- Objavljeno: 29.08.2020.
Ministrica Tramišak za Novi list: Hrvatskoj stoji na raspolaganju oko šest milijardi eura bespovratnih sredstava i tri milijarde eura zajmova
Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Tramišak u razgovoru za naš list govori o tome što će sve jedno Ministarstvo i Vlada u cjelini napraviti kako bi se sredstva EU što bolje i brže iskoristila za oporavak i rast gospodarstva u sljedećih desetak godina.
U kojoj je fazi izrada Plana za oporavak koji je nužan kako bi se mogla koristiti sredstva za oporavak i razvoj gospodarstva pogođenog epidemijom korone i kakvi će biti obrisi? Koji su nam rokovi?Priprema Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) je u tijeku i očekujemo da ćemo u listopadu ove godine imati nacrt kojim ćemo nastaviti konzultacije s Europskom komisijom. Međuresorni dijalog je započet, imamo određene smjernice i pred nama su intenzivni pregovori s Europskom komisijom. Dodatno, u skladu sa informacijama koje su nam na raspolaganju u plan će biti uključene i reformske aktivnosti koje već provodimo temeljem preporuke Vijeća iz 2019. što znači da ćemo već i prije odobrenja NPOO doprinositi njegovim ciljevima.
Usmjerenost Komisije ide prema tome da započeti projekti prvi kreću s realizacijom. Govorimo o javnim investicijama koje su bitne za oporavak, kod nas su to izgradnje željezničkih mreža, zračne luke, cestovna infrastruktura, zdravstvene infrastrukture. Raspisivanjem javnih nabava priliku imaju i naši gospodarstvenici.
Nacionalni plan oporavka i otpornosti za sredstva iz EU za sljedeće generacije moraju biti uklopljena u europski semestar što znači da se reforme i investicije moraju međusobno pratiti i podupirati. Govorimo i o digitalizaciji, o efikasnosti javne uprave, smanjenju parafiskalnih nameta itd. Koristit ćemo i sredstva za očuvanje likvidnosti poduzeća, te druga, a na tom planu radi premijer i cijela vlada. Mi smo jedan od resora, a svi koji rade na provedbi projekata su uključeni.
Dio je paketa namijenjen za očuvanje likvidnosti tvrtki, očuvanje postojećih radnih mjesta, odnosno nastavak Covid mjera. Za gospodarstvo nema opasnosti, Hrvatskoj će biti na raspolaganju oko šest milijardi eura bespovratnih sredstava te oko 3 milijarde eura zajmova. Bitno je navesti da su rokovi izvršenja aktivnosti izuzetno kratki te da sve aktivnosti moraju započeti već u 2021. i 2022. godini. Rokovi su kratki, institucionalni kapaciteti postoje, tamo gdje budu nedostajali ćemo ih pojačati.
Kada bi mogle početi investicijske aktivnosti iz Nacionalnog plana oporavka? Koje će investicije imati prioritet u Nacionalnom planu oporavka i koje će grane gospodarstva biti uključene?
Kad Komisiji dostavimo Plan u njemu će se, osim mjera utemeljenih na preporukama iz 2020. godine, naći i mjere čija je provedba u tijeku temeljem preporuka Vijeća iz 2019. godine. Obzirom da moramo raditi na mjerama otpornosti i oporavka posebna pažnja bit će usmjerena prema realnom sektoru i podizanju njegove likvidnosti, očuvanju radnih mjesta ali i mjerama koje doprinose učinkovitom rješavanju krize u smislu zdravstvene sigurnosti naših građana. Posebna pažnja bit će usmjerena prema obrazovanju koje se u vrijeme ove krize moralo prilagoditi virtualnim sadržajima. Posebno bitan segment koji će biti uključen u Plan je reforma sektora javne uprave i pravosuđa, a nužnost odgovornog ponašanja prema okolišu i jačanju otpornosti prema mogućim ugrozama zbog klimatskih promjena će također biti adresirano. Sve prethodne aktivnosti imaju i jedan zajednički nazivnik, a to je digitalizacija koja će na adekvatan način biti provedena kroz sve gospodarske sektore i djelatnosti jer nam daje mogućnost učinkovitog rješavanja izazova u kontekstu ugroza u kojima se nalazimo. Dakle, investicije u izgradnju proizvodnih kapaciteta, ulaganja u modernizaciju procesa proizvodnje, ali i opremanje imati će prioritet za financiranje u svim gospodarskim granama, posebno poljoprivredi, prehrambenoj industriji, ostalim proizvodnim djelatnostima, metalurška i drvna industrija, informacijsko – komunikacijske tehnologije, robotika, kemijska industrija, a sve u skladu sa zelenim ciljevima i održivim rastom mogu započeti dijelom već krajem 2020. godine i početkom 2021. godine, s ciljem otvaranja novih radnih mjesta i oporavku gospodarske aktivnosti.
