Osnovni podaci

Ova sastavnica podupire infrastrukturne projekte u sektoru prometa te predstavlja nastavak programa ISPA. Korištenje sredstava unutar IIIa komponente temelji se na višegodišnjem programskom dokumentu - Operativnom programu za promet 2007. - 2013., u kojem ukupni iznos planiranih ulaganja iznosi preko 137 milijuna eura.

Cilj Operativnog programa za promet 2007.-2013. je odabrati projekte koji najbolje odgovaraju ciljevima Operativnog programa, istovremeno izvlačeći korist od učenja kroz sustave i prakse upravljanja IPA-om, budući da IPA koristi procese programiranja i upravljanja projektima koji su bliži programiranju i upravljanju projektima u strukturnim fondovima, nego što je to bio slučaj kod prethodnih pretpristupnih fondova EU. Cilj Operativnog programa za promet stoga je investirati u projekte koji imaju najveći učinak na modernizaciju željezničkih pruga i istovremeno pripremati projekte za buduća ulaganja u modernizaciju i poboljšanje uvjeta u sektoru unutarnje plovidbe. Na koncu, cilj je razviti administrativne i upravne sposobnosti onih institucija koje provode Operativni program za promet.

Ovaj Operativni program stavlja naglasak na revitalizaciju željeznice i unutarnje plovidbe u Hrvatskoj, kako bi se odgovorilo na postojeće razvojne poteškoće hrvatskog prometnog sektora i kako bi se koncentrirala ograničena raspoloživa sredstva da bi se postigao maksimalan učinak i utjecaj. Ovaj pristup održava strategiju sektorske održivosti koju je usvojilo Europsko vijeće u Gothenburgu u lipnju 2001. godine. Nadalje, trenutni energetski trendovi dodatno potkrepljuju komparativnu prednost željeznice i unutarnje plovidbe naspram cestovnog prometa i time strateški izbor u korist željeznice i unutarnje plovidbe.

Prioriteti i mjere

Prioritetna os 1

Unaprjeđenje željezničkog sustava u Hrvatskoj
Mjera 1.1
Nadogradnja i modernizacija pruge
Mjera 1.2
Povećanje sigurnosti i učinkovitosti rada željeznice
Prioritetna os 2

Unaprjeđenje sustava unutarnje plovidbe u Hrvatskoj
Mjera 2.1
Modernizacija i obnova riječnih plovnih putova i lučke infrastrukture
Prioritetna os 3

Tehnička pomoć
Mjera 3.1
Tehnička pomoć za upravljanje Operativnim programom kojom se identificiraju budući projekti, jača sposobnost i pripremaju budući operativni programi.
Prioritetna os 1 – Unaprjeđenje željezničkog sustava u Hrvatskoj

Cilj ove prioritetne osi je razviti prometnu infrastrukturu u Hrvatskoj, posebice vezano za međupovezanost i interoperabilnost nacionalnih mreža s transeuropskim mrežama. Cilj je postupno povećati kvalitetu željezničkih paneuropskih koridora u Hrvatskoj kako bi sve više ispunjavali standarde EU-a. Ovo se odnosi na:

• obnovu / nadogradnju određenih dionica pruge na paneuropskim koridorima X i Vb čiji su pokazatelji izvedbe najniži
• rekonstrukcija i modernizacija željezničkih stanica kako bi se ispunili standardi EU u pogledu dužine i izgleda pruge te glede opreme za signalizaciju i telekomunikaciju.

Prioritetna os zamišljena je da pomogne Hrvatskoj da ispuni svoje potrebe i obveze kako bi udovoljila standardima EU, posebice u kontekstu upravljanja promjenama u potražnji za prometom na Koridoru X i Vb. Osim što je željeznički sektor pretrpio znatnu štetu u ratu, dugo vremena je bio zanemaren u smislu razvoja i osuvremenjivanja te je infrastrukturi potrebna modernizacija, kako bi se stvorili učinkoviti, sigurni i za okoliš prihvatljivi oblici prijevoza.

