabava opreme za centre za potporu malim i srednjim poduzećima kako bi se razvili u referentne „e-business centre“), pružanje savjetodavnih usluga malim i srednjim poduzećima s ciljem jačanja konkurentnosti na tržištu Europske Unije, razvoj ulagačke klime u regijama putem obuke i certificiranja kadrova u županijama.
Prioritetnom osi 2., mjerom 2.2, predviđena je izobrazba te ulaganja u projekte javnog znanstvenog sektora diljem Republike Hrvatske u području transfera tehnologije, kao i uspostava inkubacijskog centra za bioznanost i komercijalizaciju tehnologije kao centra od strateške važnosti za Hrvatsku i širu regiju.
Prioritetnom osi 3. predviđeno je jačanje sposobnosti tijela Operativne strukture za kavlitetnu provedbu i upravljanje ovim Operativnim programom te izrada budućih programskih dokumenata i pripadajućih projektnih prijedloga.
Operativnim programom za regionalnu konkurentnost upravlja sljedeća operativna struktura:
Ministarstvo gospodarstva - na čelu operativne strukture, odgovorno je za provedbu Operativnog programa te za Prioritet 3 Operativnog programa
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Uprava za regionalni razvoj - nadležno je za Prioritetnu os 1 Operativnog programa
Ministarstvo poduzetništva i obrta - nadležno je za mjeru 2.1. u okviru Prioritetne osi 2 Operativnog programa
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta - nadležno je za mjeru 2.2. u okviru Prioritetne osi 2 Operativnog programa
Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske Unije - provedba projekata
Od 1990. godine Hrvatska je napravila velike korake kako bi se prilagodila funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji, no još uvijek je potrebno premostiti određene razlike do zadovoljavanja ekonomskih ciljeva Europske unije. U tu svrhu Hrvatska od 2007. godine sve do pristupanja EU koristiti financijsku pomoć u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA). Osnovni ciljevi programa IPA su pomoć državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje Strukturnih fondova.
Program IPA sastoji se od pet komponenti: Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija, Prekogranična suradnja, Regionalni razvoj, Razvoj ljudskih potencijala, Ruralni razvoj čija ukupna financijska vrijednost za sedmogodišnje razdoblje iznosi € 997.646.663.
Treća komponenta Programa - Regionalni razvoj sastoji se od tri potkomponente pri čemu je područje regionalne konkurentnosti obuhvaćeno potkomponentom IIIC .
Projekti koje obuhvaća komponenta IIIC i čija je ukupna vrijednost € 96,454,970 (€ 81,986,713 EU sredstava + € 14,468,257 nacionalnih sredstava) u razdoblju od 2007. do 2013. godine provest će se u sklopu Operativnog programa za regionalnu konkurentnost (RKOP). Cilj RKOP-a je poticanje društvene i gospodarske kohezije unutar zemlje kao i razvitka institucionalne sposobnosti i praktičnog iskustva za upravljanje ulaganjima poput onih koja sufinancira Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) u smislu strukturnih fondova EU.
Ratna zbivanja devedesetih godina neminovno su uzrokovala veliku infrastrukturnu štetu, a povrh svega propala su velika poduzeća u državnom vlasništvu. Ostavština ovih previranja je zaostatak pojedinih dijelova zemlje za gospodarskim standardima koje moraju dostići kao i niski gospodarski rast malog i srednjeg poduzetništva. Takvim područjima potrebni su mnogo bolji sustavi za podršku poslovanja, kao što su poslovne zone, inkubatori, centri za transfer tehnologije i druge ciljane djelatnosti, a u svrhu poticanja poslovnog rasta i poticanja stranih ulaganja. Upravo zato se prvi prioritet Operativnog programa odnosi na izgradnju poslovne infrastrukture u 10 županija koje zaostaju u razvoju u kombinaciji s ulaganjima u ljudske potencijale u svrhu jačanja poslovnog okruženja.
