„Lovci na projekte“ - za postizanje energetskih ciljeva jednako su važni projekti javnih institucija, poduzetnika i kućanstava

U sklopu projekta kojeg provode Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU pod nazivom „Priprema temelja za korištenje sredstava iz fondova EU-a: Stvaranje baze projektnih ideja za slabije razvijena područja Hrvatske“ (tzv. „Lovci na projekte“) do sada je na području Karlovačke, Sisačko-moslavačke i Ličko-senjske županije prikupljeno 450 ideja prihvatljivih za sufinanciranje iz fondova Europske unije. Nakon završetka aktivnosti izradit će se katalog s minimalnom 51 projektnom idejom koji će biti predan ministarstvu u listopadu 2014. Projektne aktivnosti su, osim na prikupljanje projektnih ideja, usmjerene na izgradnju kapaciteta svih uključenih kako bi u budućnosti mogli osmisliti i formulirati projektne ideje za fondove EU-a bez vanjske pomoći, te usmjeriti fondove EU-a prema poboljšanju društveno-gospodarskog stanja najmanje razvijenih i ratom pogođenih područja.
 

Uz dvije tematske radionice održane u Otočcu, na temu turizma, i u Karlovcu, na temu vodoopskrbe i odvodnje, treća je održana u Gospiću na temu projekata poboljšanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. U ostvarivanju ciljeva Hrvatske za energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije, potrebna je snažna suradnja Fonda za zaštitu okoliša o energetsku učinkovitost (FZOEU), tijela državne uprave, jedinica lokalne područne i regionalne samouprave, poduzetnika i kućanstava. Aktivnosti u energetskom sektoru određuje Strategija energetskog razvoja RH i Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti, a obuhvaćaju mjere i aktivnosti za javni i privatni sektor koje će doprinijeti ostvarivanju energetskih ciljeva za RH do 2020. godine. Zanimljivo je da bi Hrvatska ispunjavanjem ciljeva energetske učinkovitosti zacrtanih za 2020. godinu uštedjela do 1,2 milijarde eura godišnje, što je približno 3,5% BDP-a.
 

Program Vlade RH za energetsku obnovu zgrada javnog sektora provode Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama. Tim programom osigurano je 5,5 milijuna kuna za energetske preglede i certifikate javnih zgrada (u stopostotnom iznosu), te 160 milijuna kuna za izradu projektne dokumentacije i energetske obnove zgrada (od 40% do 80% troškova ovisno o području). Uvođenjem mjera energetske učinkovitosti može se uštedjeti do 60% troškova za energiju u javnim zgradama, a proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora javni sektor može postati i proizvođač energije. Postojat će i mogućnosti sufinanciranja projekata izgradnje novih niskoenergetskih zgrada i rekonstrukcije javne rasvjete kako bi se smanjili troškovi za energiju. Ruralna područja također bi mogla koristiti mjere elektrifikacije kako bi se pronašla nova rješenja gdje uobičajena opskrba energijom nije moguća ili isplativa.
 

Programi za građene temelje se na Programu energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2014. do 2020. godine koji se provodi u suradnji FZOEU i jedinica lokalne samouprave. Fond kontinuirano radi na jačanju kapaciteta JLS za provedbu natječaja i kontrolu provedbe projekata za građane. Iako su mali, projekti građana zbirno imaju pozitivne društveno-gospodarske učinke poput poboljšanja uvjeta života, smanjivanja režijskih troškova, poboljšanja stanja građevina, poticanja lokalnog gospodarstva te doprinosa nacionalnim energetskim ciljevima.
 

Za vrijeme rasprave tijekom radionice, predstavnici Ličko-senjske županije, gradova, općina i poduzetnici zaključili su da mjere energetske učinkovitosti imaju nedvojbene koristi, ali vođenje i kontrola provedbe projekata ostaje izazov za jedinice lokalne samouprave i poduzetnike koje izvode radove, kako bi se osigurao povrat planiranih sredstava.