Hrvatski otoci

Hrvatska je u svijetu poznata kao mala zemlja s tisuću otoka. Hrvatsko otočje je jedinstvena otočna geografska cjelina koja se sastoji od ukupno 1244 otoka, otočića i hridi i čini 5,8% ukupne površine Hrvatske. 

Hrvatsko obalno more ima površinu 31,5 tisuća km2, od čega su unutrašnje morske vode površine 12,5 tisuća km2, a teritorijalno more 19 tisuća km2. Bez otoka hrvatsko teritorijalno more bi bilo za dvije trećine manje. Čak 69,5% hrvatske obale otpada na otoke.

Na otočnom području prema popisu stanovništva iz 2011. godine u 18 gradova i 41 općini, u ukupno 345 naselja živi 132.756 stanovnika. Od ukupnog otočnog područja, naseljeno je 50 otoka i poluotok Pelješac. 




Vodeći računa o posebnosti otoka i ravnomjernom regionalnom razvoju, kao jednom od glavnih ciljeva Vlade Republike Hrvatske, donesen je Zakon o otocima (Narodne novine, broj 116/18., 73/20. i 70/21.)  kako bi se potaknuo gospodarski razvoj otoka i poboljšala kvaliteta života otočana, osiguravajući nove razvojne i gospodarske prilike. 

Zakon o otocima obuhvaća konkretne mjere kao što su: izjednačavanje cijene vode za ljudsku potrošnju na otocima koji nisu spojeni na sustav javne vodoopskrbe s cijenom vode na kopnu, pravo na besplatan javni otočni cestovni prijevoz, sređivanje katastra i zemljišnih knjiga, uklanjanje otpada s otoka, eksploatacija mineralnih sirovina na otocima, gospodarenje divljači i uklanjanje invazivnih stranih vrsta s otoka, novi pristup određivanja razvijenosti otoka, poticanje razvoja civilnog društva i zadrugarstva na otocima kao i druge mjere usmjerene na demografsku i gospodarsku revitalizaciju hrvatskih otoka.




Uvažavajući nove smjernice za europske otoke (pametne, uključive i uspješne otočne zajednice inovativne i održive Europe), Zakonom o otocima potiče se i podupire održivi razvoj otoka kroz projekte koji se provode u skladu s odrednicama Pametnog otoka, a posebno one koji se odnose na: uvođenje novih tehnologija, korištenje obnovljivih izvora energije, rješavanje otpada uvođenjem kružnog gospodarstva, očuvanje prirodne i kulturne baštine, rješavanje nedostatka vode korištenjem nekonvencionalnih i pametnih načina upravljanja vodnim resursima, diversifikaciju otočnog gospodarstva u skladu s posebnostima otoka, prelazak na alternativne, dugoročne, održive i odgovorne oblike turizma na otocima i sl.




Republika Hrvatska kroz sustav državne uprave i javnog sektora provodeći brojne programe, projekte i mjere, na godišnjoj razini u otoke, u prosjeku, uloži oko 2,9 milijardi kuna.
 
Nacionalni plan razvoja otoka 2021.-2027.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je temeljem članka 25. Zakona o otocima izradilo Nacionalni plan razvoja otoka 2021.-2027. Nacionalni plan je srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značenja koji definira provedbu ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine u upravnom području razvoja otoka i predstavlja okvir za oblikovanje programa, projekata, mjera i aktivnosti koji se odnose na otoke u provedbenim programima tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela.

Uz Nacionalni plan izrađen je i Akcijski plan 2021.-2023. za provedbu Nacionalnog plana, kao provedbeni akt kojim se pobliže definira provedba mjera i aktivnosti povezanih s ostvarivanjem posebnih ciljeva Nacionalnog plana.

Nacionalni plan i Akcijski plan su usvojeni od strane Vlade Republike Hrvatske na 92. sjednici održanoj 23. prosinca 2021. godine. Donošenjem predmetnih akata stvorena je podloga za sustavan pristup ulaganjima na području otoka u srednjoročnoj perspektivi iz svih izvora financiranja, između ostalog i kroz korištenje bespovratnih sredstava EU.