Zajedno do EU fondova - za rast i nova radna mjesta
Fondovi Europske unije prioritet su hrvatske Vlade. Kroz nova zapošljavanja, konkurentno gospodarstvo, čist okoliš i gospodarski rast donose korist svim krajevima Hrvatske.
Hrvatskoj je u financijskom razdoblju 2014.-2020. na raspolaganju više od 80 milijardi kuna iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Nikad dosad naša zemlja nije imala toliko sredstava za ulaganje u rast i razvoj.
Sporazumom o partnerstvu, kojeg je Europska komisija prihvatila 30. listopada 2014.,pokazali smo da smo fokusirani na poticanje novih radnih mjesta i stvaranje snažnijeg i konkurentnijeg gospodarstva.
Kako bi predstavili mogućnosti i što se želi postići ulaganjima iz EU fondova, Vlada i resorna ministarstva predstavit će u više hrvatskih gradova tijekom ožujka i travnja kampanju pod nazivom „Zajedno do EU fondova“.
Prvenstveni cilj Vlade je osigurati tim ulaganjima posao za što više hrvatskih građana, osnažiti gospodarstvo, smanjiti rizik od siromaštva i postići ravnomjerni razvoj svih krajeva Hrvatske. Sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova želimo osigurati dugoročno održivi gospodarski rast RH.
Predstavljanje mogućnosti ulaganja iz EU fondova započinje u Zagrebu 24. ožujka 2015. i namijenjeno je poduzetništvu, posebice malom i srednjem za koje je samo u ovoj godini osigurano 3,75 milijardi kuna potpora. U idućih mjesec dana – u Osijeku, Rijeci, Splitu i Varaždinu - bit će predstavljene i druge mogućnosti ulaganja iz EU fondova, posebice za ruralni razvoj i poljoprivredu, održiv razvoj i čist okoliš, bolju prometnu povezanost, zapošljavanje, regionalni i urbani razvoj, prirodnu i kulturnu baštinu, te socijalnu infrastrukturu.
U protekle tri godine učinjeni su veliki pomaci u korištenju europskih fondova. Novo financijsko razdoblje donosi nove izazove u korištenju fondova EU‑a i znatno veće mogućnosti:
-
Za poduzetništvo
Do 2020. godine poduzetnicima je na raspolaganju gotovo 7 milijardi i 500 milijuna kuna. Tim sredstvima već je započela izgradnja SEECEL-a, Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija zemalja Jugoistočne Europe (SEECEL), vrijednog 238 milijuna kuna.
-
Za inovacije i konkurentnost
Povezivanje poslovnog i znanstvenog sektora koje će omogućiti komercijalizaciju inovacija u gospodarstvu, temelj je za razvoj gospodarstva s visokom dodanom vrijednošću. Iz fondova EU‑a za inovacije i konkurentnost uloženo je gotovo 540 milijuna kn. U provedbi je projekt „Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci” kojim se opremaju 3 istraživačka centra i 4 laboratorija na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, u vrijednosti 180,2 milijuna kn. U Rijeci je započela i gradnja studentskog doma u vrijednosti 112 milijuna kuna.
-
Za ravnomjerni razvoj svih hrvatskih krajeva
-
Za hrvatsko selo
-
Za zapošljavanje i obrazovanje
-
Za čist okoliš
Uspostavom cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u kratkom roku udvostručit će se broj radnih mjesta u sektoru otpada sa sadašnjih 6.000 na 12.000. Do 2020. za projekte gospodarenja otpadom na raspolaganju je gotovo 3,610 milijarde kuna. U sektoru vodnog gospodarstva intenzivno se radi na izgradnji sustava vodoopskrbe i odvodnje te uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Pred završetkom su projekti u Slavonskom Brodu, Drnišu i Kninu ukupne vrijednosti 388 milijuna kuna. U tijeku su projekti u Sisku, Čakovcu, Osijeku i Poreču ukupne vrijednosti 1,64 milijardi kuna. U tijeku su natječaji za projekte u Vukovaru i Županji te priprema projekata za apliciranje na fondove EU, ukupne vrijednosti 949 milijuna kuna.
U novoj financijskoj perspektivi za projekte ulaganja u vodni sektor na raspolaganju je gotovo 8 milijardi kuna. Za podupiranje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije u poduzećima i javnoj infrastrukturi, na raspolaganju nam je gotovo 4 milijarde kuna, što će doprinijeti većoj konkurentnosti poslovnog sektora kao i učinkovitijem poslovanju javnog sektora.
-
Za bolju prometnu povezanost
Razvoj suvremenih prometnih mreža i povećana dostupnost regija cilj je koji će se dostići ulaganjima u prometnu infrastrukturu. Integracijom hrvatske prometne mreže u europsku prometnu mrežu i poboljšanjem regionalnih veza omogućit će se razvoj nacionalnog gospodarstva, poboljšati putnički i robni promet; povećati sigurnost prometa; stvoriti uvjeti za ulaganje u nove kapacitete u području prometa te smanjiti negativni utjecaji na okoliš. Infrastrukturni projekti financirani iz EU fondova:
- zagrebački Glavni kolodvor - vrijednost 87,78 mil. kn
- pruga Okučani-Novska, vrijednost 275,66 mil. kn
- pruga Dugo Selo - Križevci, vrijednost više od 1,52 mlrd. kn
Za postizanje ovih ciljeva i provedbu željezničkih projekata u novom su razdoblju osigurane gotovo 4 milijarde kuna.