Intervencija je potrebna kako bi se željezničkoj mreži omogućilo da ostvari uspjeh u konkurenciji koridora među regijama i unutar regije i bude u mogućnosti ostvariti značajne dijelove budućeg regionalnog prometnog potencijala. Povećanje tržišnog udjela željeznice u međunarodnom robnom i putničkom prometu smatra se istovremeno preduvjetom kako bi se vratila ulaganja u prugu te kako bi se poslovanje željeznice učinilo financijski isplativim i komercijalno privlačnim privatnim operaterima.
Prioritetna os 1 se sastoji od dvije mjere:

Mjera 1.1. Nadogradnja i modernizacija pruge kojoj je cilj postupno povećati i poboljšati interoperabilnost u skladu s UIC standardima i zahtjevima za interoperabilnost željeznice temeljenim na Direktivi 2001/16/EZ.
Planirane operacije:
Rehabilitacija željezničke linije Okučani – Novska
Izrada projekta i ostale projektne dokumentacije za modernizaciju i obnovu željezničke pruge Dugo Selo – Novska, faza 1
Izrada projekta i ostale projektne dokumentacije za izgradnju nove dvokolosiječne pruge na željezničkoj pruzi Goljak – Skradnik
Izrada projekta i ostale projektne dokumentacije za modernizaciju i nadogradnju drugog kolosijeka na željezničkoj pruzi Križevci – Koprivnica – drž. granica
Izrada projekta i ostale projektne dokumentacije za modernizaciju i obnovu željezničke pruge Dugo Selo – Novska, faza 2 i 3
Izrada projekta i ostale projektne dokumentacije za modernizaciju i elektrifikaciju željezničke pruge Vinkovci – Vukovar
Izrada projekta i ostale projektne dokumentacije za nadogradnju, izgradnju drugog kolosijeka i izgradnju nove dvokolosiječne pruge na dionici željezničke pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac
Potpora HŽ Infrastrukturi u evaluaciji ponuda na natječajima za radove.

Mjera 1.2.: Poboljšanje sigurnosti i učinkovitosti rada željeznice sa ciljem poboljšanja kvalitete, pouzdanosti i učinkovitosti željezničkih usluga. To se uglavnom odnosi na unaprjeđenje signalizacije i komunikacije te prilagodbe tehničkim parametrima kriterija transeuropske mreže.
Planirane operacije:
Modernizacija signalno-sigurnosnih uređaja na Glavnom kolodvoru Zagreb
Priprema dokumentacije za zgradu Agencije za sigurnost željezničkog prometa u Hrvatskoj u cilju provedbe Direktive 2004/49/EZ propisane za sigurnost željezničkog prometa

Prioritetna os 2 – Unaprjeđenje sustava unutarnje plovidbe u Hrvatskoj
Cilj ovog prioriteta je poboljšati i obnoviti sustav unutarnje plovidbe u Hrvatskoj, čineći ga privlačnijim i konkurentnijim u usporedbi s drugim oblicima prijevoza. U svrhu integriranja unutarnje plovidbe u intermodalnu prometnu mrežu, aktivnosti su usmjerene na nadogradnju razine pouzdanosti unutarnjih plovnih putova kako bi se osigurali minimalni kriteriji plovnosti Također, inicijacija razvojnih ciklusa u hrvatskim riječnim lukama, procesi tehnološke rekonstrukcije lučkih zgrada i objekata i povezivanje luka s glavnim koridorima cesta-željeznica pomaže u stvaranju preduvjeta za intermodalnost riječnog prometa. Hrvatski sustav luka na unutarnjim plovnim putovima obilježava neuravnotežena potražnja za prijevozom robe na rijekama Savi i Dunavu, općenito kao posljedica različitih uvjeta plovidbe, tehničke i tehnološke zastarjelosti i podkapacitiranosti.
U sklopu ove osi nalazi se jedna mjera:

Mjera 2.1. Modernizacija i obnova riječnih plovnih putova i lučke infrastrukture
Posebni ciljevi ove mjere su:
• Obnoviti hrvatski dio Koridora VII kako bi se ispunili kriteriji međunarodne klasifikacije, kategorije IV;
• Modernizirati i povećati kapacitete luka na Koridoru VII tako da mogu odgovoriti na rastuću potražnju za prometom.
U sklopu IPA programa je predviđena samo priprema projekata, a njihova implementacija se planira kroz Strukturne fondove.
Planirane operacije:
Obnova i poboljšanje plovnog puta rijeke Save;
Rekonstrukcija luke Vukovar;
Južni vez Luka Osijek;
Terminal za opasne terete Slavonski Brod;
Master plan za novu luku Sisak.

