Bruxelles snimio stanje, Vlada piše nove strategije

(Jutarnji list/ Adriano Milovan)


Vlada je dobila prijedlog Europske komisije o načinu korištenja novca iz fondova EU u prvih sedam godina članstva i sada kreće u kreiranje programa kojima će nastojati iskoristit što je moguće više novca koji će nam biti stavljen na raspolaganje.

Tu nam je informaciju potvrdio Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU. Prijedlozi eurokrata o trošenju novca iz EU, kaže, nisu ga iznenadili i u velikoj su mjeri na tragu onoga što želi i sama Vlada.

Dokument Europske komisije pokazuje kako Bruxelles vidi stanje u Hrvatskoj. Tome je prethodila ozbiljna analiza stanja kod nas i na tragu je onoga što je i sama Europska Unija postavila kao svoje ciljeve do 2020. godine – ističe Grčić.

Važna područja

Premda bi dokument eurokrata za dio hrvatske javnosti mogao predstavljati razočaranje jer se u njemu ne govori o ulaganju u, primjerice, Pelješki most, vidljivo je da su oni dobro procijenili u što u Hrvatskoj treba ulagati. Radi se ponajprije o programima jačanja konkurentnosti hrvatskog  gospodarstva, koje iz godine u godinu tone na svjetskoj ljestvici konkurentnosti. Stoga u Bruxellesu naglasak u pomoći Zagrebu žele staviti na poticanje inovacija, istraživanja i razvoja te uvođenje novih tehnologija, a sve kako bi se hrvatske tvrtke modernizirale i restrukturirale. Jednako tako, jedan od lijekova za izlaka Hrvatske iz dugogodišnje krize Europska komisija vidi u većem povezivanju hrvatskih tvrtki u klastere.

Ništa manje važno područje za europske činovnike nije ni hrvatsko tržište rada, koje već godinama vapi za reformama. Bruxelles bi tu posebno poticao povećanje zaposlenosti ranjivih društvenih skupina poput žena, starijih ljudi, dugotrajno nezaposlenih i mladih, kao i bolju integraciju u društvo djece, starijih i Roma. Sve to trebalo bi se postići projektima koji smanjuju diskriminaciju i jačaju školski sustav, a posebno naglasak stavili bi na veći razvoj ruralnih područja.

Početak dijaloga

Jedna od ključnih politika EU je i zaštita okoliša, pa eurokrati i to područje stavljaju među prioritetne projekte u Hrvatskoj. Među ostalim, tu se predlaže bolje upravljanjem zbrinjavanjem otpada, ali i bolja zaštita voda i ostalih prirodnih resursa. U Bruxellesu isto tako, prema dokumentu kojim raspolaže Jutarnji list, puno očekuju i od stimuliranja upotrebe obnovljivih izvora energije, što uključuje i manju upotrebu ugljena. Spremni su poduprijeti i bolju zaštitu od suše i poplava.

Sve to, svjesni su u bruxellesu, neće biti moguće provesti bez reforme javne uprave u Hrvatskoj, kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini. Zato su eurokrati spremni pomoći i u jačanju učinkovitosti domaće administracije i sudstva, kao i u jačanju socijalnog dijaloga.

Ta četiri područja vrlo su blizu onoga što ćemo ispregovarati s EU. Taj dijalog počinje i u sljedećih nekoliko mjeseci , doći ćemo do nacionalnog strateškog okvira koji bi bio podloga za partnerski ugovor s EU- kaže Grčić, koji vjeruje da bi cijeli proces mogao biti gotov do kraja ove godine.

Nova perspektiva

Strategija, naime, obuhvaća razdoblje nove financijske prespektive EU, od 2014. do.2020. godine. Prema procjenama iz Vladinih krugova, hrvatskoj bi se za kohezijsku politiku i ruralni razvoj u tom sedmogodišnjem razdoblju moglo dodijeliti oko 11,5 milijardi eura. Do tada, Vlada će nastaviti s već započetim  pisanjem strategije, koje će se, kada budu završene, objediniti u nacionalnu razvojnu strategiju. Tako, primjerice, Ministarstvo gospodarstva piše industrijsku strategiju. Sve su te sektorske strategije i preduvjet povlačenja novca iz fondova EU.

U Europskoj komisiji velika očekivanja od Hrvatske imaju i od projekata vezanih uz provedbu strategije u Dunavskoj regiji, kao i od projektata koji nas čvrsto vežu uz Jadransko- jonsku regiju.

Zemljopisni položaj naše zemlje, kažu  eurokrati, takav je da od tih projekata Hrvatska treba izvući maksimum.

