Ministar Pavić na Eurotribini o novoj Europskoj komisiji i novim EU politikama

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić sudjelovao je na osmoj Eurotribini u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Hrvatske radiotelevizije.

Tema tribine bila je nova Europska komisija i nove EU politike, a uz ministra Pavića na tribini su sudjelovali i Mladen Vedriš s Pravnog fakulteta, Jakša Puljiz iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose i politički analitičar Denis Avdagić.

Na početku tribine, ministar je komentirao stav nezavisnog odvjetnika Suda EU- a o nenadležnosti suda u sporu koji je Slovenija pokrenula protiv Hrvatske po pitanju neprovedbe arbitražne odluke o granici. Kazao je da je odvjetnik izrazio stav, a da će odluka biti u petom mjesecu no da se može sumirati stav Hrvatske koji su unisono sve parlamentarne stranke potvrdile, a to je da je arbitražni postupak kompromitiran „i kao takav Hrvatska u njemu ne sudjeluje“.

Govoreći o novim EU politikama i Komisiji ministar je kazao da se ususret hrvatskom predsjedanju Vijećem Europske unije koje će započeti za nekoliko tjedana Europa nalazi u vrlo zanimljivom trenutku; da je nova Europska komisija s radom započela 1. prosinca, da su izbori u Velikoj Britaniji stoga se još uvijek ne zna status Brexita te da se nalazimo u trenutku kada će se završavati Višegodišnji financijski okvir Europske unije, a kojim će procesom pregovora Hrvatska koordinirati.

Ministar je naglasio da je nova predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u svom programu istaknula svoje prioritete, prvenstveno vezane uz tzv. pametnu Europu, zelenu Europu, a da je Hrvatska unutar toga posložila svoje prioritete predsjedanja. Podsjetio je da je riječ o četiri prioriteta: Europa koja se razvija, Europa koja povezuje, Europa koja štiti, Europa koja je utjecajna.

„Višegodišnji financijski okvir, svakako će se kretati u okviru dijela Europa koja se razvija“, istaknuo je ministar i nadodao da je finsko predsjedanje trenutačno iznijelo tzv. negotiation box koji je dio pregovora oko Višegodišnjeg financijskog okvira.

Kako je pojasnio ministar po tom pitanju postoje dva bloka zemalja, zemlje Prijatelji kohezije, kojima pripada i Hrvatska, a koje smatraju da treba biti više investicija kako bi se europske politike mogle financirati. A to je, napomenuo je ministar i stav predsjednice Komisije što je vidljivo iz njezinih izjava vezanih uz finski prijedlog u kojima je istaknula da je to premalo za provedbu politika Komisije. Uz to, naveo je i da Europski parlament smatra da treba više izdvajanja.

„Uloga Hrvatske u tom procesu bit će pronaći balans između zahtjeva zapada i istoka“, kazao je.

Osvrćući se na značaj kohezijske politike, ministar je iznio podatke o ugovorenosti u okviru Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, koji je izdvojio kao projekt kojemu kohezijska politika znatno doprinosi u razvoju, rekavši kako je do sada ugovoreno 11,34 milijarde kuna.

Na Eurotribini postavljeno je i pitanje problematike negativnih demografskih trendova. Ministar je naglasio je je Vlada svjesna tog problema s kojim su se suočavale i druge novopridošle članice Europske unije. Podsjetio je i da je na inicijativu ove Vlade, odnosno predsjednika Vlade Andreja Plenkovića pitanje demografije stavljeno je kao prioritet Europskog vijeća te da je Hrvatska dobila potpredsjednicu Komisije koja će se baviti temom demografije.

Upitan što Hrvatska može učiniti po pitanju daljnjeg proširenja Europske unije, ministar je odgovorio da Hrvatska tu može puno pomoći, stoga će se u svibnju iduće godine održati proširenja. davao desetljetni put za države Zapadnog Balkana i Hrvatsku za ulazak u EU.  Kazao je da je pitanje proširenja političko pitanje te da Hrvatska podupire europski put susjednih zemalja i otvaranje pregovora, uz poštivanje svih standarda i ispunjenje uvjeta.
 
 

Pisane vijesti | EU fondovi