Zaposlenici mog ministarstva koji rade na EU projektima dobivaju do 30 posto bonusa u odnosu na prosječnu plaću

(Business.hr/Branimir Zekić) 

 

 

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić odradio je prvih pola godine mandata, a rad njegovog ministarstva mogao bi u naredne dvije godine biti ključan za ocjenu uspješnosti najavljenog Vladinog investicijskog zamaha. Naime, Hrvatska iz EU fondova trenutno povlači manje od 40 posto sredstava, a Grčić je nedavno najavio angažman barem 200 stručno osposobljenih kadrova za pripremu projekata koje nepovratno financira Unija. 

 

U kojoj fazi je projekt zapošljavanja eksperata za EU fondove? Koliko ćete ljudi primiti, kad će prvi natječaji? 

 

- Natječaje ćemo raspisati najkasnije početkom rujna, jer ih ljudi manje prate preko ljeta. Na jednoj od sljedećih sjednica Vlade predstavljamo akcijski plan zapošljavanja dvjestotinjak novih ljudi na pripremi projekata, koje ćemo rasporediti u desetak ministarstava i agencija. Pred nama je veliki napor da apsorpcija novca iz fondova ide brže i efikasnije, jer već u 2014., prvoj punoj godini članstva, iz strukturnih fondova imamo na raspolaganju preko osam milijardi kuna – potpuno besplatnog, bespovratnog novca za krupnu infrastrukturu, promet, okoliš, vode, jačanje malog i srednjeg poduzetništva i još mnogo toga. 

 

Što je ključno učiniti do ulaska u EU, gdje nam se nude milijarde koje ne treba vraćati? Koji će biti zadatak stručnih kadrova kad ih u rujnu pozovete?

 

- Morat će ubrzati sa stvaranjem zalihe projekata. Žargonski to zovemo i pipeline (naftovod). Da bi prva kap mogla poteći kroz naftovod, nafte uvijek treba biti u cijevi, a dio ne može odmah doći u proizvodnju. Tako je i s EU fondovima: da bi prvi bio financiran, trebamo odraditi pripremu dovoljnog broja drugih, napraviti zalihe. To je onda pipeline. Europska unija traži overbooking, odnosno da u zalihama imamo barem 150 posto vrijednosti projekata u odnosu na alokaciju novca, kako bi bili sigurni da će se u tih 150 posto naći 100 posto onih koji su kvalitetni. 

 

Kako mislite privući stručnjake za taj posao? U privatnom sektoru sigurno bi bili bolje plaćeni. 

 

- Plaća će im biti dobra. Već sad zaposlenici mog ministarstva koji rade na EU projektima dobivaju do 30 posto bonusa u odnosu na prosječnu plaću. U vremenima tvrde budžetske štednje nećemo ići samo na javni natječaj, povlačit ćemo i kvalitetne ljude iz sustava jer nam je tako jeftinije. S Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta pripremamo i uvođenje novih kolegija na fakultete koji bi se specijalizirali za pripremu projekata za EU fondove.

 

Vlada je ukinula dio parafiskalnih nameta, omogućila poduzetnicima još povoljnije kredite preko HBOR-a, smanjila dva posto uplate za zdravstveni doprinos. No, i dalje iz redova HUP-a uglavnom primate kritike o 'antipoduzetničkoj klimi'. 

 

- Čini mi se da su reakcije poduzetnika motivirane drugim spektrom mjera, prije svega, uvođenjem discipline u naplatu poreza te u poslovne i financijske tokove. Tko može reći da je loša mjera ona u kojoj smo spriječili vlasnika da osnivanjem novog poduzeća izvlači imovinu i onemogućuje vjerovnicima, državi, dobavljačima ili radnicima da se naplate? Kapital tvrtke mora biti trajni garant vjerovnicima da će moći naplatiti potraživanja. 

 

Ali poduzetnici kažu da jednostavno u ovom trenutku nisu u stanju servisirati stare dugove, bilo prema državi ili prema drugim vjerovnicima. 

 

- Pa zato i ne idemo radikalnim uvođenjem reda u javne financije, preko noći. Nisam za pristup 'danas smo donijeli zakon i više nema nikakve fleksibilnosti', posebno u uvjetima kada su poduzeća izuzetno opterećena nelikvidnošću, pritiskom države,vjerovnika ili banaka u kojima su se ranije zadužili po izuzetno visokim kamatama. Naravno da u krizi potražnje koja traje zadnje četiri godine ta poduzeća jedva dišu. Osigurali smo im vrijeme za uzmak, prolongirali fiskalne obveze na 36 mjeseci. Dakle, dali smo im tri godine da dišu i da sve snage usmjere prema dobavljačima, poslovnom sektoru.

 

U pripremi su i izmjene Zakona o poticanju ulaganja. Što donose?

 

- Želimo u Zakon uključiti male i srednje poduzetnike, pa će se smanjiti limit investicija s 300 na 150 tisuća eura. Svi oni će ući u sustav poticaja. Osnažit ćemo i potpore za nova zapošljavanja. Treće, nećemo poticati samo radno intenzivne, nego i kapitalno intenzivne djelatnosti. Moramo dignuti kvalitativnu strukturu gospodarstva, okrenuti se novim tehnologijama. Naša tehnološka razina je jedan od ključnih problema industrijskog sektora. Po nekim analizama, spada u četvrtu i petu kategoriju na ljestvici od 1 do 5, što je izrazito nisko. 

 

Zaduženje Vašeg resora je i što ravnomjerniji regionalni razvoj. Gdje ste, obilazeći zemlju o ovih pola godine, zatekli najgore stanje? 

 

- Kriza je duboko pogodila sve dijelove Hrvatske, ali Lika, Slavonija i dio Dalmacije tradicionalno najviše zaostaju. Intenzivno radimo za novom Zakonu o potpomognutim područjima, jer smo ustanovili da je dio jedinica lokalne samouprave i dalje pod posebnom državnom skrbi, iako su natprosječno  razvijene. S druge strane, tamo nema izrazito nisko razvijenih, pa će novim Zakonom dio gradova i općina ispasti, a dio ući. Broj jedinica od posebne državne skrbi ostat će isti, od 250 do 300, ali će sustav biti mnogo pravedniji: porezna rasterećenja ili poticaje za naseljavanje dobivat će samo oni kojima zaista trebaju. Nećemo dirati u ratom razorena područja, njih ćemo i dalje potpomagati.