U ovoj posljednjoj pretpristupnoj fazi, malo i srednje poduzetništvo se još uvijek bori s održavanjem konkurentnosti, te ukoliko se ovom pitanju ne pristupi odmah, takve slabosti će redovito izlaziti na površinu u okruženju jedinstvenog europskog tržišta. Cilj drugog prioriteta Operativnog programa je osiguravanje učinkovite poslovne podrške na svim razinama kako bi se stvorila pozitivna klima za ulaganja što će se mnogo lakše i brže postići jačanjem nacionalne administrativne učinkovitosti, pružanjem savjetodavne pomoći malim i srednjim poduzećima, razvojem klastera i poslovnih zona kao i osnivanjem e-poslovnih centara širom zemlje. Još jedna dimenzija ovog prioriteta je poticanje prijenosa tehnologije i stvaranje infrastrukture kojom će se inovativni proizvodi lansirati na tržište. Jedan od takvih projekata je i osnivanje centra za inkubaciju i komercijalizaciju tehnologije i bio-znanosti - tzv. BioCentra.
I konačno, kako bi upravljanje Operativnim programom, odnosno, raspoloživim sredstvima, bilo učinkovito i svrsishodno, treći prioritet omogućit će svim tijelima uključenima u provedbu tehničku pomoć u svim aspektima upravljanja takvim programom.
Prioritet 1. Unapređenje razvojnog potencijala slabije razvijenih područja
Mjera 1.1. Poslovna infrastruktura
Tijelo nadležno za Prioritet 1. je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Uprava za regionalni razvoj.
Prioritet 2. Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva
Mjera 2.1. Poboljšanje poslovne klime
Tijelo nadležno za Mjeru 2.1. je Ministarstvo poduzetništva i obrta, Uprava za programe EU, programe bilateralne pomoći i projekte drugih međunarodnih institucija.
Mjera 2.2. Transfer tehnologije i podrška uslugama za novonastale tvrtke utemeljene na znanju
Tijelo nadležno za Mjeru 2.2. je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Uprava za znanost i tehnologiju.
Prioritet 3. Tehnička pomoć
Tijelo nadležno za Prioritet 3. je Ministarstvo gospodarstva, Uprava za konkurentnost i inovacije.
Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije vrši ulogu Tijela za ugovaranje, odnosno, zadužena je za organizaciju natječajnih postupaka, dodjelu ugovora/grantova, uključujući objavu poziva, zaprimanje dostavljenih projektnih prijedloga i ponuda, te organiziranje i predsjedanje odbora za odabir projekata/ponuda, provedbu ugovora i vršenje plaćanja krajnjim korisnicima, te ostale poslove određene pravnim okvirom.
Prioritet 1 - Unaprjeđenje razvojnog potencijala slabije razvijenih područja
Provedba Prioriteta 1 – Unaprjeđenje razvojnog potencijala slabije razvijenih područja u nadležnosti je Ministarstva regionalnoga i fondova Europske unije, Uprave za regionalni razvoj. Prioritet obuhvaća mjeru Poslovna infrastruktura koja omogućuje izgradnju, opremanje i razvoj poslovne i turističke infrastrukture u deset županija koje najviše zaostaju u razvoju (Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska).
Projektom će se financirati infrastrukturna ulaganja u kombinaciji s ulaganjima u ljudske potencijale potrebne za jačanje baze poslovne potpore i oslobađanje endogenog potencijala gospodarskog rasta. Fokus će biti na postojećoj i novoj poslovnoj infrastrukturi, u rasponu od osnovne komunalne infrastrukture u postojećim poslovnim zonama do infrastrukture i usluga usmjerenih prema proizvodnji veće vrijednosti.
Glavni dio mjere provodit će se kao sheme dodjele bespovratnih sredstava kojima se tijelima vlasti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i institucijama u područjima koja zaostaju u razvitku pomaže u razvoju sustava poslovne potpore odnosno infrastrukturnih ulaganja, kao i ulaganja u prateće usluge. Potpora se daje na temelju jasnih dokaza o postojanju potrebe i ondje gdje rezultat aktivnosti (ne)izravno potiče rast MSP-a i stvaranje novih radnih mjesta.
