Europski poljoprivredni fondovi
Prvi se stup financira iz Europskog fonda za garancije u poljoprivredi (EFGP) koji osigurava izravnu financijsku pomoć poljoprivrednicima u zemljama članicama.
Drugi se stup financira iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) koji je usmjeren na financiranje programa za ruralni razvoj.
Oba fonda iz kojih se financiraju stupovi ZPP-a djeluju u istom razdoblju od 2007. do 2013. godine uz relevantne Operativne programe. Međutim, ruralni razvoj dobio je važniju ulogu.
Kao i u slučaju Strukturnih instrumenata koji podupiru ciljeve Kohezijske politike, Strateške smjernice za ruralni razvoj definiraju strateški smjer EPFRR.
Svaka zemlja članica mora izraditi Nacionalni plan za ruralni razvoj u skladu sa Strateškim smjernicama za ruralni razvoj, čime se definira raspodjela namijenjenih sredstava iz EPFRR-a, bilo da je on nacionalni ili regionalni.
U Republici Hrvatskoj se do kraja 2013. godine nastavlja provedba IPARD programa za što je iz europskog programa osigurano 27.7 milijuna eura.
EPFRR je fond s jedinstvenim skupom pravila za ruralni razvoj. Ranije se ruralni razvoj financirao iz tzv. Europskog fonda za usmjeravanje i garancije u poljoprivredi, koji je do 2006. godine bio dio strukturnih fondova EU. Njegove dvije komponente, usmjeravanja i garancije imale su različita pravila o programiranju, financiranju, izvještavanju i nadzoru.
EPFRR ima tri prioritetna cilja kojima se mogu financirati aktivnosti:
● jačanje konkurentnosti sektora poljoprivrede i šumarstva
● poboljšanje okoliša i krajolika
● poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i postizanje raznolikosti ruralnoga gospodarstva
Svaka tematska os odgovara jednom od prioritetnih ciljeva Plana za ruralni razvoj. Zemlje članice i njihove regije moraju rasporediti sredstva za financiranje ruralnog razvoja na ove tri tematske osi, ali mogu izabrati mjere i projekte koji najbolje odgovaraju potrebama njihovih ruralnih područja.
Prva os, pod nazivom Konkurentnost, nastoji restrukturirati i modernizirati poljoprivredni sektor. Projekti unutar ove tematske osi mogu uključivati sljedeće aktivnosti:
● otvaranje novih trgovina za poljoprivredne i šumarske proizvode
● poboljšanje ekološke učinkovitosti na farmama i u šumarstvu
● modernizacija poljoprivrednih gospodarstava
● povećanje gospodarske vrijednosti šuma
● prerada i tržišni plasman poljoprivrednih i šumarskih proizvoda
● prilagodba standardima EU
● poboljšanje i razvoj infrastrukture
● razvoj poslovnih vještina, pružanje savjetodavnih usluga i organizacija strukovnog usavršavanja u ruralnim područjima
● potpora novim, mladim poljoprivrednicama, prijevremeni odlazak poljoprivrednika u mirovinu
Druga os, pod nazivom Zaštita okoliša i upravljanje zemljištem, podupire bio-raznolikost, očuvanje i razvoj ekoloških poljoprivrednih i šumarskih sustava i tradicionalnih poljoprivrednih krajolika, očuvanje voda te mjere usmjerene na smanjenje efekta klimatskih promjena. Projekti unutar ove tematske osi mogu uključivati aktivnosti vezane za održivu uporabu poput:
● poljoprivrednih površina, skrb za životinje, neproizvodne investicije, posebne investicije u ekološke mreže poput NATURA 2000
● šumskih površina, npr. pošumljavanje, obnavljanje šumskih potencijala i prevencija, neproizvodne investicije
Treća os, pod nazivom Gospodarska raznolikost i kvaliteta života, podupire raznolikost ruralnoga gospodarstva i kvalitetu života u ruralnim područjima.
Raznolikost ruralnih gospodarstava obuhvaća aktivnosti pokretanja i razvoja seoskog i eko-turizma te poslova koji su s njima u vezi, oživljavanje i komercijalizacija lokalnih obrta te ponudu novih usluga koje se temelje na postojećim izvorima.
Mjere treće osi namijenjene su otvaranju mogućnosti za zapošljavanje te stvaranju uvjeta za rast i gospodarske promjene u ruralnim područjima. Kako bi ruralna područja ostala atraktivna i budućim naraštajima, projekti se mogu baviti i pitanjima poput edukacije i stjecanja vještina, informiranja te poduzetništva.
Tri su tematske osi dopunjene jednom vrstom zasebne metodološke horizontalne osi, poznatim kao pristup LEADER (os LEADER).
Pristup LEADER ("Povezanost aktivnosti za razvoj ruralnog gospodarstva") predstavlja koncept koji je inicirala Europska komisija. Ovim se pristupom ruralno stanovništvo i lokalni čimbenici, uključujući i lokalnu upravu nastoje mobilizirati u svrhu razmatranja potencijala svojega kraja koji treba na kraju uobličiti kroz izradu i primjenu razvojne strategije.
LEADER se odnosi na lokalne strategije razvoja koje obuhvaćaju integrirajuće i višesektorske aktivnosti koje se razrađuju i primjenjuju po pristupu odozdo prema gore. Također važno je osnivanje lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) koje će voditi cjelokupan proces koji uključuje inovacije, suradnju i umrežavanje.
