- Objavljeno: 29.06.2013.
"ZRINJEVAC, GDJE ZAGREB DOTIČE MORE • HRVATSKI OTOČNI PROIZVOD U ČAST EUROPSKE UNIJE • Nema Europe bez Vina ljubavi"
(Novi list / Siniša PAVIĆ, Denis LOVROVIĆ)
ZAGREB » U sklopu svečanog obilježavanja ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, na zagrebačkom Zrinjevcu – tamo gdje u pjesmi Zagreb dotiče more – od 28. lipnja do 1. srpnja predstavlja se »Hrvatski otočni proizvod«. Projekt je to što ga provodi Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, oznaka koja se dijeli samo iznimno kvalitetnim proizvodima i proizvodnji koja je rezultat otočne tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacija i invencije. Činjenica da je kroz nekih šest godina oznaku dobio 121 otočni proizvođač za 334 proizvoda i proizvodne linije s 19 otoka kazuje kako je projekt uspio.
No, jedno su brojke, a drugo mirisi, okusi, boje. Na jednom od štandova i reklama za Starogajski paprenjok to naše nematerijalno kulturno dobro. Ali, ne nudi ga lijepa Hvaranka, već lijepa Matuljka Alena Ružić, koja često ljetuje na Hvaru pa joj nije problem izgovoriti Starogajski paprenjok isto kao da je rođena Hvaranka. Paprenjak najviše ljudi i kupuju, makar se, veli nama, vidi da je kriza. Čak i stranci frkću na cijene maslinova ulja, a našem življu skup se za nijansu čini i »Brački melem« makar najviše oblijetali oko proizvoda koji je »čuvar vaše kože«.
Dalmatinskih proizvoda je ponajviše na štandovima. Hvar, Brač, Korčula, Vis... Alena veli da bi rado u susjedstvu vidjela recimo štand s Rapskom tortom, jer slatko vazda ide. Nema torte, ali ima Raba na štandu OPG Kaštelan. Ima Danijel Kaštelan i sol za kupanje, ulje od smilja, kapare, motar, smokvenjak... Trista čuda plus nakit što ga, od srebra i školjaka izronjenih iz rapskoga mora, izrađuje njegova supruga. Vele izlagači kako ih je manje i jer je datum takav da je otočanima turistička sezona već počela.
A nije samo ona kombinacija Matulja i Hvara dokaz da tu među izlagačima vlada sloga i respekt. Iva Živković na svom štandu uz proizvode s Brača nudi i »Šoltanski paprenjak«.
– Brač, a šoltanski!? Kako to – pitamo.
– E, to ne znam – smije se Iva.
Ali zato je nižepotpisanog znala podučiti kako se sapun stavlja u vunu pilinga dobrog radi, baš kao i to da nije u svakoj boci na kojoj piše lavanda ili kadulja nužno rakija, već može biti i dobar sirup. Elem, štandova je možda manje, ali su taman takvi da na koncu čovjek nema što nego gucnut Vino ljubavi! Liket »Vino ljubavi«! S otoka Visa!
– Liket je slatko piće, vino liketono osobito, slatkast okus vina koje vabi, koji mami, što kod visoko kvalitetnih sorti vina ostane zbog sadržaja šećera u grožđu – čita nam Marica Fučkar Marasović s OPG-a Marasović kako je to pojam liket objasnio A.R. Fortunato u »Libru viškoga jezika«. Liket je proizveden od plavca malog, a pije se kao prošek na vjenčanjima i to tako da se služi uz kolača zvan »Viški cvit« koji se u liket umače. Samo, kako će Liket, kad je prošek, u EU!?
– Nema Europe bez Vina ljubavi – poručuje rezolutno Marica te vispreno i Europi na znanje dodaje, kako je toliko toga vrijednoga u našem kovčegu od povijesti da se do kraja svijeta valjda istražiti neće.
_______________________________________________________________________________
Ivanov kruh i med od ružmarina
Da su, pak, inovativni ti otočani vidi se na svakom štandu. U Branke Visković s Jelse na Hvaru i Ivanov kruh.
– Zdrava grickalica, energetska bomba – veli Branka.
Ivanov kruh nit' se kuha, nit' se peče, već se suši. A u njemu badema, smokava i meda, ili ako ćete onu drugu još »zdraviju« varijantu, orasi, bučine sjemenke, aromatično bilje i pir. Preko puta Stana Osedečki nudi med sa Žirja OPG-a Osedečki, recimo onaj kremasti od ružmarina. A zašto je poseban!? Jer je s otoka na kojem nikakvog zagađivača nema, čist, najčistiji.
