Za sufinanciranje 112 održivih lokalnih projekata 38,5 milijuna kuna

Zadnje četiri godine pomagali smo razvoj lokalne zajednice kroz Program održivog razvoja i na druge načine. Pomagat ćemo i dalje i iz proračuna i savjetima i potporama za pripremu projekata za EU, ali i kroz Fond za sufinanciranje EU projekata, kazao je Grčić

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU u sklopu programa održivog razvoja ove je godine za sufinanciranje 112 projekata većinom slabo razvijenih lokalnih zajednica i njihove komunalne i druge infrastrukture izdvojilo 38,5 milijuna kuna.Time je ukupni iznos za to sufinanciranje od 2012. do danas dostigao gotovo 170 milijuna kuna, istaknuo je u srijedu potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić, uoči potpisivanja ugovora o sufinanciranju sa više od sto predstavnika lokalnih jedinica, načelnicima i gradonačelnicima s područja 20 županija.

Na poziv za sufinanciranje pristiglo je 511 zahtjeva, a odabrano je 112 projektnih prijedloga. Pritom je najveći iznos sufinanciranja, 2,96 milijuna kuna odobren za 10 projekata u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Tek nešto manje ili 2,78 milijuna kuna odobreno je za osam projekata u Brodsko-posavskoj županiji.

Najviše projekata za sufinanciranje, njih 11, odabrano je s područja Bjelovarsko-bilogorske županije, a bit će sufinancirani s ukupno 2,49 milijuna kuna.

"Zadnje četiri godine pomagali smo razvoj lokalne zajednice u sklopu programa održivog razvoja. Mada je kriza smanjila sredstva, i malo dobro dođe, a pomagat ćemo i dalje i iz proračuna i savjetima i potporama za pripremu projekata za EU", kazao je Grčić, dodajući da se tu radi o sufinanciranju malih kapitalnih ulaganja većinom u ruralnim područjima, ali koja su pomogla velikom broju lokalnih jedinica da poboljšaju kvalitetu života za svoje stanovnike.

Najavio je i da se uskoro očekuje osnivanje fonda za sufinanciranje projekata EU-a, iz kojeg će se godišnje sa 150 do 160 milijuna kuna pomagati projekti za EU. Lokalnim jedinicima koje nemaju novaca to će pomoći, jer bi u konačnici trebale osigurati tek oko 20 posto i manje za sufinanciranje.

"U javnosti se često govori da je ova vlada za oko 6 milijardi kuna zakinula i osiromašila lokalnu samoupravu odlukom o promjenama oporezivanja dohotka, što nije istina, jer se time izgubilo tek oko 1,1 do 1,2 milijarde kuna", kazao je Grčić. Vlada je dodatnim kompenzacijskim mjerama na teret državnog proračuna „vratila“ JLS-ima između 500-600 milijuna kuna. Kazao je da je također dobro poznato da je novom kategorizacijom potpomognutih područja koja pomaže država radi slabije razvijenosti u sustav uključeno čak 99 JLS-a koje nikad prije nisu imale potporu iako su nerazvijene.

Dodao je i da je "borac za istinu te kada se radi o ozbiljnom poslu ne voli politizirati, pogotovo pred okupljenim gradonačelnicima i načelnicima iz lokalnih zajednica koji su došli potpisati ugovore, a najviše ih je iz oporbe, što svjedoči da je jedini kriterij za dobivanje sufinanciranja stupanj razvijenosti".

Načelnik općine Drenovci (Vukovarsko-srijemska županija) Jakša Šestić istaknuo je da je svaka pomoć važna, pogotovo u Hrvatskoj koja kao rijetka zemlja u EU ima uvelike neujednačen razvoj na svom području. "Preseljenje iz jednog u drugi kraj u zemlji, pa i u drugu zemlju, puno više košta nego neki projekti u određenoj lokalnoj sredini koji mogu ljude zadržati, te je stoga izuzetno važno ujednačiti kriterije da se u Hrvatskoj razviju i nerazvijeni", poručio je Šestić.

(Hina)

Pisane vijesti