Znatna ulaganja postići će se i u cestovnom sektoru što će omogućiti smanjenje uskih grla i zagušenja na cestama u Hrvatskoj, povećati sigurnost u prometu i poboljšati cestovnu povezanost među regijama:
- Most Čiovo - vrijednost 231 mil. kn
- Zračna luka Dubrovnik – vrijednost 1,84 mlrd. kn.
Gotovo dvije miljarde kuna bit će uloženo u projekt kojim će se smanjiti prometna izoliranost, pokrenuti razvoj i omogućiti sloboda kretanja ljudi i roba na izoliranom teritoriju Hrvatske i Europske unije i zadovoljiti šengenski uvjeti.
Što planiramo do kraja 2015.?
Do kraja 2015. očekuje se raspisivanje natječaja za izvođenje radova ukupne procijenjene vrijednosti oko 6 milijardi kuna:
- razvoj vodno‑komunalne infrastrukture procijenjene vrijednosti 2,98 milijardi kuna
- izgradnja županijskih centara za gospodarenje otpadom procijenjene vrijednosti oko 780 milijuna kuna (Rijeka, Valpovo, Petrinja, Rovinj, Krka, Nova Gradiška, Virovitica, Vodice-Tribunj-Srima i Osijek)
- razvoj prometne infrastrukture procijenjene vrijednosti 1,5 miljardi kuna (Bikarac (faza II) u Šibensko-kninskoj županiji, Biljane Donje u Zadarskoj županiji i Babina Gora u Karlovačkoj županiji)
- splitska zaobilaznica Kaštel Stari – Kaštel Sućurac - Kaštel Gomilica, zaobilaznica Vodica, Luka Rijeka, Ulaz u Luku Ploče
- Centar kompetencije u translacijskoj medicini Srebrnjak - 345 milijuna kuna
- izgradnja studentskog doma u Rijeci, vrijednost 112 milijuna kuna, za rekonstrukciju studentskih domova u Zagrebu na raspolaganju je 220 milijuna kuna
- Arheološki park Vučedol - 130 milijuna kuna
Ulaganje u rast gospodarstva i zapošljavanja te poboljšanje uvjeta života, strateški su prioriteti i u narednom razdoblju Republike Hrvatske. U novom financijskom razdoblju 2014.-2020., Hrvatskoj je za to iz europskih strukturnih i investicijskih fondova na raspolaganju više od 80 milijarde kuna.
Što namjeravamo s ovim novcima?
Za razdoblje 2014.-2020. godine, Hrvatska priprema dva operativna programa za provedbu kohezijske politike:
- Operativni program iz područja konkurentnosti i kohezije - za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda – u vrijednosti 6,881 milijarde eura) i
- Operativni program iz područja učinkovitih ljudskih potencijala - ukupna indikativna alokacija 1,582 milijarde eura (od čega je 1,516 iz Europskog socijalnog fonda, a ostalo tehnička pomoć).
- Program ruralnog razvoja - za korištenje Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj – u vrijednosti 2,026 milijarda eura
- Operativni program za pomorstvo i ribarstvo - za korištenje Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo – u vrijednosti 252,6 milijuna eura
Europa 2020
Partnerski sporazumi sadržavaju strateške ciljeve i prioritete ulaganja država članica, a povezani su s ciljevima strategije Europa 2020 za pametan, održiv i uključiv rast. Operativnim programima detaljno se opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti za korištenje sredstava EU fondova.
Strategija Europa 2020, može se sažeti u tri ključna prioriteta:
1. Pametan rast - razvijanje gospodarstva utemeljenog na znanju i inovacijama
2. Održivi rast - poticanje učinkovitog, zelenog i konkurentnog gospodarstva
3. Uključivi rast - poticanje visoke zaposlenosti kroz socijalnu i teritorijalnu koheziju
Strategija Europa 2020 ima 5 glavnih ciljeva koja će svaka država članica pretočiti i u svoje nacionalne ciljeve:
1. Stopa zaposlenosti 75 % (% stanovništva u dobi od 20 do 64 godina )
2. 3 % ulaganja u istraživanje i razvoj (% BDP-a EU-a)
3. 20/20/20 ciljevi za klimu i energiju (uključujući smanjenje emisija stakleničnih plinova za 30%)
4. Stopa ranog napuštanja školovanja ispod 10 % i minimalno 40 % visokoobrazovanog stanovništva
5. 20 milijuna manje ljudi u riziku od siromaštva
Predstavljanje programa "Zajedno do EU fondova"
- Zagreb: 24. 3. 2015. i 14. 4. 2015.
- Osijek 30. 3. 2015.
- Rijeka 8. 4. 2015.
- Split 10. 4. 2015.
- Varaždin 22. 4. 2015.
Velike mogućnosti za razvoj Hrvatske by Vlada Republike Hrvatske
O svim natječajima informirajte se na strukturnifondovi.hr ili pogledajte kratki video:
Dokumenti
- Prezentacija_Velike mogućnosti za razvoj Hrvatske_Gordan Maras.pdf (1390kb)
- Promo materijali_Europa 2020 i Operativni programi .pdf (747kb)
- Prezentacija_Velike mogućnosti za razvoj Hrvatske _Branko Grčić.pdf (920kb)
- Za čist okoliš_Mihael Zmajlović.pdf (1268kb)
- Prezentacija_Velike mogućnosti za zapošljavanje_Mirando Mrsić.pdf (381kb)
- Prezentacija_Velike mogućnosti za poljoprivredu_Tihomir Jakovina.pdf (1330kb)