Hrvatski otoci
Hrvatska je u svijetu poznata kao mala zemlja s tisuću otoka. Hrvatsko otočje je jedinstvena otočna geografska cjelina koja se sastoji od ukupno 1244 otoka, otočića i hridi i čini 5,8% ukupne površine Hrvatske.
Hrvatsko obalno more ima površinu 31,5 tisuća km2, od čega su unutrašnje morske vode površine 12,5 tisuća km2, a teritorijalno more 19 tisuća km2. Bez otoka hrvatsko teritorijalno more bi bilo za dvije trećine manje. Čak 69,5% hrvatske obale otpada na otoke.
Na otočnom području prema popisu stanovništva iz 2021. godine u 18 gradova i 41 općini, u ukupno 355 naselja živi 127.838 stanovnika. Od ukupnog otočnog područja, nastanjena su 52 otoka i poluotok Pelješac.
Vodeći računa o posebnosti otoka i ravnomjernom regionalnom razvoju, kao jednom od glavnih ciljeva Vlade Republike Hrvatske, donesen je Zakon o otocima („Narodne novine“, br., 13/26.) kako bi se poboljšala kvaliteta života otočana, osiguravajući nove razvojne i gospodarske prilike.
Zakon o otocima obuhvaća konkretne mjere kao što su: vodoopskrba i odvodnja na otocima, povlašteni javni pomorski prijevoz, povlašteni besplatni javni otočni cestovni prijevoz, infrastrukturni razvoj otoka, Hrvatski otočni proizvod, poticanje razvoja civilnoga društva na otocima, poticanje konkurentnosti i rasta poduzetništva na otocima, razvoj zdravstvene zaštite na otocima i gospodarenje otpadom na otocima.
Zakonom o otocima potiče se i podupire održivi razvoj otoka kroz projekte koji se provode u skladu s ključnim odrednicama razvoja otoka, a posebno onima koji se odnose na ublažavanje klimatskih promjena, uvođenje novih tehnologija, korištenje obnovljivih izvora energije, zaštitu i očuvanje prirode te pristup javnim uslugama.
Republika Hrvatska kroz sustav državne uprave i javnog sektora provodeći brojne programe, projekte i mjere, na godišnjoj razini u otoke, u prosjeku, uloži oko 320 milijuna eura.
Nacionalni plan razvoja otoka 2021.-2027.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je izradilo Nacionalni plan razvoja otoka 2021.-2027. Nacionalni plan je srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značenja koji doprinosi provedbi ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine u području razvoja otoka i predstavlja okvir za oblikovanje programa, projekata, mjera i aktivnosti koji se odnose na otoke u provedbenim programima tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela.
Nacionalni plan definira institucionalne nadležnosti za provedbu sektorskih tema od važnosti za održivi razvoj otoka. Time obvezuje nadležna tijela da poduzmu sve potrebne mjere radi dosljedne provedbe Nacionalnog plana te da o tome jednom godišnje izvještavaju Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kao koordinatora provedbe.
Nacionalni plan je usvojen od strane Vlade Republike Hrvatske, a njegovim donošenjem stvorena je podloga za sustavan pristup ulaganjima na području otoka u srednjoročnoj perspektivi iz svih izvora financiranja, između ostalog i kroz korištenje bespovratnih sredstava EU.
Provedba programa na otocima
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije provodi razne programe kojima se realiziraju ciljevi vezani za život na otocima.
Od nacionalnih programa posebno se izdvaja Program razvoja otoka, a tu su još i opskrba vodom za ljudsku potrošnju i za otočne gospodarstvenike, poticanje vodoopskrbnih sustava na otocima i ekološko zbrinjavanje otpadnih voda, zatim poticanje konkurentnosti i rasta otočnih poduzetnika te njihove zelene i energetske tranzicije, poticanje razvoja organizacija civilnog društva na otocima, razvoj zdravstvene zaštite na otocima, gospodarenje otpadom na otocima i drugi. Vrlo uspješan je i program Hrvatski otočni proizvod pokrenut s ciljem poticanja proizvodnje, plasmana i promocije izvornih i inovativnih otočnih proizvoda te očuvanja otočne tradicije i baštine. Kroz sustav označavanja i prepoznatljivosti otočnih proizvoda, program pruža potporu malim proizvođačima, obiteljskim gospodarstvima i obrtnicima, omogućujući im bolji pristup tržištu te jačanje konkurentnosti. Time se ne promiču samo pojedini proizvodi, već i kvaliteta, autentičnost i identitet hrvatskih otoka.
Osim nacionalnih programa, tu je i jedan poseban, Integrirani teritorijalni program za otoke, za koji je putem EU fondova za razdoblje do 2027. osigurano čak 150 milijuna eura.
Integriranim teritorijalnim programom za otoke otvaraju se mogućnosti za provedbu ciljanih intervencija i rješavanje otočnih potreba za javno-društvenom, poduzetničkom i kulturnom infrastrukturom te poboljšanjem otpornosti na klimatske promjene uz primjenu mjera energetske učinkovitosti.