Kohezijska politika
U proračunu EU za Hrvatsku je predviđeno i dodatnih 400 milijuna eura koje dobiva zemlja koja je samo jednom dosad koristila proračunska sredstva. Hoće li se ta sredstva iskoristiti za financiranje demografskih mjera?
Sredstva vezana uz kohezijsku politiku za proračunsko razdoblje 2021. – 2027. onda i ova dodatna sredstva za Hrvatsku za koja se izborio premijer Andrej Plenković u iznosu od 400 milijuna eura za regionalnu politiku te 100 milijuna eura za poljoprivredu imaju za cilj u prvom redu osnažiti najslabije razvijena područja te postići gospodarsku i socijalnu koheziju. U sklopu osnaživanja najslabije razvijenih područja biti će uključene mjere koje doprinose demografskom razvoju. U planu su projekti u području ulaganja utržišta rada i pristupa zapošljavanju, ulaganja u području obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja, integraciju marginaliziranih zajednica putem integriranih mjera stanovanja i socijalnih usluga te promicanje jednakih prilika i socijalne uključenosti, ulaganje u zdravstvo te promicanje jednakog i pravodobnog pristupa kvalitetnim, održivim i pristupačnim zdravstvenim uslugama, koji direktno i indirektno utječu na demografsku revitalizaciju.
Planira li se i za što korištenje sredstava namijenjenih onim zemljama u kojima se dogodilo veliko iseljavanje. Riječ je o 500 eura po iseljenoj osobi. Ispunjava li Hrvatska kriterije za dobivanje ovih sredstava i je li za njih zainteresirana?
Kao što sam prethodno napomenula, premijer Plenković je u EU proračunu za razdoblje 2021.-2027. osigurao dodatna financijska sredstva u iznosu od 400 milijuna eura za regionalni razvoj koja će se između ostaloga koristiti i za demografske mjere i obnovu. Zbog izrazitih demografskih problema i pada broja stanovnika u nekim Baltičkim zemljama – samo za te zemlje su predviđeni kriteriji za dodjelu sredstava koja su izravno vezana uz smanjenje broja stanovnika.
Je li iseljavanje iz Hrvatske, posebno iz Slavonije nepovratan proces, odnosno je li ga moguće okrenuti u suprotnom smjeru ili ga barem zaustaviti?
Vidljiv je pozitivan pomak po pitanju iseljavanja, u posljednjih nekoliko godina dosta ljudi se vratilo u Hrvatsku. U tom pogledu jedinice lokalne samouprave imaju jako puno ovlasti i nadležnosti u razvoju naselja, komunalne i gospodarske infrastrukture, rada s mladima, socijalnu skrb stanovništva, odnosno osnovnih potreba stanovništva. Kvalitetaživota se popravlja i manja mjesta imaju svu osnovnu infrastrukturu kao i grad. Važno je osigurati radna mjesta koja su nekada postojala u selima i čijim se nestankom stvorio veliki jaz pa mladi odlaze, i to u razvijenije gradove na Jadranu, a nažalost i izvan države. Jačanje poljoprivrede i ruralnog razvoja može osigurati zadržavanje mladih, a iz iskustva znam da ih puno želi ostati u ruralnim sredinama.
Razvojna strategija
Kako ocjenjujete Vladin projekt Slavonija, Baranja i Srijem?
Projekt Slavonija, Baranja i Srijem vrlo mi je blizak, jer sam sudjelovala u njegovoj provedbi prije dolaska u ministarstvo kroz projekte koje smo provodili u Osječko-baranjskoj županiji. To mi je omogućilo uvid i u to kako bismo ga mogli ojačati, jer vidjeli smo da je potreba mnogo veća. Dosada je kroz Vladin projekt Slavonija, Baranja i Srijem ugovoreno 14.144.960.158 kuna bespovratnih sredstava, a projekt se nastavlja i u idućem razdoblju za koje imamo na raspolaganju dvostruko više novca nego sada u okviru NUTS 2 Panonska Hrvatska, pa će biti i više sredstava na raspolaganju za Slavoniju i Baranju.Slavonske županije su vrlo uspješne po pokazateljima vrijednosti ugovorenih sredstava fondova EU u odnosu na ostale županije u Hrvatskoj. To se u najvećoj mjeri može pripisati provedbi Projekta Slavonija, Baranja i Srijem. Naime, pet slavonskih županija je u posljednje tri kalendarske godine ugovorilo gotovo 19% ukupno ugovorenih sredstava EU fondova na nacionalnoj razini, iako čine samo 11,5% nacionalnog BDP-a. Međutim, vidimo kako ima i nedostataka jer fondovi su davali velike mogućnosti, ali ipak ograničene. U Slavoniji, Baranji i Srijemu puno je veća potreba, stoga je nužno aktivirati više nacionalnih sredstava, ali i uključenost svih resora – i znanosti, i kulture, i gospodarstva, i poljoprivrede, a u konačnici je tu vrlo važan regionalni razvoj, za dodatni izvor financiranja. Također, potrebne su i izmjene određenih zakona, koje su već potaknute. Nadalje, nacionalna razvojna strategija mora ići brzo u proceduru usvajanja, to je preduvjet da bismo mogli koristiti sredstva iz novog programskog razdoblja od 2021. do 2027. godine i o njoj ovisi izrada regionalnih planova razvoja po županijama. Prema uzoru na ovaj uspješan projekt pokrenuti ćemo regionalne operativne programe za Panonsku, Sjevernu, Jadransku Hrvatsku i grad Zagreb.