Uspješan projekt
Činjenica da je kroz nekih šest godina oznaku Hrvatski otočni proizvod dobio 121 otočni proizvođač za 334 proizvoda i proizvodne linije s 19 otoka kazuje da je projekt uspio.
ZAGREB » U sklopu svečanog obilježavanja ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, na zagrebačkom Zrinjevcu – tamo gdje u pjesmi Zagreb dotiče more – od 28. lipnja do 1. srpnja predstavlja se »Hrvatski otočni proizvod«. Projekt je to što ga provodi Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, oznaka koja se dijeli samo iznimno kvalitetnim proizvodima i proizvodnji koja je rezultat otočne tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacija i invencije. Činjenica da je kroz nekih šest godina oznaku dobio 121 otočni proizvođač za 334 proizvoda i proizvodne linije s 19 otoka kazuje kako je projekt uspio.
No, jedno su brojke, a drugo mirisi, okusi, boje. Na jednom od štandova i reklama za Starogajski paprenjok to naše nematerijalno kulturno dobro. Ali, ne nudi ga lijepa Hvaranka, već lijepa Matuljka Alena Ružić, koja često ljetuje na Hvaru pa joj nije problem izgovoriti Starogajski paprenjok isto kao da je rođena Hvaranka. Paprenjak najviše ljudi i kupuju, makar se, veli nama, vidi da je kriza. Čak i stranci frkću na cijene maslinova ulja, a našem življu skup se za nijansu čini i »Brački melem« makar najviše oblijetali oko proizvoda koji je »čuvar vaše kože«.
Dalmatinskih proizvoda je ponajviše na štandovima. Hvar, Brač, Korčula, Vis... Alena veli da bi rado u susjedstvu vidjela recimo štand s Rapskom tortom, jer slatko vazda ide. Nema torte, ali ima Raba na štandu OPG Kaštelan. Ima Danijel Kaštelan i sol za kupanje, ulje od smilja, kapare, motar, smokvenjak... Trista čuda plus nakit što ga, od srebra i školjaka izronjenih iz rapskoga mora, izrađuje njegova supruga. Vele izlagači kako ih je manje i jer je datum takav da je otočanima turistička sezona već počela.
A nije samo ona kombinacija Matulja i Hvara dokaz da tu među izlagačima vlada sloga i respekt. Iva Živković na svom štandu uz proizvode s Brača nudi i »Šoltanski paprenjak«.
– Brač, a šoltanski!? Kako to – pitamo.
– E, to ne znam – smije se Iva.
Ali zato je nižepotpisanog znala podučiti kako se sapun stavlja u vunu pilinga dobrog radi, baš kao i to da nije u svakoj boci na kojoj piše lavanda ili kadulja nužno rakija, već može biti i dobar sirup. Elem, štandova je možda manje, ali su taman takvi da na koncu čovjek nema što nego gucnut Vino ljubavi! Liket »Vino ljubavi«! S otoka Visa!
– Liket je slatko piće, vino liketono osobito, slatkast okus vina koje vabi, koji mami, što kod visoko kvalitetnih sorti vina ostane zbog sadržaja šećera u grožđu – čita nam Marica Fučkar Marasović s OPG-a Marasović kako je to pojam liket objasnio A.R. Fortunato u »Libru viškoga jezika«. Liket je proizveden od plavca malog, a pije se kao prošek na vjenčanjima i to tako da se služi uz kolača zvan »Viški cvit« koji se u liket umače. Samo, kako će Liket, kad je prošek, u EU!?
– Nema Europe bez Vina ljubavi – poručuje rezolutno Marica te vispreno i Europi na znanje dodaje, kako je toliko toga vrijednoga u našem kovčegu od povijesti da se do kraja svijeta valjda istražiti neće.
_______________________________________________________________________________
Ivanov kruh i med od ružmarina
Da su, pak, inovativni ti otočani vidi se na svakom štandu. U Branke Visković s Jelse na Hvaru i Ivanov kruh.
– Zdrava grickalica, energetska bomba – veli Branka.
Ivanov kruh nit' se kuha, nit' se peče, već se suši. A u njemu badema, smokava i meda, ili ako ćete onu drugu još »zdraviju« varijantu, orasi, bučine sjemenke, aromatično bilje i pir. Preko puta Stana Osedečki nudi med sa Žirja OPG-a Osedečki, recimo onaj kremasti od ružmarina. A zašto je poseban!? Jer je s otoka na kojem nikakvog zagađivača nema, čist, najčistiji.
Uspješan projekt
Činjenica da je kroz nekih šest godina oznaku Hrvatski otočni proizvod dobio 121 otočni proizvođač za 334 proizvoda i proizvodne linije s 19 otoka kazuje da je projekt uspio.