Zajedno do EU fondova - za rast i nova radna mjesta

Fondovi Europske unije prioritet su hrvatske Vlade. Kroz nova zapošljavanja, konkurentno gospodarstvo, čist okoliš i gospodarski rast donose korist svim krajevima Hrvatske.

Hrvatskoj je u financijskom razdoblju 2014.-2020. na raspolaganju više od 80 milijardi kuna iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Nikad dosad naša zemlja nije imala toliko sredstava za ulaganje u rast i razvoj.

Sporazumom o partnerstvu, kojeg je Europska komisija prihvatila 30. listopada 2014.,pokazali smo da smo fokusirani na poticanje novih radnih mjesta i stvaranje snažnijeg i konkurentnijeg gospodarstva. 

Kako bi predstavili mogućnosti i što se želi postići ulaganjima iz EU fondova, Vlada i resorna ministarstva predstavit će u više hrvatskih gradova tijekom ožujka i travnja kampanju pod nazivom „Zajedno do EU fondova“.

Prvenstveni cilj Vlade je osigurati tim ulaganjima posao za što više hrvatskih građana, osnažiti gospodarstvo, smanjiti rizik od siromaštva i postići ravnomjerni razvoj svih krajeva Hrvatske. Sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova želimo osigurati dugoročno održivi gospodarski rast RH. 




Predstavljanje mogućnosti ulaganja iz EU fondova započinje u Zagrebu 24. ožujka 2015. i namijenjeno je poduzetništvu, posebice malom i srednjem za koje je samo u ovoj godini osigurano 3,75 milijardi kuna potpora. U idućih mjesec dana – u Osijeku, Rijeci, Splitu i Varaždinu - bit će predstavljene i druge mogućnosti ulaganja iz EU fondova, posebice za ruralni razvoj i poljoprivredu, održiv razvoj i čist okoliš, bolju prometnu povezanost, zapošljavanje, regionalni i urbani razvoj, prirodnu i kulturnu baštinu, te socijalnu infrastrukturu. 

U protekle tri godine učinjeni su veliki pomaci u korištenju europskih fondova. Novo financijsko razdoblje donosi nove izazove u korištenju fondova EU‑a i znatno veće mogućnosti:
 

• Za poduzetništvo

EU fondovi donose nove poslove hrvatskim tvrtkama i građanima. Malo i srednje poduzetništvo predvodnici su u otvaranju radnih mjesta, ukupno zapošljavaju preko milijun osoba. Uz znatnu podršku nacionalnog programa Poduzetnički impuls, poduzetništvo se sve više potiče sredstvima iz europskih fondova. Iz fondova EU‑a uloženo je više od 710 miljuna kuna dodjelom bespovratnih sredstava i pružanjem poslovne podrške malim i srednje velikim poduzećima.
Do 2020. godine poduzetnicima je na raspolaganju gotovo 7 milijardi i 500 milijuna kuna. Tim sredstvima već je započela izgradnja SEECEL-a, Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija zemalja Jugoistočne Europe (SEECEL), vrijednog 238 milijuna kuna.
 

• Za inovacije i konkurentnost

Povezivanje poslovnog i znanstvenog sektora koje će omogućiti komercijalizaciju inovacija u gospodarstvu, temelj je za razvoj gospodarstva s visokom dodanom vrijednošću. Iz fondova EU‑a za inovacije i konkurentnost uloženo je gotovo 540 milijuna kn. U provedbi je projekt „Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci” kojim se opremaju 3 istraživačka centra i 4 laboratorija na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, u vrijednosti 180,2 milijuna kn. U Rijeci je započela i gradnja studentskog doma u vrijednosti 112 milijuna kuna.

• Za ravnomjerni razvoj svih hrvatskih krajeva

 Istovremeno se radilo na razvoju i unapređenju regionalne infrastrukture, posebice poslovne i turističke infrastrukture, s ciljem povećanja privlačnosti hrvatskih regija za ulaganje i život te stimuliranje gospodarskog rasta i stvaranje radnih mjesta. Iz fondova EU‑a financira se 51 projekt u vrijednosti od 650 milijuna kuna.
 

• Za hrvatsko selo

Ulaganja u jačanje konkurentnosti i održivosti poljoprivrede trebaju osigurati zdravu i kvalitetnu proizvodnju hrane, očuvanje okoliša i pomoći razvoju ruralnih područja. Iz fondova EU‑a financirano 796 projekata u vrijednost od 2,2 milijarde kuna. Do 2020. na raspolaganju je više od 17 milijardi kuna.
 