Prioritetna os 3 – Tehnička pomoć
Cilj ove osi je osigurati učinkovito i djelotvorno upravljanje OP-om te razviti institucionalnu sposobnost za pripremu projekata te upravljanje i apsorpciju IPA-e i budućih strukturnih fondova.
Upravljanje IPA-om i posebice ovaj OP uključuje dodatna znanja ali i troškove koji nisu dio tradicionalnih operativnih aktivnosti hrvatske uprave. To uključuje: informiranje i promidžbu IPA-e; razvoj pokazatelja nadzora i sustava upravljanja informacijama o EU fondovima; izobrazbu za hrvatska državna tijela u pripremi projektnih aplikacija za sredstva pomoći EU; angažiranje vanjskih, neovisnih stručnjaka za privremene i tekuće evaluacije; te troškove upravljanja i provedbe IPA programa.
Osim toga IPA je osmišljena kao prethodnica strukturnih fondova i Kohezijskog fonda i neophodno je da Hrvatska razvije kapacitete za provedbu tih fondova. IPA daje mogućnost učenja upravljanja fondovima prema pravilima EU i uspostave održive institucionalne strukture, sustava i vještina za prijelaz na strukturne fondove.
U sklopu ove osi predviđena je jedna mjera:

Mjera 3.1. Upravljanje OP-om i jačanje sposobnosti. Cilj ove mjere je omogućiti učinkovito i djelotvorno upravljanje OP-om, te ojačati institucionalnu sposobnost za upravljanje i apsorpciju IPA-e i budućih strukturnih fondova.
Planirane operacije:
Tehnička pomoć – Potpora Operativnoj strukturi sektora promet u nezavisnoj identifikaciji, pripremi i procjeni projekata
Tehnička pomoć Operativnoj strukturi sektora promet za upravljanje Operativnim programom i u provedbi projekata
Podrška u pripremi Strategije prometnog razvitka i izradi nacionalnog modela prometa Republike Hrvatske

Planirana ulaganja

 
Ukupni javni rashodi
Sufinanciranje
Zajednice (IPA
Nacionalno javno sufinanciranje
IPA stopa sufinanciranja
 
(1) =(2) + (3)
(2)
(3)
(4)=(2)/(1)
 
(Eur)
(Eur)
(Eur)
(%)
 
 
 
 
 
PRIORITETNA OS 1
Unaprjeđenje željezničkog sustava u Hrvatskoj


126,450.958,00


107.483.305,00


15,632,740


85%
Mjera 1.1
Nadogradnja i modernizacija pruge


110.303.809,00


93.758.305,00


16.545.585,00


85%
Mjera 1.2
Povećanje sigurnosti i učinkovitosti rada željeznice


16.147.068,00


13.725.000,00


2.422.068,00


85%
 
 
 
 
 
PRIORITETNA OS 2
Unaprjeđenje sustava unutarnje plovidbe u Hrvatskoj



7.647.060,00



6.500.000,00



1.147.060,00



85%
Mjera 2.1
Modernizacija i obnova riječnih plovnih putova i lučke infrastrukture



7.647.060,00



6.500.000.00



1.147.060,00



85%
 
 
 
 
 
PRIORITETNA OS 3
Tehnička pomoć (TP)

3.529.413,00

3.000.000,00

529.413,00

85%
Mjera 3.1
Tehnička pomoć za upravljanje OP-om kojom se identificiraju budući projekti,




3.529.413,00




3.000.000,00




529.413,00




85%
 
 
 
 
 
Ukupno 2007 - 2013
137.627.431,00
116.983.305,00
20.644.126,00
85%
Struktura za provedbu Operativnog programa
Razina nadležnosti
 
Nazivi tijela unutar
Operativne strukture
Pojedinačna tijela unutar Operativne strukture
Čelnici pojedinačnih tijela unutar Operativne strukture
razina Operativnog programa
 
Tijelo nadležno za OP – Čelnik Operativne strukture
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture
Prisavlje 14, 10000 Zagreb
Pomoćnik ministra
razina prioriteta/mjere
 
Tijelo nadležno za prioritet/mjeru
Sve prioritetne osi
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture
Uprava za prometnu infrastrukturu
Krležin Gvozd 1a, 10000 Zagreb
Načelnik sektora
razina projekta
 
Provedbeno tijelo
 
Prioritetna os 1
HŽ Infrastruktura
Mihanovićeva 12, 10000 Zagreb
Direktor
 
 
Prioritetne osi 2 i 3
Središnja agencija za financiranje i ugovaranje projekata i programa EU (SAFU)
Ulica grada Vukovara 284 (objekt C), 10000 Zagreb
Ravnatelj
Sektorski nadzorni odbor za Operativni program za promet zadužen je za praćenje napretka u provedbi Operativnog programa, a čine ga predstavnici gore navedene Operativne strukture, Europske Komisije i Delegacije Europske Unije u Republici Hrvatskoj, predstavnici Ministarstva financija, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, predstavnici civilnog društva, regionalne i lokalne samouprave te socioekonomski partneri.