Iz „smeća“ ćemo izaći najranije 2014., i to samo uz brze reforme

(Jutarnji list/Adriano Milovan)
 

Nakon što su vodeće svjetske rejting-agencije u samo mjesec i pol hrvatski kreditni rejting oborile u kategoriju „smeća“, Hrvatska će morati naučiti živjeti s tim. Naime, kako upzoravaju ekonomisti, povratak u kategoriju investicijskog rejting, koji smo donedavno imali, realno je očekivati tek u sljedećoj godini.

Pritom svjetski rejtingaši, čini se, baš i nisu impresionirani odgovorom koji su im pripremili Banski dvor, a koji se, u osnovi, svodi na rebalans državnog proračuna i smanjenje potrošnje za oko milijardu kuna. Najkraće rečeno, u njihovim očima to nije dovoljno. Ono što bi svjetski financijaši željeli vidjeti ponajprije je ubrzanje reformi - od onih u segmentu radnog zakonodavstva, preko reforme zdravstvenog i minrovinskog sustava, te javne uprave, koji zajedno gutaju lavovski dio proračuna, do restrukturiranja javnih poduzeća.

Proračunski manjak

-Priča o rejtingu puno je ozbiljnija od pitanja rebalansa proračuna. Riječ je o potrebi ubrzanja reformi, za što vlast ne pokazuje spremnost, od izmjene Zakona o radu nadalje- kaže Ante Babić, neovisni ekonomist.

I Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta smatra da ključ hrvatskih muka po rejtingu nije samo u proračunu. Rebalans proračuna, doduše, dobar je odgovor svjetskim financijašima, no najavljeno smanjenje proračunskog manjka za milijardu kuna nije dovoljno. Tih milijardu kuna ušteda, vjeruje Lovrinčević, Vlada će vjerojatno dijelom postići rezanjem proračunskih investicija, kako je neslužbeno i najavljeno, dok će ostatak novca koji se može ušparati tražiti na stavkama potpora lokalnim vlastima i neprofitnim organizacijama. Uštede su, vjeruje, moguće i kod agencija i zavoda, kod kojih ima puno preklapanja i dupliranja poslova, kao i kod subvencija prometu i infrastrukturi. No, sve to neće biti dovoljno.

-Ono ključno što ostaje, a nije vezano uz financije, to su promjene Zakona o radu i reforma javne uprave. Uz to, puno više novca curi u izvanproračunskim fondovima i javnim poduzećima, nego u samom središnjem proračunu. To su prvi hrvatski deficiti- poručuje Lovrinčević.

Slična upozorenja dolaze i iz samih rejting- agencija. U bonitetnoj kući Standard & Poor's, primjerice, koja nas je polovicom prosinca prošle godine bacila u „financijsko smeće“, kažu da u posljednjih mjesec i pol u Hrvatskoj nisu primjetili reforme koje bi nas izvukle iz kategorije špekulativnog rejtinga.

Bolje će biti najesen?

-Po našem mišljenju, u tom razdoblju nije bilo promjena koje bi značile bilo kakvu promjenu rejtinga- ističe Marko mršnik, analitičar S & P-a. Cijela priča o reformama u osnovi se svodi na pokretanje gospodarskog rasta, kojeg u Hrvatskoj nema već više od četiri godine. No, svjetlo na kraju tunela ipak postoji i trebalo bi se upaliti 1. srpnja, kada nas očekuje ulazak u EU.

-Do jeseni bi se već trebali vidjeti dobri rezlutati turističke sezone, a zatim i prvi učinci povlačenja novca iz fondova EU, pa će biti i nekih pomaka. To bi nam u 2014. moglo donijeti vraćanje staroga rejtinga- zaključuje Babić.

_______________________________________________________________________________________________________________________________________________ 

Grčić: U smeću smo zbog duga koji je ostavio HDZ

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić izjavio je jučer u Splitu kako do rebalansa proračuna mora doći te najavio da će se uštede tražiti na materijalnim troškovima, troškovima intelektualnih usluga i kod kapitalnih ulaganja. Istaknuo je da Vlada ima velika očekivanja i od ulaska Hrvatske u EU zbog većeg priljeva kapitala kroz fondove EU te povoljnijh uvjeta i za izravna strana ulaganja u zemlju. Zamoljen da komentira Moody'sovo smanjenje kreditnog rejtinga Hrvatske na razniu „smeća“ i smatra li da su tomu pridonijeli Vladini postupci, Grčić je rekao da treba voditi računa i o tome što je ova Vlada zatekla. A zatekla je, kaže, gotovo 40 milijardi kuna veći javni dug koji je toliko narastao u tri godine krize za vrijeme bivše Vlade. Upravo je to trošak koji je ove godine smanjio prostor za smanjenje deficita u državi- rekao je Grčić.