Na području Karlovačke, Sisačko-moslavačke i Ličko-senjske županije već 450 ideja prihvatljivih za sufinanciranje iz fondova Europske unije

U sklopu projekta kojeg provode Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU pod nazivom „Priprema temelja za korištenje sredstava iz fondova EU-a: Stvaranje baze projektnih ideja za slabije razvijena područja Hrvatske“ (tzv. „Lovci na projekte“ do sada je na području Karlovačke, Sisačko-moslavačke i Ličko-senjske županije prikupljeno 450 ideja prihvatljivih za sufinanciranje iz fondova Europske unije. Nakon završetka aktivnosti izradit će se katalog s minimalno 51 projektnom idejom koji će biti predan ministarstvu u listopadu 2014. Projektne aktivnosti su, osim na prikupljanje projektnih ideja, usmjerene na izgradnju kapaciteta svih uključenih kako bi u budućnosti mogli osmisliti i formulirati projektne ideje za fondove EU-a bez vanjske pomoći. Usmjeravanjem fondova EU-a u te županije namjerava se poboljšati društveno-gospodarsko stanje najmanje razvijenih i ratom pogođenih područja.
 

U sklopu projekta održavaju se i tematske radionice pa je prva u Otočcu bila usmjerena na prilike za razvoj turizma, a druga u Karlovcu na temu projekata vodoopskrbe i odvodnje te je okupila više od 50 predstavnika jedinica lokalne samouprave i razvojnih agencija. Europski fondovi mogu se koristiti za izgradnju novih sustava vodoopskrbe i odvodnje te pročišćavanja otpadnih voda u ruralnim zajednicama diljem Hrvatske, glavna je poruka radionice u Karlovcu.
 

Prigodom otvaranja radionice, zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU Jakša Puljiz istaknuo je, za Hrvatsku vrlo važnu, mogućnost poboljšanja komunalne infrastrukture u ruralnim područjima. Međutim naglasio je kako korištenje milijarde eura godišnje iz proračuna EU za Hrvatsku neće biti lako. Prijavitelji europskih projekata morat će osigurati da njihovi projekti zadovoljavaju stroge kriterije i ispunjavaju lokalne prioritete, ali također i doprinose ostvarivanju ciljeva Europske unije. Radionicom se, između ostalog, lokalnim nositeljima projekata poručuje da im na raspolaganju stoji pomoć za pripremu projekata. „'Lovci na projekte', projekt s UNDP-om, jedan je od načina na koji ministarstvo pomaže lokalnoj i regionalnoj samoupravi pri izradi vrijednih projektnih ideja,“ zaključio je Puljiz.
 

„Europska strategija do 2020. godine može se svesti na dvije riječi: rast i zapošljavanje“, rekao je Vitalie Vremis, zamjenik stalne predstavnice UNDP-a. Za Hrvatsku to znači da svaki infrastrukturni projekt prijavljen za europske fondove treba doprinijeti poboljšanju uvjeta života, ali i potaknuti otvaranje novih radnih mjesta i gospodarski rast. Izazov pred lokalnim zajednicama je kvalitetno planiranje i procjena vlastitih kapaciteta za pokrivanje troškova rada i održavanja novih sustava, iako njihova izgradnja može biti financirana novcem Europskih fondova. Planiranje će biti posebno izazovno u područjima koje prate trendovi iseljavanja, nezaposlenosti i siromaštva. „UNDP pomaže različitim zajednicama u obnovi infrastrukture već više od desetljeća“, zaključuje Vremis, „a naši stručnjaci stoje na raspolaganju za pomoć pri korištenju svih dobrobiti fondova EU-a.“
 

Hrvatske vode i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode uključili su se u provedbu radionice s prezentacijama o zakonskim odredbama koje se primjenjuju pri planiranju i provedbi infrastrukturnih projekata vodoopskrbe i odvodnje. Kako bi ispunila obveze iz direktiva EU-a o pročišćavanju otpadnih voda i kakvoći voda za piće, u Hrvatskoj se sustavi kanalizacije moraju instalirati u 294 aglomeracije s više od 2000 potencijalnih korisnika, a u svim naseljima s više od 50 stanovnika mora se osigurati dostupnost vode za piće. Aglomeracije čije je sustave vodoopskrbe i odvodnje moguće sufinancirati iz europskih fondova popisane su u Planu provedbe vodno-komunalnih direktiva. Novi sustavi vodoopskrbe moraju biti izgrađeni do 2018., a sustavi odvodnje do 2023. godine. Hrvatske vode nudit će tehničku pomoć u planiranju i provedbi projekata te modele financiranja tehničke dokumentacije.
 

Priprema projekata vodoopskrbe i odvodnje nije jednostavna. Studija izvodljivosti treba dokazati troškovnu učinkovitost projekata i uključivati tehničku usporedbu nekoliko alternativa, uz financijske i ekonomske analize. Dio projektne dokumentacije je i procjena utjecaja na okoliš. Stručnjaci naglašavaju da okolišne procjene ne predstavljaju značajnu prepreku, čak ni u područjima mreže NATURA 2000, jer se komunalna infrastruktura može ugraditi u već izgrađene ceste i tako ne predstavlja prijetnju za okoliš. Općenito, važno je dobro planiranje proračuna u skladu s pravilnikom o prihvatljivosti izdataka.
 

Za vrijeme rasprave tijekom radionice, sudionici su se složili da lokalne vlasti ne bi trebale donositi odluke o izgradnji infrastrukture bez šire rasprave; ključni korak pri osiguravanju prikladnosti projekata vodoopskrbe i odvodnje lokalnim potrebama je javna rasprava. Javna rasprava ima posebnu težinu i treba je u obzir jer će odstupanje od planiranog broja korisnika za sobom povući kazne za Hrvatsku. Uz nove projekte, projekti koji su već u planu i provedbi bi trebali biti revidirani i prilagođeni planovima i ciljevima Hrvatske i EU-a. S administrativne strane, nadležna tijela se poziva da pojednostave procedure i potrebnu dokumentaciju, ažurnije komuniciraju te izdaju dokumentaciju i dozvole u propisanom roku.