ODUSTAJANJE od projekta na Srđu štetno je za Hrvatsku

Početkom godine iz Vlade su se mogli čuti ambiciozni makroekonomski planovi: rast BDP-a od 1,8 posto, što bi trebao biti uvod u rast od tri posto u 2014. i 3,5 posto u 2015. U međuvremenu smo čuli nekoliko ne baš tako optimističnih prognoza, posljednju od Europske komisije, koja nam za ovu godinu prognozira pad BDP-a od 0,4 posto... Jeste li i dalje optimist kad je u pitanju rast gospodarstva?

- Da, umjereni sam optimist. Pesimizam u ovom trenutku nikome ne bi pomogao. Uz objektivne uzorke krize, očekivanje građana i poduzetnika – investitora također značajno utječu na oporavak. O očekivanjima ovisi hoćete li trošiti manje ili više, odnosno investiranju manje ili više. Vjerujem da u drugoj polovini 2013. možemo očekivati rast BDP-a i da je u ovoj godini moguće ostvariti pozitivan rezultat, a osobno ću biti zadovoljan svakom pozitivnom stopom iznad statističke pogreške. Kad pogledate da nam EU u 2013. prognozira pad od 0,4 posto, morate imati u vidu da bi čak i taj pad značio da smo osjetno smanjili zaostajanje za EU-om. U trećem kvartalu 2008. stopa rasta BDP-a u RH iznosila je 1,4 posto i bila je iznad stope rasta od 0,7 posto u EU-27. Od tada, u kriznim godinama 2009. – 2011. hrvatski BDP zaostajao je za stopama rasta u EU-u od 2 do 4,5 postotnih poena, dok je u 2012. vidljiv pomak, ta je razlika smanjena na 1,5 postotnih poena. Možda tračak optimizma mogu probuditi i sramežljive najave rasta industrijske proizvodnje u siječnju ove godine, te rast izvoza u cijeloj 2012. godini.

Možemo li se do kraja ove godine nadati barem investicijskom zamahu , ako već ne i investicijskom bumu? I samo ste kazali da „novca ima“, ali i da je privatni sektor zakazao. Kako to promijeniti?

- Postavili smo ambiciozan plan u kojem bi država s javnim poduzećima trebala investirati gotovo 20 milijardi kuna. Taj će plan biti dijelom korigiran kroz skori rebalans proračuna. S druge strane, jasno smo rekli da je pad investicija u privatnom sektoru nominalno za 40-ak posto, a realno još i više, ključni uzrok krize, pa tu tražimo i prostor za oporavak. To znači da bi privatni sektor trebao konačno zaustaviti pad investicija i osigurati oko 50 milijardi kuna novih ulaganja u 2013. Na to mi kao Vlada ne možemo izravno utjecati, ali radimo aktivno na uklanjanju zapreka investitorima te poboljšanju uvjeta i poslovne klime. U tom dijelu ostvarili smo i određeni napredak. S druge strane, odmrznuli smo investicije u cestogradnji koje su bile zaustavljene zbog blokade računa građevinskih tvrtki, velikim dijelom i zbog problema splitskog „Konstruktora“. Više od 1,1 milijardukuna završnih radova bilo je zaleđeno, a idućih mjeseci radovi se nastavljaju i očekujemo da će biti završeni do kraja godine.

Na Vladinu Proinvestu u Splitu spominjali ste i osporavanu investiciju u golfski park na Srđu?

- Izrijekom nisam spominjao investiciju na Srđu, ali govorio sam o potrebi stvaranja pravne sigurnosti investitorima. Ako je netko započeo investiciju u skladu sa zakonima, u skladu s demokratski usvojenim prostorim planovima županije i jedinice lokalne samouprave, ako je već uložio ogroman novac, tko može spriječiti tu investiciju a da to ne proizvede barem dva izrazito negativna učinka za Hrvatsku: prvo, vjerojatnu odštetu koju će država ili grad, općina platiti investitoru u slučaju spora i drugo, izrazito lošu poruku drugim investitorima o uvjetima investiranja u Hrvatskoj? Ne dovodim u pitanje izjašnjavanje građana ni legitimitet referenduma. No, moramo biti svjesni posljedica.
 
