Projekte će plaćati kao da su dobili revolving kredit

(Poslovni dnevnik)

Općina može pokrenuti radove i ako nema vlastiti novac za investiciju koju će dijelom financirati EU, jer će od države primati uplate u fazama

Za tehničku pripremu 32 regionalna razvojnaprojekta koji bi trebali biti naši pilot projekti za strukturne fondove EU,Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU već neko vrijeme plaća konzultante, a platit će i veći dio troškova projektno tehničke dokumentacije. No, još nije jasno kako će općine, gradovi, županije i razvojne agencije koji su nositelji projekta, zapravo doći do novca za vlastito sufinanciranje projekata. Kako saznajemo u suradnji sa Ministarstvom financija tek se razrađuje model nacionalnog sufinanciranja provedbe projekata. Kroz to će se, kaže nam zamjenik ministra regionalnoga razvoja i fondova EU Jakša Puljiz, „definirati uloge pojedine razine vlasti u financiranju provedbe EU projekata".

U međuvremenu je početkom veljače objavljen novi javni poziv za dostavu ideja regionalnih razvojnih projekata kojima će država također, budu li u lipnju među odabranima, platiti konzultantske usluge i 80% troškova projektno-tehničke dokumentacije. Ti projekti mogu biti investicijske vrijednosti od tri do čak 50 milijuna eura.

Priprema 75 mil. kuna i 10 mil. eur

Za prijavu na natječaje za europske strukturne fondove početkom ljeta trebala bi većina projekata iz prve runde biti spremna otprilike do lipnja; oni koji ne budu besprijekorni , bit će odgođeni za neku drugu priliku. Država je za pripremu već potrošila 30 milijuna kuna, ove godine je predvidjela još 45 milijuna kuna (i 10 milijuna eura iz EU). No kako je pokazala naša mala anketa, lokalni čelnici koji su se javili na prvi javni poziv za prijavu projekata uglavnom ne znaju kako će radove pokrenuti ako pobijede na natječaju, osim ako ih i u toj fazi ne podmaže državni proračun. Jedni takav rasplet spokojno čekaju , uvjereni da će se država za njih pobrinuti, , a drugi, oni malo poduzetniji potegnuli su do Slovenije kako bi se raspitali o modelu koji se tamo primjenjuje u povlačenju novaca iz strukturnih fondova za razvojne projekte. Pomutnju i problem izaziva , među ostalim , to što novac iz EU u principu ne dolazi unaprijed (i na kraju se radi o potpori od oko 50% vrijednosti investicije, ostalo treba namaknuti nositelj projekta), a lokalne samouprave i razvojne agencije novac za pokretanje velikih investicija uglavnom nemaju i nisu niti sposobne dizati kredite. Logično je stoga i pitanje: hoće li projekti, ukupno teški oko 500 milijuna eura (vrijednosti od tri do 20 milijuna eura), unatoč svim dosadašnjim pripremama – neslavno propasti?

Istraživali smo i napokon, nakon niza gluhih telefona i poluinformacija, saznali: za regionalne razvojne projekte poput spomenutih, korisnici zapravo i ne trebaju unaprijed osigurati cijeli ili veći iznos investicija i potom čekati povrat od 50% vrijednosti iz EU. Takav će zahtijev morati ispuniti samo poduzetnici kada će za svoje privatne projekta aplicirati za EU bespovratne potpore. Mario Čelan, ravnatelj Pučkoga otvorenog učilišta iz Novske, potegao je do Slovenije kako bi iz prve ruke saznao kakav model tamo primjenjuju te da vjerojatno sličan može očekivati i u Hrvatskoj.Nakon toga je zaključio da će ipak moći realizirati svoj projekt izgradnje edukacijsko inovacijskog centra vrijedan 15 milijuna eura, a mogli bismo ga opisati kao revolving kredit“.

On ne očekuje državno sufinanciranje, a iz razgovora koji je vodio u Deželi shvatio je da za financiranje projekata mogu dići kredit , od primjerice milijun kuna, nakon čega bi svaki mjesec dokumentaciju, tj. račune dostavljali nadležnim državnim tjelima koja upravljaju EU fondovima te na temelju toga dobivali povrat novca. Sredstva je, kaže, zapravo moguće povlačiti u etapama. „Tako bi stalno vrtjeli isti novac“, objašnjava nam princip koji mu se jako svidio.

Brzina isplata ključna za projekte

Zamjenik ministra regionalnoga razvoja i EU fondova Jakša Puljiz na pitanje o modelu plaćanja projekata nam pak kratko odgovara: „Glavno je pitanje osiguranja nacionalnog učešća koje za većinu projekata iznosi između 20 i 30 posto. Pred financiranje odnosno plaćanje računa dok se na dobije povrat iz EU fondova nije značajan problem ukoliko osiguramo dovoljno brzo administriranje računa i isplatu sredstava iz proračuna unije „. Nadajmo se da je u pravu i da će sustav biti brz. Mario Čelan naglašava kako projekt inače neće moći realizirati jer godišnji proračun Grada Novske iznosi 35 mijijuna kuna. „Nama je to prvi projekt koji prijavljujemo za europske fondove i, vjerujte mi, imao sam 100 pitanja na koja baš i nisam pronalazio odgovor“, žali nam se.

Jeli dobro shvatio model po kojem će se moći financirati njegov i slični projekti, upitali smo ravnateljicu SAFU-a Natašu Mikuš Žigman i dobili načelnu potvrdu.

„Korisnici razvojnih projekata, koji donose javnu korist, neće morati imati sav novac za projekt osiguran unaprijed te će u financiranju sudjelovati sa određenim postotkom jer će ostalo pokriti EU i državni proračun. Računi za obavljene radove, usluge i nabavke mogu se“, tumači nam nataša Mikuš Žigman, „u fazama slati na naplatu nadležnim državnim tjelima te će im iz središnje državne riznice potom stizati novac za naknadu nastalih troškova ili isplatu angažiranih izvođača, odnosno tvrtki koje će im pružati usluge i dobavljeti potrebnu opremu“. Kako dalje napominje, u principu se radi o projektima koje bi država i inače poticala jer su razvojni i donose javnu korist, pa je logično da ih podrži i u ovom slučaju. Jasno je , naime, da male općine i gradovi nemaju novca da projekte sufinanciraju u 50 -postotnom iznosu. Kako će formalno cijeli sustav funkcionirati ipak još nije detaljno propisano, pravilnici se izrađuju, pa zato i dolazi do nedoumica, kaže Mikuš Žigman.

Najveći broj projekata koje država priprema za strukturne fondove, njih 20, odnosi se na izgradnju i adaptacije objekata turističke i kulturne infrastrukture. Općina Kijevo želi planinarski dom, Zadarska županija radi na projektu kojim se planira izgradnja arheološkog parka ASSERIA NOVA u Podgrađu a koji se procjenjuje na 9 milijuna eura. Osiječko – Baranjska županija pokušat će povući 9 milijuna eura za rekonstrukciju starog turskog puta, a koji uključuje i obnovu povijesne građevine te uređenje vidikovca. Ukupna vrijednost 20 projekta je 300 milijuna eura, dok se vrijednost 12 projekata izgradnje poslovne infrastrukture procjenjuje na 190 milijuna eura. Većina tih projekata predviđa izgradnju inovacijskih te tehnoloških centara.