Prvi put nakon pet godina pada bilježi se rast svih važnih komponenti BDP-a

Iduća godina u odnosu na ovu neće biti puno bolja, a iako su srednjoročne projekcije optimističnije, u dužem roku sve će ovisiti o primjeni promijenjenog modela rasta prije svega temeljenog na domaćim privatnim proizvodnim i javnim razvojnim investicijama, kazao je profesor na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske odnose Vladimir Gligorov na 5. konferenciji časopisa Lider "Dan velikih planova - Kako pripremiti tvrtku za poslovanje u 2014. godini".

Govoreći o očekivanim trendovima u regiji u idućoj godini, Gligorov je istaknuo da je model rasta ekonomija u regiji do 2008. godine bio "lagodan" i temeljio se na jeftinom zaduživanju. No taj model više nije moguć i teško da će novac ponovno biti tako jeftin te je stoga potrebno pronaći novi model gospodarskog rasta.

On se ne može temeljiti na osobnoj potrošnji, koja ne može bitnije rasti uslijed nižih plaća i trajnog problema pada zaposlenosti u zemljama regije. Ne može se temeljiti niti na neto izvozu, jer dosadašnja iskustva pokazuju da rast BDP-a u zemljama regije, pa tako i u Hrvatskoj, povećava i uvoz, zbog čega ostaju samo investicije, kaže Gligorov.

Pritom dodaje kako se u cijeloj se Europi ulažu napor da se kao generator rasta potaknu investicije privatnog sektora, što je poseban problem za zemlje u tranziciji, koje su navikle na strana, a ne domaća ulaganja.

Ključno je pitanje kako ih potaknuti u uvjetima kada je velik dio hrvatskog privatnog sektora insolventan, ali i u neizvjesnosti kome će se novi proizvodi prodati, s obzirom da je i domaća i inozemna potražnja još niska.

Dok se to pitanje ne riješi, smatra Gligorov, oporavak će biti jako spor, što pokazuju i službene projekcije zemalja u regiji prema kojima se do 2016. godine ne očekuje značajniji gospodarski rast (veći od 3 posto).

Hrvatska je Vlada, naime, jučer objavila kako u 2014. očekuje rast BDP-a za 1,3 posto, u 2015. godini za 2,2 posto, a 2016. za 2,5 posto. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić na konferenciji je kazao kako te procjene nisu preoptimistične - posljednjih mjeseci jačaju potrošački i industrijski optimizam, pad BDP-a je usporen na 0,7 posto i po prvi put nakon pet godina bilježi se rast u svim važnim komponentama BDP-a, a zabilježen je i blagi pozitivni pomak konkurentnosti Hrvatske.

Iako se osnovni problemi, visok deficit i javni dug, ne mogu riješiti preko noći, Vlada je izradila novi paket reformskih mjera, koji će iduće godine koštati proračun, ali će se slijedećih godina od njih vidjeti koristi, rekao je Grčić.

Na kritike kako Vlada s tim mjerama kasni dvije godine, Grčić je pak odgovorio da su se reforme i do sada provodile i da je njima već ušteđeno 4 milijarde kuna. Vlada može proračun 'skresati' još za 3 do 4 milijarde kuna, no tada mora posve odustati od javnih investicija. Umjesto toga, smanjenjem doprinosa i ukidanjem poreza na reinvestiranu dobit gospodarstvu je oslobođeno više od 4 milijarde kuna i ostaje za vidjeti koji će biti učinci toga, kazao je Grčić.

Svoje će reformske mjere uskoro predstaviti i Hrvatska udruga poslodavaca, najavio je njen predsjednik Ivica Mudrinić te istaknuo da će pritom od Vlade zahtijevati da bude hrabra i da u što kraćem roku stvori uvjete da se te mjere mogu realizirati, "jer je jedini izlaz iz kružnog toka u kojem se sada nalazimo kvantni skok".


(Hina)