Hrvatski otoci

Slika /slike/Vijesti/2021/mljet_otoci.jpg

Hrvatska je u svijetu poznata kao mala zemlja s tisuću otoka. 1.244 otoka čini 5,8% ukupne površine Hrvatske, obalno more ima površinu 31,5 tisuća km2, od čega su unutrašnje morske vode površine 12,5 tisuća km2, a teritorijalno more 19 tisuća km2, čime otoci značajno doprinose povećanju hrvatskog državnog teritorija.

Na otočnom području je 18 gradova i 41 općina, a prema popisu stanovništva iz 2011. godine na hrvatskim otocima u 354 naselja živi 132.756 stanovnika. 



Vodeći računa o posebnosti otoka i ravnomjernom regionalnom razvoju, kao jednom od glavnih ciljeva Vlade, krajem 2018. godine usvojen je i novi Zakon o otocima (NN 116/2018). Novi Zakon o otocima usvojen je kako bi potaknuo gospodarski razvoj otoka i poboljšao kvalitetu života otočana, osiguravajući im nove razvojne i gospodarske prilike kroz niz suvremenih mehanizama i rješenja politika otočnog razvoja.
 
Zakon o otocima obuhvaća konkretne mjere kao što su: izjednačavanje cijene vode za ljudsku potrošnju na otocima koji nisu spojeni na sustav javne vodoopskrbe s cijenom vode na kopnu, pravo na besplatan javni otočni cestovni prijevoz, sređivanje katastra i zemljišnih knjiga, uklanjanje otpada s otoka, eksploatacija mineralnih sirovina na otocima, gospodarenje divljači i uklanjanje invazivnih stranih vrsta s otoka, novi pristup određivanja razvijenosti otoka, poticanje razvoja civilnog društva i zadrugarstva na otocima kao i druge mjere usmjerene na demografsku i gospodarsku revitalizaciju hrvatskih otoka.



Uvažavajući nove smjernice za europske otoke (pametne, uključive i uspješne otočne zajednice inovativne i održive Europe) novim Zakonom o otocima potiče se i podupire održivi razvoj otoka kroz projekte koji se provode u skladu s odrednicama pametnog otoka, a posebno one koji se odnose na: uvođenje novih tehnologija, korištenje obnovljivih izvora energije, rješavanje otpada uvođenjem kružnog gospodarstva, očuvanje prirodne i kulturne baštine, rješavanje nedostatka vode korištenjem nekonvencionalnih i pametnih načina upravljanja vodnim resursima, diversifikaciju otočnog gospodarstva u skladu s posebnostima otoka, prelazak na alternativne, dugoročne, održive i odgovorne oblike turizma na otocima i sl.



Republika Hrvatska kroz sustav državne uprave i javnog sektora provodeći brojne programe, projekte i mjere, na godišnjoj razini u otoke, u prosjeku, uloži oko 1,7 milijardi kuna.
 
Nacionalni plan razvoja otoka 2021.-2027.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u postupku je izrade Nacionalnog plana razvoja otoka 2021.-2027. (u daljnjem tekstu: NPRO) kao srednjoročnog akta strateškog planiranja razvoja otoka od nacionalnog značaja (članak 25. Zakona o otocima NN, broj 116/2018, 73/20 - Uredba) čime se stvara podloga za sustavan pristup ulaganjima na području otoka u srednjoročnoj perspektivi iz svih izvora financiranja, između ostalog i kroz korištenje bespovratnih sredstava EU.

NPRO definira provedbu ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. u upravnom području razvoja otoka, sadrži posebne ciljeve povezane s državnim proračunom i okvir je za oblikovanje programa, projekata, mjera i aktivnosti koji se odnose na otoke u provedbenim programima tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela.

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine otoke prepoznaje unutar razvojnog smjera 4. Ravnomjeran regionalni razvoj, kroz strateški cilj 12. Razvoj potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima, prioritetno područje Razvoj pametnih i održivih otoka. Po donošenju Nacionalne razvojne strategije, Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije donijet će i Nacionalni plan razvoja otoka 2021.-2027.

Uvažavajući odredbe Zakona o zaštiti okoliša  (NN, broj 80/13, 153/13, 78/15, 12/18 i 118/18) i Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja na strategije, plan i programa na okoliš (NN, broj 3/17), sukladno mišljenju nadležnog tijela, u postupku izrade NPRO-a nije potrebno provesti postupak ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš.

Za izradu NPRO-a osnovana je Radna skupina koja djeluje prema načelima partnerstva i obuhvaća različite javne politike koje sinergijski djeluju u području razvoja otoka. Radnu skupinu čine predstavnici resornih ministarstava i drugih tijela državne uprave, tijela regionalne i lokalne samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima te članovi znanstvene zajednice.