 

„Hodamo po rubu“
 

Sve češće se u medijima i od pojedinih neovisnih inicijativa zazivaju nekakve vlade nacionalnog spasa, odnosno vlade stručnjaka, koje bi valjda trebale biti kao neki spasilački odred za rješavanje godinama gomilanih problema. Vjerujete li u takva rješenja?

- Uvijek sam bio čovjek koji zna slušati druge. I danas slušam, osluškujem. Nažalost, puno je analiza, ocjena stanja i kritika, a vrlo malo konstruktivnih prijedloga i ideja. Neki se zalažu za potrošnju, ne vodeći računa iz čega ćemo tu potrošnju financirati kad su prezaduženi i država i poduzeća i građani. Drugi kažu, treba štedjeti, treba rezati, ne vodeći računa o tome da je prostor za rezove ekstremno sužen, a da se ne zadire u plaće, mirovine i socijalna davanja. Ova Vlada u iznimno teškim uvjetima „hoda po rubu“ tražeći dobru mjeru između štednje i potrošnje, da ispuni minimalne kriterije fiskalne konsolidacije, a da istodobno održi potrošnju, bez koje nema izgleda za oporavak.

Dakle, ne treba nam vlada stručnjaka?

- U ovoj Vladi sjedi sedam doktora znanosti i profesora s bogatim iskustvom, te joše nekoliko magistara. Slavko Linić nema titulu, ali treba li uopće dvojiti o njegovoj kompetentnosti? Hoću reći, ovo je vlada stručnjaka. Međutim, nešto što se gomilalo godinama ne može se raščistiti preko noći, i još u situaciji kad i u našem okruženju postoje ozbiljni gospodarski problemi. Mi dobro znamo što nam je činiti i to radimo. Rezultati sigurno neće izostati, ali za to treba još strpljenja.

Često se u političkim komentarima aktualizira i tema koliko ministri „koriste“ regijama iz kojih dolaze?

- Da, kažu mi: nemoj zaboraviti Split, Dalmaciju, tu ćeš se vratiti. Naravno da ne mogu zaboraviti grad u kojem živi moja obitelj, moji prijatelji, konačno iz Splita nisam ni otišao. Ali, kao ministru u hrvatskoj Vladi, moja je odgovornost raditi na poboljšanju uvjeta života u svim hrvatskim regijama. Može mi Dalmacija biti više u srcu, ali jednako mi je važna i Slavonija, Istra, Lika, svaki dio Hrvatske. Za nas koji radimo u Vladi i javnoj upravi svi moraju imati jednak tretman, a kad je u pitanju regionalni razvoj i politika, prednost moraju imati oni manje razvijeni. I što je jako važno, u uvjetima kad nemamo puno novca, moramo jasno određivati što su nam prioriteti i truditi se da ti projekti donesu najveću korist za građane i društvo.

Jesu li afera „Bale“ i ostavka Veljka Ostojića uzdrmali Vladu? Spominjala se i mogućnost izlaska IDS-a iz Vlade?

- Veljko Ostojić bio je dobar ministar turizma. U tom smislu , ovo je gubitak za Vladu, ali premijer Milanović i ova Vlad postavili su visoke standarde i tako će biti do kraja mandata. Stabilnost koalicije i vlade nisu ugroženi.

___________________________________________________________________________________

Mladi, ne odlazite iz Hrvatske!
 

Kao donedavni dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu, što biste poručili studentima: hoće li za njih biti posla?

- Zasigurno da. Trenutno je kriza, i kod nas i u okruženju. Koliko god se sada mnogima činilo da nema izlaska iz krize, da je mladima bolje otići van, uvjeren sam da Hrvatska može biti dobro mjesto za život i rad. Među ostalim, ulazak u EU povećava ulagačima atraktivnost naše zemlje. Svi pokazatelji kažu da su u tri godine nakon pristupanja članstvu tranzicijske zemlje doživjele investicijski bum. Danas izgleda nemoguće, ali za nekoliko godina mogli bismo imati manjak radne snage.