Primjenjivat će se sljedeće minimalne i maksimalne vrijednosti pojedinačnih shema za sredstva bespovratne pomoći:
Maksimum: 1.000.000 EUR
Minimum: 325.000 EUR
Maksimalni iznos EU sredstava u ukupnim prihvatljivim troškovima 85%
Učinkovita provedba sheme za dodjelu sredstava bespovratne pomoći osigurat će se kroz tehničku pomoć u provedbi.
Komponenta IPA IIIc namijenjena je financiranju projekata iz područja regionalne konkurentnosti. Projekti koji se financiraju sastavni su dio Operativnog programa za regionalnu konkurentnost 2007. – 2013. čija ukupna vrijednost iznosi 96,4 milijuna eura.
Cilj Operativnog programa za regionalnu konkurentnost podrazumijeva korištenje raspoloživih financijskih sredstava za mjere jačanja gospodarske konkurentnosti i poticanja razvoja i rasta poduzetništva, odnosno stvaranje boljih uvjeta poslovanja i potpore malim i srednjim poduzetnicima.
Vrijednost Operativnog programa je 96,454,970 eura, u čemu Republika Hrvatska sudjeluje s 14,468,257 eura (15%), a kroz program IPA osigurava se 81,986,713 eura (85%) bespovratne pomoći.
Operativni program za regionalnu konkurentnost sastoji se od sljedećih prioritetnih osi i mjera:
|
Prioritetna os 1
|
Poboljšanje razvojnih mogućnosti područja s poteškoćama u razvoju
|
|
Mjera 1.1.
|
Poslovna infrastruktura
|
|
Prioritetna os 2
|
Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva
|
|
Mjera 2.1.
|
Poboljšanje ulagačke klime
|
|
Mjera 2.2.
|
Transfer tehnologije i potpora na znanju utemeljenim novoosnovanim poduzećima
|
|
Prioritetna os 3
|
Tehnička pomoć
|
|
Mjera 3.1.
|
Upravljanje Operativnim programom i jačanje institucionalne sposobnosti
|
|
Mjera 3.2.
|
Razvoj sektorskih studija, priprema budućih programskh dokumenata i pripadajućih projektnih prijedloga
|
Prioritetnom osi 2., mjerom 2.1 predviđeno je manjim dijelom poboljšanje administrativne učinkovitosti na nacionalnoj razini (izrada metodologija, studija, preporuka za razvoj poduzetništva, kao i registra potpora poduzetnicima). Ostale aktivnosti namijenjene su jačanju sustava podrške gospodarstvu izvan državne uprave: jačanje poslovne konkurentnosti primjenom e-poslovanja (obuka kadrova i nabava opreme za centre za potporu malim i srednjim poduzećima kako bi se razvili u referentne „e-business centre“), pružanje savjetodavnih usluga malim i srednjim poduzećima s ciljem jačanja konkurentnosti na tržištu Europske Unije, razvoj ulagačke klime u regijama putem obuke i certificiranja kadrova u županijama.
Prioritetnom osi 2., mjerom 2.2, predviđena je izobrazba te ulaganja u projekte javnog znanstvenog sektora diljem Republike Hrvatske u području transfera tehnologije, kao i uspostava inkubacijskog centra za bioznanost i komercijalizaciju tehnologije kao centra od strateške važnosti za Hrvatsku i širu regiju.
Prioritetnom osi 3. predviđeno je jačanje sposobnosti tijela Operativne strukture za kavlitetnu provedbu i upravljanje ovim Operativnim programom te izrada budućih programskih dokumenata i pripadajućih projektnih prijedloga.
Operativnim programom za regionalnu konkurentnost upravlja sljedeća operativna struktura:
Ministarstvo gospodarstva - na čelu operativne strukture, odgovorno je za provedbu Operativnog programa te za Prioritet 3 Operativnog programa
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Uprava za regionalni razvoj - nadležno je za Prioritetnu os 1 Operativnog programa
Ministarstvo poduzetništva i obrta - nadležno je za mjeru 2.1. u okviru Prioritetne osi 2 Operativnog programa
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta - nadležno je za mjeru 2.2. u okviru Prioritetne osi 2 Operativnog programa
Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske Unije - provedba projekata