U Bruxellesu održan 21. Europski tjedan regija i gradova

  • Slika /slike/Vijesti/2023/Novo/IMG_5380.JPG
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika

U Bruxellesu se od 9. do 12. listopada održao 21. Europski tjedan regija i gradova pod sloganom "Uspješne regije, jača Europa".

U sklopu događaja održano je 300 radionica, razgovora i predavanja podijeljenih u 6 ključnih tema s ciljem promoviranja rezultata razvojnih politika Europske unije, ali i razvojnih izazova s kojima se suočavaju EU regije.
Teme su „Regije u post-industrijskoj tranziciji“, „Zadržavanje talenata za regionalni rast“, „Mala i srednja urbana središta koja potiču rast“, „Rušenje prepreka prekograničnoj suradnji“, „Lokalni energetski pomak za sigurnost i održivost“, te „Promicanje društvenih inovacija“.

Državni tajnik Domagoj Mikulić sudjelovao je u panel raspravi na temu „Regije u post-industrijskoj tranziciji“ koja se održala u utorak, 10. listopada.
Uz njega su bili regionalna ministrica regije Limburg u Nizozemskoj Elianne Demollin-Schneiders, guverner regije Lapland u Finskoj Mika Riipi, zamjenica upravitelja regije Šleska u Poljskoj Anna Jedynak, direktorica OECD-ovog Odjela za strateško planiranje i višeslojnog upravljanja Maria-Varinia Michalun i bivši direktor Europe Direct-a Zapadna Makedonija Konstantinos Filippidis.
„Industrijska tranzicija je važna tema budući da se mnoge regije koje su po razvijenosti ispod prosjeka Europske unije suočavaju s brojnim izazovima. U Hrvatskoj smo pokrenuli industrijsku tranziciju Panonske, Sjeverne i Jadranske Hrvatske za što smo u aktualnom financijskom razdoblju izdvojili 554,7 milijuna eura iz EU fondova“, istaknuo je državni tajnik Mikulić. Dodao je da Vlada Republike Hrvatske želi ojačati regionalnu kompetitivnost i revitalizirati ta područja u inovativna, zelena i otporna na buduće ekonomske izazove.„Cilj nam je diversifikacija gospodarstva te se fokusiramo na strateška partnerstva za inovacije uz bolju suradnju poslovnog, znanstvenog i javnog sektora. Primjerice, u Panonskoj Hrvatskoj, koja je slabije razvijena, ulagat ćemo u razvoj poljoprivrede, drvne industrije, IT sektora i kontinentalni turizam“, pojasnio je državni tajnik.

Ministar Šime Erlić sudjelovao je tijekom zadnjeg dana događanja, 12. listopada, na završnim izlaganjima.
U sklopu 2 okrugla stola govorio je o ulozi gradova, posebice malim i srednjim, kao pokretačima razvoja u svojim regijama, te o ukupnim postignućima kohezijske politike, ali i utjecaju provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost.
"Implementacija Mehanizma za oporavak i otpornost morala je biti što jednostavnija kako bi se omogućili brzi rezultati. No s druge strane, sredstva kohezijske politike dodjeljuju se državama članicama uvažavajući njihove regionalne specifičnosti i nejednakosti koje se ne uzimaju u obzir kod financijskih sredstava Mehanizma. Iskustvo sada pokazuje da to osjećaju i korisnici na terenu, a to smo direktno mogli čuti i tijekom konferencije o budućnosti kohezijske politike koja se u rujnu održala u Zagrebu" kazao je ministar Erlić.
Ministar je dodao da se po uzoru na Mehanizam za oporavak i otpornost može podržati daljnje pojednostavljenje kohezijskih pravila, no ono što je važno je da kohezijska politika, unatoč svim izazovima kojima je izložena, i u narednim razdobljima nastavi braniti svoju poziciju glavne investicijske politike koja smanjuje razlike među regijama Europske unije.

Uz ministra, govorili su i povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira, predsjednik Europskog odbora regija Vasco Alves Cordeiro, predsjednik Povjerenstva za politiku teritorijalne kohezije i proračun EU-a u Europskom odboru regija Emil Boc, zastupnik u Europskom parlamentu i predsjedatelj REGI odbora Younous Omarjee, slovenski ministar kohezije i regionalnog razvoja Aleksander Jevšek i drugi.



Pisane vijesti