Monitoring


Monitoring (praćenje provedbe projekata) je važan dio projektnog ciklusa. Proces praćenja pomaže i davaocima i korisnicima pomoći da provjere odvija li se projekt prema planu. To je sustavno i kontinuirano prikupljanje, analiza i korištenje informacija potrebnih u procesu upravljanja  i donošenja odluka u okviru projekta.
 
Riječ je o svojevrsnom alatu kojim analiziramo postignuće planiranih rezultata u svrhu poboljšanja i donošenja odluka pri provedbi projekata. Cilj monitoringa je, između ostalog,  uočavanje pozitivnih pojava kao i problema koji se događaju tijekom same provedbe projekata te omogućavanje odgovornim osobama pravodobnu reakciju na iste i u pozitivnom kontekstu utjecaj na samu provedbu projekata. Naime, osobe koje upravljaju projektom moraju pratiti napredak projekta u smislu izdataka, korištenja resursa, provedbe aktivnosti, ostvarivanja rezultata, eventualnih problema u provedbi i rješavanja istih, upravljanja rizicima i održivosti rezultata.
 
Redovnim i sustavnim praćenjem provedbe iscrpno se ispituju aktivnosti i rezultati projekata.
 
Kada je u pitanju praćenje projekata I. komponente financiranih putem programa pomoći EU, proces monitoringa najčešće uključuje podnošenje izvješća na polugodišnjoj i godišnjoj osnovi te zasjedanje tzv. nadzornih tijela koja prate provedbu projekata odnosno programa.
 
Nadzorna tijela koja prate provedbu decentraliziranih projekta financiranih u okviru I. komponente programa IPA su:
 

Sektorski nadzorni pododbori (Sectoral Monitoring Sub-Committees – SMSCs)

Šest sektorskih nadzornih pododbora sastaje se dvaput godišnje i prate detaljan napredak pojedinih projekata financiranih u okviru I. komponente programa IPA. U prvoj polovici 2010. godine sektorski nadzorni pododbori su bili su predmet svojevrsne reforme sustava praćenja provedbe projekata s obzirom na područja i projekte koje pododbori pokrivaju. Promjene su bile nužne kako bi sustav u što većoj mjeri odgovorio na potrebe procesa pristupanja EU. U listopadu 2011. godine donesena je odluka o promjeni naziva sektorskog nadzornog pododbora Regionalni razvoj i kohezijska politika u Kohezijska politika i rad, s obzirom da se promijenio tip projekta u sektoru. Pododbori prate provedbu projekata u sljedećim sektorima:
 
  1. Reforma državne uprave, javne financije i javna nabava (Public Administration Reform, Public Finance and Public Procurement - PARPFPP)
  2. Pravda, sloboda i sigurnost (Justice, Freedom, Security - JFS)
  3. Unutarnje tržište i gospodarstvo (Internal Market and Economy - IME)
  4. Poljoprivreda, ribarstvo, sigurnost hrane, veterinarstvo, fitosanitarni i sanitarni nadzor (Agriculture, Fisheries and FVP policies - AFF)
  5. Kohezijska politika i rad (Cohesion policy and Labour - CPL)
  6. Energetika, promet i zaštita okoliša (Environment, Transport and Energy - ETE)
     
Provedba projekata prati se sukladno relevantnim propisima EK pri tome uzimajući u obzir relevantnost i dizajn projekta, učinkovitost pojedinih aktivnosti, postignuće rezultata na osnovi izvješća (izvješća o praćenju projekata – Monitoring Reports) koje institucije korisnice podnose nacionalnom koordinatoru za programe pomoći i suradnju s Europskom unijom, kao i drugih relevantnih izvješća i/ili evaluacija. Izvješća se podnose u standardnom obrascu.
 
Članovi sektorskih nadzornih pododbora su predstavnici nacionalnog koordinatora za programe pomoći i suradnju s Europskom unijom, nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje, dužnosnika ovlaštenog za odobravanje programa te voditelja programa. Sektorski nadzorni pododbori sastaju se dvaput godišnje, u travnju i listopadu tekuće godine.
 
 

Praćenje provedbe programa IPA

Nadzorni odbor za praćenje provedbe programa IPA u Republici Hrvatskoj (IPA Monitoring Committee - IPA MC) bio je do uključivo 2013. godine nadležan za praćenje provedbe svih pet komponenti programa IPA koje su na raspolaganju Republici Hrvatskoj. Odbor je zasjedao jedanput godišnje (obično u srpnju) i činili su ga: nacionalni koordinator za programe pomoći i suradnju s Europskom unijom, nacionalni dužnosnik za ovjeravanje, dužnosnik ovlašten za odobravanje programa, čelnici operativnih struktura, strateški koordinator za III. i IV. komponentu programa IPA te predstavnici  Europske komisije. Sastankom Nadzornog odbora supredsjedavali su nacionalni koordinator za programe pomoći i suradnju s Europskom unijom i visoki predstavnik Europske komisije (najčešće šef Delegacije Europske unije u RH). 
 
Svrha samog sastanka bila je unaprjeđenje cjelokupne učinkovitosti, kvalitete i povezanosti svih programa i aktivnosti koje imaju za cilj usklađenost s prioritetima navedenim kako u nacionalnim, tako i u strateškim dokumentima Europske komisije. 
 
Tom prigodom nacionalni koordinator za programe pomoći i suradnju s Europskom unijom  podnosio je godišnje izvješće o provedbi programa IPA koje se, među ostalim, zasniva i na podacima iz tzv. sektorskih izvješća usvojenih od strane sektorskih nadzornih odbora (Sectoral Monitoring Committees) koji prate provedbu pojedinih komponenti ili operativnih programa u sklopu programa IPA. Sektorski nadzorni odbori sastaju se dvaput godišnje:
 
I. komponenta programa IPA (IPA TAIB) -  pomoć u tranziciji i jačanje institucija
- IPA TAIB sektorski nadzorni pododbori;
II. komponenta programa IPA – prekogranična suradnja:
- tri nadzorna odbora koji prate CBC programe sa zemljama članicama (Mađarska, Italija, Slovenija), IPA komponenta II
- tri nadzorna odbora koji prate svaki od CBC programa sa ostalim zemljama korisnicama programa IPA (Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora), IPA komponenta IIb
III. komponenta programa IPA – regionalni razvoj: 
- tri nadzorna odbora koji pokrivaju tri operativna programa: promet, zaštitu okoliša i regionalnu konkurentnost
IV. komponenta programa IPA – razvoj ljudskih potencijala: 
- nadzorni odbor koji obuhvaća Operativni program za razvoj ljudskih potencijala
V. komponenta programa IPA – ruralni razvoj: 
- nadzorni odbor koji obuhvaća područje ruralnog razvoja (IPARD)
 
Postupak praćenja provedbe programa IPA u Republici Hrvatskoj za komponente I, II i V od 2014. godine nadalje obavljat će se pisanom procedurom, a  praćenje provedbe za komponente III i IV  nastavit će se pratiti na razini relevantnih odbora za praćenje provedbe Operativnih programa za razdoblje 2007-2013. 
 
Sukladno navedenome, Godišnje izvješće o praćenju provedbe programa IPA, koje je Ured NIPAK-a dužan dostaviti Europskoj komisiji do kraja kolovoza godine u kojoj se izvještava, obuhvatit će izvještavanje o IPA komponentama I, II i V.
  

Financijsko razdoblje 2007.-2013.

Operativni programi u okviru III i IV komponente programa IPA su nakon ulaska u članstvo EU zamijenjeni Operativnim programima Promet, Okoliš, Regionalna konkurentnost i Razvoj ljudskih potencijala, putem kojih se koriste strukturni instrumenti namijenjeni Republici Hrvatskoj za financijsko razdoblje 2007.-2013 (NN 97/12, Uredba o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole korištenja strukturnih instrumenata Europske unije u Republici Hrvatskoj).

 

Financijsko razdoblje 2014.-2020.

Praćenje provedbe Operativnih programa za razdoblje 2014.-2020. odvijat će se u ingerenciji Upravljačkih tijela za spomenute Programe:
 
  • OP Konkurentnost i kohezija – tijelo nadležno za praćenje provedbe - MRRFEU
  • OP Učinkoviti ljudski potencijali – tijelo nadležno za praćenje provedbe - MRMS
  • Program ruralnog razvoja – tijelo nadležno za praćenje provedbe - MPS
  • Operativni program za pomorstvo i ribarstvo – tijelo nadležno za praćenje provedbe - MPS