Program za hrvatske otoke i Hrvatski otočni proizvod

Slika /Istaknute teme/Hrvatski otočni proizvod/HOP_1.PNG

Vodeći računa o posebnosti otoka i ravnomjernom regionalnom razvoju, kao jednom od glavnih ciljeva Vlade, krajem 2018. godine usvojen je i novi Zakon o otocima (NN 116/2018).

Hrvatska je u svijetu poznata kao mala zemlja s tisuću otoka.

1.244 otoka čini 5,8% ukupne površine Hrvatske; obalno more ima površinu 31,5 tisuća km2, od čega unutrašnje morske vode površine 12,5 tisuća km2, a teritorijalno more 19 tisuća km2, čime otoci značajno doprinose povećanju hrvatskog državnog teritorija.
Na otočnom području je 18 gradova i 41 općina, a prema popisu stanovništva iz 2011. godine na hrvatskim otocima živi 132.756 stanovnika. 



Vodeći računa o posebnosti otoka i ravnomjernom regionalnom razvoju, kao jednom od glavnih ciljeva Vlade, krajem 2018. godine usvojen je i novi Zakon o otocima (NN 116/2018). Novi Zakon o otocima usvojen je kako bi potaknuo gospodarski razvoj otoka i poboljšao kvalitetu života otočana, osiguravajući im nove razvojne i gospodarske prilike kroz niz suvremenih mehanizama i rješenja politika otočnog razvoja.
 
Zakon o otocima obuhvaća konkretne mjere kao što su: izjednačavanje cijene vode za ljudsku potrošnju na otocima koji nisu spojeni na sustav javne vodoopskrbe s cijenom vode na kopnu, pravo na besplatan javni otočni cestovni prijevoz, sređivanje katastra i zemljišnih knjiga, uklanjanje otpada s otoka, eksploatacija mineralnih sirovina na otocima, gospodarenje divljači i uklanjanje invazivnih stranih vrsta s otoka, novi pristup određivanja razvijenosti otoka, poticanje razvoja civilnog društva i zadrugarstva na otocima kao i druge mjere usmjerene na demografsku i gospodarsku revitalizaciju hrvatskih otoka.



Uvažavajući nove smjernice za europske otoke (pametne, uključive i uspješne otočne zajednice inovativne i održive Europe) novim Zakonom o otocima potiče se i podupire održivi razvoj otoka kroz projekte koji se provode u skladu s odrednicama pametnog otoka, a posebno one koji se odnose na: uvođenje novih tehnologija, korištenje obnovljivih izvora energije, rješavanje otpada uvođenjem kružnog gospodarstva, očuvanje prirodne i kulturne baštine, rješavanje nedostatka vode korištenjem nekonvencionalnih i pametnih načina upravljanja vodnim resursima, diversifikaciju otočnog gospodarstva u skladu s posebnostima otoka, prelazak na alternativne, dugoročne, održive i odgovorne oblike turizma na otocima i sl.



Republika Hrvatska kroz sustav državne uprave i javnog sektora provodeći brojne programe, projekte i mjere, na godišnjoj razini u otoke, u prosjeku, uloži oko 1,6 milijardi kuna.
 
Hrvatski otočni proizvod

Oznaku „Hrvatski otočni proizvod“ Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dodjeljuje proizvodima koji zadovoljavaju kriterije izvornosti, tradicije i izvrsnosti.

Projekt označavanja otočnih proizvoda „Hrvatski otočni proizvod“ započeo je 2007. godine s ciljem poticanja proizvodnje izvornih i kvalitetnih otočnih proizvoda.  



Kroz aktivnost Programa „Hrvatski otočni proizvod“ potiču se otočni proizvođači da proizvode i plasiraju na tržište izvorne otočne proizvode proizvedene iz otočne sirovine a ujedno reafirmiraju tradicionalnu otočnu proizvodnju. Otočni proizvodi koji nose oznaku HOP pridonose promociji identiteta hrvatskih otoka i Hrvatske kao vrhunske turističke, gastronomske i ekološke destinacije kako na domaćem tako i na europskom tržištu.



U cilju vizualnog označavanja otočnih proizvoda oznakom HOP, Ministarstvo je registriralo figurativni jamstveni žig  pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo.