Hrvatskoj na raspolaganju 10,7 milijardi eura iz EU fondova

Slika /slike/Službene fotografije za web_VladaRH/Poduzetništvo i obrt/shutterstock_108327083.jpg

Sporazumom o partnerstvu, kojeg je Europska komisija prihvatila 30. listopada 2014., pokazali smo da smo fokusirani na poticanje novih radnih mjesta i stvaranje snažnijeg i konkurentnijeg gospodarstva, a za što nam je na raspolaganju 10,676 milijardi eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI).

Hrvatskoj je u razdoblju 2014. - 2020. na raspolaganju 10,676 milijardi eura iz europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova. Da bi se novac iz EU fondova mogao koristiti, svaka država članica Europske unije mora imati Sporazum o partnerstvu, te operativne programe koje odobrava Europska komisija.

Partnerski sporazumi sadržavaju strateške ciljeve i prioritete ulaganja država članica, a povezani su s ciljevima strategije Europa 2020 za pametan, održiv i uključiv rast. Operativnim programima detaljno se opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti za korištenje sredstava EU fondova.

Prva godina nove financijske perspektive, 2014., u znaku je izrade tih strateških dokumenata, a sredstva se koriste po pravilu N+3 do kraja 2023. godine. Pravilo N+3 znači da Hrvatska ima dodatne tri godine da apsorbira novac nakon godine u kojoj je projekt odobren, što znači da sredstva iz Partnerskog sporazuma 2014. - 2020. možemo koristiti do 2023. godine.
 
"Sporazum o partnerstvu je strateški plan ulaganja za razdoblje 2014. -2020. kojim smo pokazali da smo fokusirani na poticanje novih radnih mjesta i stvaranje snažnijeg i konkurentnijeg gospodarstva", izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić.

Europska komisija prihvatila je Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom 30. listopada 2014.

"Usvajanje ovog ključnog strateškog dokumenta od iznimne je važnosti za daljnji razvoj Hrvatske kao zemlje članice EU-a te njezina rasta i razvoja u sljedećih 10 godina", kazao je voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević.  

Cilj nam je jačanje konkurentnosti, nova radna mjesta, smanjenje siromaštva i nejednakosti, zaštita okoliša, bolja prometna povezanost, te učinkovitija javna uprava i pravosuđe.





Operativni programi

Za razdoblje 2014.-2020. godine, Hrvatska priprema operativne programe za provedbu kohezijske politike:
 
  • Operativni program iz područja konkurentnosti i kohezije - za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda – u vrijednosti 6,881 milijarde eura) i
  • Operativni program iz područja učinkovitih ljudskih potencijala - ukupna indikativna alokacija 1,582 milijarde eura  (od čega je 1,516 iz Europskog socijalnog fonda, a ostalo tehnička pomoć). 
  • Program ruralnog razvoja - za korištenje Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj – u vrijednosti 2,026 milijarda eura
  • Operativni program za pomorstvo i ribarstvo - za korištenje Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo – u vrijednosti 252,6 milijuna eura

Ulaganja iz EU proračuna predstavljaju samo dio ukupnih sredstava koji će se usmjeriti na ciljeve opisane u Sporazumu o partnerstvu, a koji su povezani s:
 
  • Jačanjem konkurentnosti gospodarstva – ukupno 2,906 milijarde eura
  • Zaštitom okoliša i boljom učinkovitosti resursa – ukupno 3,566 milijarde eura
  • Razvojem održive i suvremene prometne i mrežne infrastrukture – ukupno 1,310 milijarde eura
  • Povećanjem zaposlenosti i kvalitetnijim obrazovanjem – ukupno 1,344 milijarde eura
  • Smanjenjem siromaštva, nejednakosti i diskriminacije – ukupno 971 milijuna eura
  • Povećanjem učinkovitosti javne uprave i pravosuđa – ukupno 191 milijuna eura 

U protekle tri godine učinjeni su veliki pomaci u korištenju europskih fondova. Novo financijsko razdoblje donosi nove izazove u korištenju fondova EU‑a i znatno veće mogućnosti:
 
  • Za poduzetništvo

EU fondovi donose nove poslove hrvatskim tvrtkama i građanima. Malo i srednje poduzetništvo predvodnici su u otvaranju radnih mjesta, ukupno zapošljavaju preko milijun osoba. Uz znatnu podršku nacionalnog programa Poduzetnički impuls, poduzetništvo se sve više potiče sredstvima iz europskih fondova. Iz fondova EU‑a uloženo je više od 710 miljuna kuna dodjelom bespovratnih sredstava i pružanjem poslovne podrške malim i srednje velikim poduzećima.
Do 2020. godine poduzetnicima je na raspolaganju gotovo 7 milijardi i 500 milijuna kuna. Tim sredstvima već je započela izgradnja SEECEL-a, Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija zemalja Jugoistočne Europe (SEECEL), vrijednog 238 milijuna kuna.
 
  • Za inovacije i konkurentnost

Povezivanje poslovnog i znanstvenog sektora koje će omogućiti komercijalizaciju inovacija u gospodarstvu, temelj je za razvoj gospodarstva s visokom dodanom vrijednošću. Iz fondova EU‑a za inovacije i konkurentnost uloženo je gotovo 540 milijuna kuna. U provedbi je projekt „Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci” kojim se opremaju 3 istraživačka centra i 4 laboratorija na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, u vrijednosti 180,2 milijuna kuna. U Rijeci je započela i gradnja studentskog doma u vrijednosti 112 milijuna kuna.
 