Premijer Andrej Plenković rekao je da je hrvatski sustav za privlačenje europskih sredstava dobro nauljen. Međutim, u proljeće je Europska komisija poslala dopis vezano za ne dovoljnu kontrolu korisnika bespovratnih sredstava operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Je li Hrvatska u potpunosti spremna za povlačenje europskih sredstava?
Hrvatska je spremna na povlačenje europskih sredstava i to smo dokazali u ovom programskom razdoblju. Dosegli smo 99,2 posto ugovorenosti sredstava iz fondova, što znači da smo naučili kako raspisivati i provoditi natječaje te ugovarati sredstva. Ono na čemu moramo poraditi je provedba projekata od strane korisnika sredstava i na verifikaciji troškova. Operativni program Konkurentnost i kohezija koji ima najveću alokaciju od 6,83 milijarde eura (51,92 milijarde kuna) ima najbolji postotak ugovorenosti sredstava od 106,3% ukupno raspoložive alokacije, dok najbolji postotak isplaćenih sredstava bilježi Program ruralnograzvoja(57,1%).
Kao jedan od projekata koji bilježi najveći napredak u provedbi velikih projekata svakako bih istaknula projekt Razvoj zračne luke Dubrovnik – II faza za koji je ugovoreno – ukupno prihvatljivih izdataka vrijednosti 1.165.671.327 kn, a do sad je odobreno 1.066.553.502 kn, odnosno 91,5% ukupnih sredstava.
Bilo je i dosad slučajeva da su sredstva odobrena, a korisnici su ih znali čekati mjesecima. Kako to popraviti?
Korisnik, posredničko tijelo razine 2 i upravljačko tijelo potpisuju tripartitni ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. Time se, među ostalim, definiraju metode prema kojima Korisnik može potraživati sredstva koje koristi ali i učestalost dostave Zahtjeva za nadoknadom sredstava, kao i mogućnost traženja predujma.
Korisnik je taj koji definira intenzitet provedbe i koji zatraži sredstva odobrena za projekt putem Zahtjeva za nadoknadu sredstava.
Posredničko tijelo razine 2 odnosno upravljačko tijelo ne može pristupiti isplati sredstava Korisniku dok ih on sam nije zatražio, odnosno dok nije proveo aktivnosti projekta za koje su sredstva odobrena.
Novo razdoblje energetske politike
Dio europskog novca predviđen je i za tranziciju gospodarstva od klasičnog prema zelenom. Što tu Hrvatska ima za ponuditi?
U strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine, s pogledom na 2050. godinu, predstavljen je korak prema ostvarenju vizije niskougljične energije koji osigurava prijelaz na novo razdoblje energetske politike kojom se osigurava pristupačna, sigurna i kvalitetna opskrba energijom bez dodatnog opterećenja državnog proračuna u okviru državnih potpora i poticaja.
Energetska politika i strategija Republike Hrvatske usmjerena je ciljevima EU, a glavne odrednice su: Osnažiti energetsko tržište kao nosivu komponentu razvoja energetskog sektora, ojačati sigurnost opskrbe energijom kroz rast domaće proizvodnje i povezivanje energetske infrastrukture, kao i uvođenje mehanizama za razvoj proizvodnih kapacitet…
Ubrzanje apsorpcije
Ugovorena su sredstva na razini 97 posto, ali do krajnjih je korisnika došlo nešto više od 30, kako namjeravate popraviti taj omjer?