Korisnici EPFRR projekata mogu biti:
● ruralni čimbenici, najaktivniji u lokalnim inicijativama za ruralni razvoj
● poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati (koji predstavljaju poljoprivrednike, stručnjake koji nisu poljoprivrednici i mala poduzeća)
● udruge za zaštitu okoliša
● organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije
● udruge žena
● poljoprivrednici, šumari, mladi
Hrvatski se korisnici imaju priliku pripremiti za korištenje LEADER pristupa u okviru komponente V IPA programa (IPARD) kroz provedbu mjere 202 „Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja“.
Prijedlozi Europske komisije za reformu ZPP nakon 2013. godine imaju za cilj jačanje konkurentnosti i održivosti poljoprivrede kako bi se osigurala zdrava i kvalitetna proizvodnja hrane europskim građanima, očuvanje okoliša i pomoć u razvoju ruralnih područja.
Tri su glavna cilja buduće ZPP:
1. Održiva proizvodnja hrane,
2. Održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama
3. Uravnoteženi teritorijalni razvoj.
Aktivnosti Europskog fonda za ribarstvo (EFR)
EFR je instrument koji podupire Zajedničku ribarstvenu politiku EU i kao takav zamjenjuje Financijski instrument za usmjeravanje u ribarstvu (FIUR) koji je do 2006. godine bio instrument za strukturnu reformu ribarskog sektora Europske Unije. EFR je osmišljen na način da osigura održivo ribarstvo i industriju akvakulture. Kroz EFR se financiraju aktivnosti od istraživanja tržišta do modernizacije flote i smanjenja ribarskih kapaciteta te je stoga snažan alat za upravljanje europskim ribarskim sektorom.
Aktivnosti Europskog fonda za ribarstvo provode se kroz prioritetne mjere koje pokrivaju:
● prilagodbu ribarske flote EU kroz financijsku pomoć dostupnu ribarima i vlasnicima ribarskih brodova koji su pogođeni mjerama za borbu protiv prekomjernog izlova ribe, za zaštitu javnog zdravlja ili onima kojima treba pomoć kako bi privremeno ili trajno prestali s ribolovom, prekvalificirali se ili otišli u prijevremenu mirovinu. Dodjeljuju se i sredstva za modernizaciju ribarskih brodova kao na primjer za smanjenje količine brodskog otpada, poboljšanje pogona i smanjenje pritiska na okoliš ali pod uvjetom da se ne povećavaju kapaciteti za ulov.
● zaštitu akvakulture, ribarenje u slatkim vodama, preradu i plasman na tržište - EFF promiče upotrebu metoda kojima se smanjuju negativne posljedice ribarstva na okoliš te poboljšava ljudsko zdravlje i zdravlje životinja, kao i sigurnost i kvaliteta proizvoda. Sredstva se mogu odobriti za projekte koji će poboljšavati kvalitetu ribarskih proizvoda te njihov plasman na tržište. Ova se pomoć dodjeljuje isključivo na mikro razini tj. malim i srednjim poduzetnicima
● zajedničko djelovanje usmjereno prema održivom razvoju ili zaštiti prirodnih resursa, poboljšanju usluga koje pružaju ribarske luke, jačanju tržišta ribljih proizvoda i razvoju partnerstva između znanstvenika i izvođača u ribarskome sektoru.
● održiv razvoj obalnih ribarskih područja: EFR podupire mjere i inicijative za diversifikaciju.
● jačanje gospodarstva u područjima koja su pogođena padom ribarskih aktivnosti.
Ukupna alokacija koja se stavlja na raspolaganje Hrvatskoj u okviru Europskog fonda za ribarstvo u 2013. iznosi 8,7 milijuna eura..
Zajedničku je ribarstvenu politiku (ZRP ), iako staru svega dvadeset godina, bilo nužno reformirati zbog njezine nedovoljne učinkovitosti u ostvarivanju osnovnih ciljeva, a to su očuvanje ribljega fonda, zaštita morskoga okoliša, gospodarska održivost europskih flota te kvalitetna ponuda ribe na tržištu. Smanjenje ribljega fonda ima snažne negativne posljedice na prihode ribara, ravnotežu morskoga ekosustava i ponudu ribe na tržištu Europske Unije. Kako bi ribarstvo postalo biološki, ekološki i gospodarski održivo, bilo je nužno provesti reformu.
Reforma Zajedničke ribarstvene politike definira gospodarske, ekološke i socijalne ciljeve u ribarskom sektoru, ostvarive kroz projekte koje financira Europski fond za ribarstvo. U kontekstu reforme, fond može osigurati sredstva kako bi se:
● osigurala dugoročna budućnost ribarstva i održivo iskorištavanje ribljih resursa
● smanjio pritisak na riblji fond prilagođavanjem kapaciteta flote raspoloživim ribljim resursima
● promicao održiv razvoj ribarenja u slatkim vodama
● podupro rast gospodarski održivih poduzeća u ribarskom sektoru i povećala konkurentnost operativnih struktura
● zaštitio okoliš i morski resursi
● potaknuo održiv razvoj i poboljšala kvaliteta života u područjima s aktivnom ribarskom industrijom
Zemlje članice pripremaju strateške planove i operativne programe kako bi mogle iskoristiti sredstva iz EFR-a, a Nacionalni strateški planovi definiraju nacionalne prioritete u skladu s trenutnim ciljevima Zajedničke ribarske politike.
U razdoblju od 2014. do 2020. godine predlaže se osnivanje Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. Tim će se fondom pomoći ribarima u prijelazu prema održivom ribolovu. Fond bi trebao pružiti mogućnost obalnim zajednicama za diversificiranje gospodarstava kroz financiranje projekata u okviru kojih se otvaraju nova radna mjesta i poboljšava kvaliteta života u tim regijama.