  • Za ravnomjerni razvoj svih hrvatskih krajeva

Istovremeno se radilo na razvoju i unapređenju regionalne infrastrukture, posebice poslovne i turističke infrastrukture, s ciljem povećanja privlačnosti hrvatskih regija za ulaganje i život te stimuliranje gospodarskog rasta i stvaranje radnih mjesta. Iz fondova EU‑a financira se 51 projekt u vrijednosti od 650 milijuna kuna.
 
  • Za hrvatsko selo

Ulaganja u jačanje konkurentnosti i održivosti poljoprivrede trebaju osigurati zdravu i kvalitetnu proizvodnju hrane, očuvanje okoliša i pomoći razvoju ruralnih područja. Iz fondova EU‑a financirano 796 projekata u vrijednost od 2,2 milijarde kuna. Do 2020. na raspolaganju je više od 17 milijardi kuna.
 

  • Za zapošljavanje i obrazovanje

Potporama iz EU fondova zapošljavamo nezaposlene, čuvamo postojeća i otvaramo nova radna mjesta. Različiti projekti poboljšali su efikasnosti tržišta rada, razvoj ljudskog kapitala i jačanje socijalnog uključivanja, što je izravno pridonijelo poboljšanju uvjeta za stvaranje radnih mjesta i zapošljivosti. Iz fondova EU‑a financira se 579 projekata u vrijednosti od 1,1 milrd. kuna. U zadnjih godinu i pol dana provodi se program Garancija za mlade kojem je glavni cilj zapošljavanje mladih i njihov ostanak u Hrvatskoj. Tijekom 2013./2014. program je koristilo 67.015 mladih korisnika. U posljednje 3 godine, stopa nezaposlenosti mladih smanjena je gotovo 20%. U 2015. je u ovu svrhu osigurano milijardu i 100 milijuna kuna. Uz ta sredstva, za zapošljavanje i jačanje socijalne kohezije do 2020. godine na raspolaganju nam je više od 14 milijardi kuna.
 
  • Za čist okoliš

Projekti gospodarenja otpadom i vodama te energetske obnove imaju trostruki efekt - građanima osiguravaju višu razinu kvalitete života i niže troškove, obrtnicima i tvrtkama koje su na projektima angažirane - radna mjesta. Županijski centri za gospodarenje otpadom Marišćina i Kaštijun ukupno su vrijedni 551 milijun kuna.

Uspostavom cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u kratkom roku udvostručit će se broj radnih mjesta u sektoru otpada sa sadašnjih 6.000 na 12.000. Do 2020. za projekte gospodarenja otpadom na raspolaganju je gotovo 3,610 milijarde kuna. U sektoru vodnog gospodarstva intenzivno se radi na izgradnji sustava  vodoopskrbe i odvodnje te uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Pred završetkom su projekti u Slavonskom Brodu, Drnišu i Kninu ukupne vrijednosti 388 milijuna kuna. U tijeku su projekti u Sisku, Čakovcu, Osijeku i Poreču ukupne vrijednosti 1,64 milijardi kuna. U tijeku su natječaji za projekte u Vukovaru i Županji te priprema projekata za apliciranje na fondove EU, ukupne vrijednosti 949 milijuna kuna.

U novoj financijskoj perspektivi za projekte ulaganja u vodni sektor na raspolaganju je gotovo 8 milijardi kuna. Za podupiranje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije u poduzećima i javnoj infrastrukturi, na raspolaganju nam je gotovo 4 milijarde kuna, što će doprinijeti većoj konkurentnosti poslovnog sektora kao i učinkovitijem poslovanju javnog sektora.
 
  • Za bolju prometnu povezanost

Razvoj suvremenih prometnih mreža i povećana dostupnost regija cilj je koji će se dostići ulaganjima u prometnu infrastrukturu. Integracijom hrvatske prometne mreže u europsku prometnu mrežu i poboljšanjem regionalnih veza omogućit će se razvoj nacionalnog gospodarstva, poboljšati putnički i robni promet; povećati sigurnost prometa; stvoriti uvjeti za ulaganje u nove kapacitete u području prometa te smanjiti negativni utjecaji na okoliš. Infrastrukturni projekti financirani iz EU fondova:

  • zagrebački Glavni kolodvor - vrijednost 87,78 mil. kn
  • pruga Okučani-Novska,  vrijednost 275,66  mil. kn
  • ​pruga Dugo Selo - Križevci, vrijednost više od 1,52 mlrd. kn

Za postizanje ovih ciljeva i provedbu željezničkih projekata u novom su razdoblju osigurane gotovo 4 milijarde kuna.
Znatna ulaganja postići će se i u cestovnom sektoru što će omogućiti smanjenje uskih grla i zagušenja na cestama u Hrvatskoj, povećati sigurnost u prometu i poboljšati cestovnu povezanost među regijama:

  • Most Čiovo - vrijednost 231 mil. kn
  • Zračna luka Dubrovnik – vrijednost 1,84 mlrd. kn.

Gotovo dvije miljarde kuna bit će uloženo u projekt kojim će se smanjiti prometna izoliranost, pokrenuti razvoj i omogućiti sloboda kretanja ljudi i roba na izoliranom teritoriju Hrvatske i Europske unije i zadovoljiti šengenski uvjeti.