Zajednički nazivnik

Inače, zajednički nazivnik projekata koje je Unija ovdje spremna financirati u predstojećem sedmogodišnjem razdoblju odnosi se na jačanje hrvatskog gospodarstva i njegovo uspješno utapanje u jedinstvo EU tržište s više od pola milijarde potencijalnih potrošača. Prijedlog Europske komisije dobar je i putokaz onima koji se bave ili se namjeravaju baviti poslovima s fondovima EU, što će, po mišljenju mnogih, biti i jedan od najunosnijih biznisa u Hrvatskoj u budućnosti.

Zanimljivo je i da Komisijin prijedlog korištenja novca iu Unijinih fondova jasno pokazuje preobrazbu koju je Hrvatska prošla u proteklih 12- tak godina. Naime, hrvatska je jedina zemlja koja je u samo nešto više od jednog desetljeća promijenila čitav niz Unijinih programa. To što novac koji su nam eurokrati stavili na raspolaganje njačešće nismo znali iskoristiti, druga je priča.

Sve je krenulo s CARDS- om, programom koji je Unija početkom prošlog desetljeća namijenila potencijalnim zapadnobalkanskim kandidatima za članstvo, među kojima je tada bila i Hrvatska. NO, projekti koji su se financirali iz CARDS-a u fokusu su imali prije svega razvoj političkog sustava i civilnog društva, dok su ekonomska pitanja bila na margini.

Politika u drugom planu

Takav se pristup počeo mijenjati kada smo sredinom prošlog desetljeća stekli status kandidata, što nam je otvorilo i vrata tadašnjih programa za kandidate (PHARE, SAPARD I ISPA),  kod kojih su već bile vidljive pripreme za članstvo u EU. One su nastavljene i s kasnijim IPA programom. Ulaskom u Uniju i otvaranjem tmošnjih strukturnih fondova politika i civilno društvo padaju u drugi plan, a u prvi dolaze pitanja gospodarskog razvoja.

______________________________________________________________________________________________________________________

Neuralgične točke: u čemu bismo mogli učiniti propuste

Osim preporuke u koja područja usmjeravati novac iz unijinih fondova, dokument Europske komisije otkriva i hrvatske kritične točke u korištenju tih sredstava. Neučinkovita i zastarjela javna uprava jedna je od tih neuralgičnih točaka, no u bruxellesu su zabrinuti i stanjem na hrvatskom tržištu rada, koje karakterizira premali broj radno aktivnih i prevelik broj nezaposlenih. Upozoravaju i da po udjelu viskokoobrazovanih zaostajemo za prosjekom EU, kao i da je u nas velik rizik od pada građana u zonu siromaštva. Nisu impresionirani ni stanjem u hrbatskim kompanijama, za koje smatraju da premalo ulažu u istraživanje i razvoj te nove tehnologije. Rengen eurokrata ukazuje i na previše neiskorištenih hrvatskih potencijala u poljoprivredi i ekologiji, kao i na loše stanje naše želježničke mreže.

_______________________________________________________________________________________________

 U koja će područja do 2020. ići novac iz fondova EU?

1. Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva:

• inovacije
• klasteri
• istraživanje i razvoj
• modernizacija i restrukturiranje kompanija
• nove tehnologije

2. Reforme na tržištu rada:

• povećanje zasposlenosti ranjivih društvenih skupina (žene, stariji ljudi, dugotrajno nezaposleni, mladi)
• unapređenje obrazovnog sustava
• jačanje socijalne uključenosti starijih, djece, invalida i Roma
• smanjenje diskriminacije
• jačanje ruralnih područja

• bolje upravljanje zbrinjavanjem smeća i zaštitom voda
• bolja zaštita prirodnih resursa
• stimuliranje korištenja obnovoljenih izvora energije
• bolja zaštita od poplava i suše

• razvoj učinkovite javne administracije
• poboljšanje učinkovitosti sudstva
• bolja uključenost socijalnih partnera u proces donošenja političkih odluka

Glavni izazovi u upotrebi sredstava iz fondova EU 
 

1. mala ulaganja u istraživanje i razvoj u Hrvatskoj
2. nerestrukturirana poduzeća
3. neiskorišteni potencijali u poljoprivredi i ribarstvu
4. nedovoljno razvijen javni gradski prijevoz
5. mala zaposlenost
6. visoka nezaposlenost, posebno mladih
7. premalo visokoobrazovanih
8. velika opasnost od siromaštva
9. nedovoljna zaštita okoliša
10. neučinkovita javna uprava, kako državna tako i lokalna