• Za zapošljavanje i obrazovanje

Potporama iz EU fondova zapošljavamo nezaposlene, čuvamo postojeća i otvaramo nova radna mjesta. Različiti projekti poboljšali su efikasnosti tržišta rada, razvoj ljudskog kapitala i jačanje socijalnog uključivanja, što je izravno pridonijelo poboljšanju uvjeta za stvaranje radnih mjesta i zapošljivosti. Iz fondova EU‑a financira se 579 projekata u vrijednosti od 1,1 milrd. kn. U zadnjih godinu i pol dana provodi se program Garancija za mlade kojem je glavni cilj zapošljavanje mladih i njihov ostanak u Hrvatskoj. Tijekom 2013./2014. program je koristilo 67.015 mladih korisnika. U posljednje 3 godine, stopa nezaposlenosti mladih smanjena je gotovo 20%. U 2015. je u ovu svrhu osigurano milijardu i 100 milijuna kuna. Uz ta sredstva, za zapošljavanje i jačanje socijalne kohezije do 2020. godine na raspolaganju nam je više od 14 milijardi kuna.
 

• Za čist okoliš

Projekti gospodarenja otpadom i vodama te energetske obnove imaju trostruki efekt - građanima osiguravaju višu razinu kvalitete života i niže troškove, obrtnicima i tvrtkama koje su na projektima angažirane - radna mjesta. Županijski centri za gospodarenje otpadom Marišćina i Kaštijun ukupno su vrijedni 551 milijun kuna.

Uspostavom cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u kratkom roku udvostručit će se broj radnih mjesta u sektoru otpada sa sadašnjih 6.000 na 12.000. Do 2020. za projekte gospodarenja otpadom na raspolaganju je gotovo 3,610 milijarde kuna. U sektoru vodnog gospodarstva intenzivno se radi na izgradnji sustava  vodoopskrbe i odvodnje te uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Pred završetkom su projekti u Slavonskom Brodu, Drnišu i Kninu ukupne vrijednosti 388 milijuna kuna. U tijeku su projekti u Sisku, Čakovcu, Osijeku i Poreču ukupne vrijednosti 1,64 milijardi kuna. U tijeku su natječaji za projekte u Vukovaru i Županji te priprema projekata za apliciranje na fondove EU, ukupne vrijednosti 949 milijuna kuna.

U novoj financijskoj perspektivi za projekte ulaganja u vodni sektor na raspolaganju je gotovo 8 milijardi kuna. Za podupiranje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije u poduzećima i javnoj infrastrukturi, na raspolaganju nam je gotovo 4 milijarde kuna, što će doprinijeti većoj konkurentnosti poslovnog sektora kao i učinkovitijem poslovanju javnog sektora.
 

• Za bolju prometnu povezanost

Razvoj suvremenih prometnih mreža i povećana dostupnost regija cilj je koji će se dostići ulaganjima u prometnu infrastrukturu. Integracijom hrvatske prometne mreže u europsku prometnu mrežu i poboljšanjem regionalnih veza omogućit će se razvoj nacionalnog gospodarstva, poboljšati putnički i robni promet; povećati sigurnost prometa; stvoriti uvjeti za ulaganje u nove kapacitete u području prometa te smanjiti negativni utjecaji na okoliš. Infrastrukturni projekti financirani iz EU fondova:

• zagrebački Glavni kolodvor - vrijednost 87,78 mil. kn
• pruga Okučani-Novska,  vrijednost 275,66  mil. kn
• ​pruga Dugo Selo - Križevci, vrijednost više od 1,52 mlrd. kn

Za postizanje ovih ciljeva i provedbu željezničkih projekata u novom su razdoblju osigurane gotovo 4 milijarde kuna.
Znatna ulaganja postići će se i u cestovnom sektoru što će omogućiti smanjenje uskih grla i zagušenja na cestama u Hrvatskoj, povećati sigurnost u prometu i poboljšati cestovnu povezanost među regijama:

• Most Čiovo - vrijednost 231 mil. kn
• Zračna luka Dubrovnik – vrijednost 1,84 mlrd. kn.

Gotovo dvije miljarde kuna bit će uloženo u projekt kojim će se smanjiti prometna izoliranost, pokrenuti razvoj i omogućiti sloboda kretanja ljudi i roba na izoliranom teritoriju Hrvatske i Europske unije i zadovoljiti šengenski uvjeti.
       