Na početku mandata Vlade Andreja Plenkovića 2016.-2020. stopa ugovorenosti iznosila je 9%, a danas ona iznosi 99,2% jer je jedan od glavnih ciljeva Vlade bio znatno ubrzati apsorpciju EU fondova. Ubrzanje apsorpcije vidimo i na stopi isplaćenosti koja je 2016. bila 3%, a u kolovozu 2020. godine dosegnula je više od 39%. Svim ovim projektima koji su sada u tijeku i u sljedeće dvije godine, mi ćemo zasigurno taj postotak povećati i doći ćemo vrlo brzo i do konačnog cilja, a to je 100% povučenost sredstava. Pokazatelji iskorištenost sredstava iz trenutne financijske perspektive govore kako će ona rasti do kraja 2023. godine s ciljem iskorištenosti financijske omotnice u cijelosti.U planu je osnažiti posrednička tijela koja se bave verifikacijom, kontroliraju namjenska trošenja sredstava, javnu nabavu i ostale procedure nužne da bi krajnji korisnici dobili sredstva. Upravljanje fondovima treba više koncentrirati te spojiti pojedine sustave i to ćemo napraviti kako bismo maksimizirali učinkovitost.
Povlačenje sredstava u najvećoj mjeri ovisi o dinamici i brzini realizacije aktivnosti i potrošnje istih od krajnjih korisnika.
Kada će na javnu raspravu doći Nacionalna razvojna strategija Hrvatske do 2030?
U nacrtu je i dovršavamo zadnje detalje, prilagođavamo je novonastaloj situaciji zbog pandemije korona virusa i krize koja nas je zadesila. Neki parametri se moraju korigirati. Vjerujem da ćemo je u sljedećih mjesec dana imati spremnu za prezentaciju na Vladi i javnu raspravu, a tijekom listopada za Sabor. Svakako, do kraja godine će biti usvojena.
Osjećate li pritisak zbog toga je su vas neki mediji već proglasili najvažnijom članicom Vlade budući da će za oporavak Hrvatske u sljedećem desetljeću biti ključno povlačenje 22 milijarde eura europskih novaca?
Pa gledajte, važno je poznavati metodologiju i principe rada. Niz godina sam u javnom sektoru i prvenstveno mi je opće dobro, zaštita javnog novca, javnih resursa i potreba misao vodilja, kako na lokalnoj, regionalnoj razini, tako i sada na nacionalnoj.Svjesna sam velikih očekivanja, ali naš cilj je iskoristiti veliku razvojnu šansu koju Hrvatskoj pružaju EU fondovi.Veliki je uspjeh Vlade na čelu s predsjednikom Andrejem Plenkovićem da smo, kroz diplomatske razgovore i pregovore, uspjeli doći do više sredstava od onih na koje smo po nekom ključu i formuli Europske komisije trebali osigurati..
Slavonci i Baranjci prepoznali rad Vlade
Koji je razlog izvanrednog rezultata HDZ-a u četvrtoj izbornoj jedinici gdje je baza Domovinskog pokreta Miroslava Škore?
Slavonci i Baranjci prepoznali su kontinuirani rad ove Vlade za razvoj Slavonije. Samo kroz Projekt Slavonija ugovoreno je već preko 13,5 milijardi kuna za razvoj istoka Hrvatske. Takav rezultat nas i obvezuje na nastavak predanog rada za još brži ravnomjerni razvoj svih krajeva Hrvatske. Želimo postići maksimalnu iskorištenost 22 milijarde eura iz Plana za oporavak Europske unije te novog europskog proračuna na području cijele Hrvatske i ta sredstva usmjeriti u pokretanje gospodarstva i stvaranje novih radnih mjesta.
Fokus na radu
Hoćete li se i koju funkciju kandidirati na unutarstranačkim izborima u HDZ-u kada se oni nastave?
Prvo pričekajmo da stranačka tijela, s obzirom na okolnosti, procjene i odluče kada ćemo nastaviti unutarstranačke izbore. Fokusirana sam sada u potpunosti na ministarski rad.
U ovom trenutku vladajuća koalicija ima 76 ruku u Saboru, što je minimalna većina. Koliko će biti teško donositi brojne zakone i akte u situaciji kada izostanak samo jednog zaraznog zastupnika većine ruši saborski kvorum?
Volja građana izražena na izborima je vrlo jasna. Parlamentarna većina HDZ-a s liberalnim strankama i predstavnicima nacionalnih manjina je funkcionalna i već dokazana, pouzdana i čvrsta. Nastavljamo raditi na provedbi programa Vlade i voditi borbu za zdravlje građana te očuvanje gospodarstva radi pandemije COVID-19. Okolnosti da se zaraze pojedini zastupnici vidjeli smo i u drugim zemljama i to su posljedice globalne pandemije koja poprima sve veće razmjere. Važno je da svi budu odgovorni i poštuju propisane mjere zaštite.