- Objavljeno: 08.09.2014.
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić u Bruxellesu sastao se s povjerenikom Europske komisije za regionalnu politiku: Zeleno svijetlo EK projektu Zračne luke Dubrovnik i cestovnom povezivanju juga Dalmacije
Za vrijeme Šestog kohezijskog foruma, koji se danas i sutra održava u Bruxellesu, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja Branko Grčić sastao se s povjerenikom Europske komisije za regionalnu politiku Johannesom Hahnom.
Za vrijeme Šestog kohezijskog foruma, koji se danas i sutra održava u Bruxellesu, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja Branko Grčić sastao se s povjerenikom Europske komisije za regionalnu politiku Johannesom Hahnom.
Na bilateralnom sastanku Grčića i Hahna istaknuto je da je u dosadašnjem dijalogu s Europskom komisijom o Partnerskom sporazumu i nacrtima operativnih programa za ulaganja u razdoblju 2014.-2020., usuglašena glavnina svih ključnih strateških pitanja, te postignut dogovor o 15 prioriteta koji zajedno čine više od 80 posto sredstava koja su Hrvatskoj na raspolaganju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.
U razgovoru je posebno istaknuto da Europska komisija ocjenjuje prihvatljivim za financiranje iz EU fondova projekt Zračne luke Dubrovnik, koja je već započela investicije, vrijedne 245 milijuna eura, te projekt cestovnog povezivanja juga Dalmacije, koji je Hrvatska uvrstila u nacrt Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, te za koji je još potrebno izraditi studiju izvodljivosti.
U uvodnom dijelu susreta potpredsjednika Grčića s povjerenikom Hahnom bilo je riječi o rezultatima prethodnog programskog razdoblja 2007. - 2013., apsorpciji EU fondova i značajnim projektima koje Hrvatska planira financirati tim sredstvima.
Podaci Nacionalnog fonda koji obavlja transakcije s Europskom komisijom pokazuju značajan iskorak u korištenju EU fondova od početka 2012. godine.
Ujedno je potpredsjednik Grčić informirao povjerenika Hahna o aktivnostima na jačanju administrativnih kapaciteta.
Hrvatska je za provedbu kohezijske politike u razdoblju 2014.-2020. pripremila Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ kroz koji je predviđeno ulaganje u rast i razvoj u visini 6,881 milijardu eura, te Operativni program „Učinkoviti ljudski potencijali“ kojim je namijenjeno 1,582 milijarde eura za povećanje zaposlenosti i mobilnost radne snage, socijalnu uključenost, obrazovni sustav i cjeloživotno učenje.
Na bilateralnom sastanku Grčića i Hahna istaknuto je da je u dosadašnjem dijalogu s Europskom komisijom o Partnerskom sporazumu i nacrtima operativnih programa za ulaganja u razdoblju 2014.-2020., usuglašena glavnina svih ključnih strateških pitanja, te postignut dogovor o 15 prioriteta koji zajedno čine više od 80 posto sredstava koja su Hrvatskoj na raspolaganju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.
U razgovoru je posebno istaknuto da Europska komisija ocjenjuje prihvatljivim za financiranje iz EU fondova projekt Zračne luke Dubrovnik, koja je već započela investicije, vrijedne 245 milijuna eura, te projekt cestovnog povezivanja juga Dalmacije, koji je Hrvatska uvrstila u nacrt Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, te za koji je još potrebno izraditi studiju izvodljivosti.
U uvodnom dijelu susreta potpredsjednika Grčića s povjerenikom Hahnom bilo je riječi o rezultatima prethodnog programskog razdoblja 2007. - 2013., apsorpciji EU fondova i značajnim projektima koje Hrvatska planira financirati tim sredstvima.
Podaci Nacionalnog fonda koji obavlja transakcije s Europskom komisijom pokazuju značajan iskorak u korištenju EU fondova od početka 2012. godine.
Ujedno je potpredsjednik Grčić informirao povjerenika Hahna o aktivnostima na jačanju administrativnih kapaciteta.
Hrvatska je za provedbu kohezijske politike u razdoblju 2014.-2020. pripremila Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ kroz koji je predviđeno ulaganje u rast i razvoj u visini 6,881 milijardu eura, te Operativni program „Učinkoviti ljudski potencijali“ kojim je namijenjeno 1,582 milijarde eura za povećanje zaposlenosti i mobilnost radne snage, socijalnu uključenost, obrazovni sustav i cjeloživotno učenje.