Što planiramo do kraja 2015.?

Do kraja 2015. očekuje se raspisivanje natječaja za izvođenje radova ukupne procijenjene vrijednosti oko 6 milijardi kuna:

• razvoj vodno‑komunalne infrastrukture procijenjene vrijednosti 2,98 milijardi kuna 
• izgradnja županijskih centara za gospodarenje otpadom procijenjene vrijednosti oko 780 milijuna kuna (Rijeka, Valpovo, Petrinja, Rovinj, Krka, Nova Gradiška, Virovitica, Vodice-Tribunj-Srima i Osijek)
• razvoj prometne infrastrukture procijenjene vrijednosti 1,5 miljardi kuna (Bikarac (faza II) u Šibensko-kninskoj županiji, Biljane Donje u Zadarskoj županiji i Babina Gora u Karlovačkoj županiji)
• splitska zaobilaznica  Kaštel Stari – Kaštel Sućurac - Kaštel Gomilica, zaobilaznica Vodica, Luka Rijeka, Ulaz u Luku Ploče
• Centar kompetencije u translacijskoj medicini Srebrnjak - 345 milijuna kuna
• izgradnja studentskog doma u Rijeci, vrijednost 112 milijuna kuna, za rekonstrukciju studentskih domova u Zagrebu na raspolaganju je 220 milijuna kuna
• Arheološki park Vučedol - 130 milijuna kuna

Ulaganje u rast gospodarstva i  zapošljavanja te poboljšanje uvjeta života, strateški su prioriteti i u narednom razdoblju Republike Hrvatske. U novom financijskom razdoblju 2014.-2020., Hrvatskoj je za to iz europskih strukturnih i investicijskih fondova na raspolaganju više od 80 milijarde kuna.

Što namjeravamo s ovim novcima?

Za razdoblje 2014.-2020. godine, Hrvatska priprema dva operativna programa za provedbu kohezijske politike:

• Operativni program iz područja konkurentnosti i kohezije - za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda – u vrijednosti 6,881 milijarde eura) i
• Operativni program iz područja učinkovitih ljudskih potencijala - ukupna indikativna alokacija 1,582 milijarde eura  (od čega je 1,516 iz Europskog socijalnog fonda, a ostalo tehnička pomoć).
• Program ruralnog razvoja - za korištenje Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj – u vrijednosti 2,026 milijarda eura
• Operativni program za pomorstvo i ribarstvo - za korištenje Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo – u vrijednosti 252,6 milijuna eura
   

Europa 2020

Partnerski sporazumi sadržavaju strateške ciljeve i prioritete ulaganja država članica, a povezani su s ciljevima strategije Europa 2020 za pametan, održiv i uključiv rast. Operativnim programima detaljno se opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti za korištenje sredstava EU fondova.

Strategija Europa 2020, može se sažeti u tri ključna prioriteta:  

1. Pametan rast - razvijanje gospodarstva utemeljenog na znanju i inovacijama 
2. Održivi rast - poticanje učinkovitog, zelenog i konkurentnog gospodarstva
3. Uključivi rast - poticanje visoke zaposlenosti kroz socijalnu i teritorijalnu koheziju

Strategija Europa 2020 ima 5 glavnih ciljeva koja će svaka država članica pretočiti i u svoje nacionalne ciljeve: 

1. Stopa zaposlenosti 75 % (% stanovništva u dobi od 20 do 64 godina )
2. 3 % ulaganja u istraživanje i razvoj (% BDP-a EU-a) 
3. 20/20/20 ciljevi za klimu i energiju (uključujući smanjenje emisija stakleničnih plinova za 30%)
4. Stopa ranog napuštanja školovanja ispod 10 % i minimalno 40 % visokoobrazovanog stanovništva
5. 20 milijuna manje ljudi u riziku od siromaštva

Predstavljanje programa "Zajedno do EU fondova"

• Zagreb: 24. 3. 2015. i 14. 4. 2015.  
• Osijek 30. 3. 2015. 
• Rijeka 8. 4. 2015. 
• Split 10. 4. 2015. 
• Varaždin 22. 4. 2015. 

 

Velike mogućnosti za razvoj Hrvatske by Vlada Republike Hrvatske

 

O svim natječajima informirajte se na strukturnifondovi.hr ili pogledajte kratki video: