Europskoj komisiji predstavljeni projekti financirani iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija

  • Slika /slike/Vijesti/Carnet_12.03.2019_1.jpg
  • Slika
  • Slika

Posjećeni su projekti e-Škole, Energetske obnove zgrade Dječjeg vrtića Savica u Zagrebu i Energetske obnove višestambene zgrade na adresi Kolarova 14, Zagreb

U četvrtak, 7. ožujka 2019. godine Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije  organiziralo je posjetu visoke delegacije Europske komisije, Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku, uspješnim projektima financiranim iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (OPKK). Posjeta je obuhvatila projekt e-Škole na lokaciji Prirodoslovne škole Vladimir Prelog koja je ujedno i Regionalni obrazovni centar, kao i projekte Energetske obnove višestambene zgrade na adresi Kolarova 14 i Energetske obnove zgrade Dječjeg vrtića Savica u Zagrebu.

Projekt e-Škole provodi se u okviru prioritetne osi Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje, a korisnik projekta je Hrvatska akademska i istraživačka mreža (CARNET). Provedba pilot projekta uspješno je završila u 2018. godini, a nastavlja se aktivnostima velikog projekta koji će se provoditi od 2019. do 2022. godine. Pilot projektom u vrijednosti od 227.869.094,52 HRK uspostavljen je sustav razvoja digitalno zrelih škola kroz testiranje i evaluaciju primjene IKT-a u obrazovnim i poslovnim procesima. Pilot projekt obuhvatio je 151 osnovnu i srednju školu u Hrvatskoj u kojima su učionice opremljene računalnom opremom, nabavljena su računala i tableti za nastavno i stručno osoblje, opremljeni su centralna jezgra i podatkovni centri, izgrađene su lokalne računalne mreže te je opremljeno pet regionalnih obrazovnih centara u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Varaždinu. Priprema velikog projekta u završnoj je fazi, a obuhvatit će sve škole u Hrvatskoj.
 
U okviru prioritetne osi Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije posjećen je projekt Energetske obnove zgrade Dječjeg vrtića Savica u Zagrebu. Korisnik projekta je Grad Zagreb, a provodio se od studenog 2017. godine. Ukupna ugovorena vrijednost projekta iznosila je 2.424.949,27 HRK. Energetska obnova uključivala je povećanje toplinske zaštite objekta, a poduzete mjere unaprijedile su energetsku učinkovitost zgrade iz energetskog razreda E u energetski razred B, s uštedom od 72%. Također je posjećen projekt Energetske obnove višestambene zgade na adresi Kolarova 14 u Zagrebu. Korisnik projekta je Lind-grad d.o.o., a provedba je u tijeku od prosinca 2017. godine, s planiranim završetkom u lipnju 2019. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 3.443.006,25 HRK, a energetska obnova uključuje povećanje toplinske zaštite i zamjenu vanjskih vrata i prozora. Poduzete mjere unaprijedile su zgradu iz energetskog razreda D u energetski razred B, s uštedom od 51%.
 
Prilikom posjete državna tajnica Spomenka Đurić izjavila je: „Izuzetno smo ponosni što možemo predstaviti primjere uspješno provedenih projekata i pohvaliti se do sada postignutim rezultatima. Projekti koje danas posjećujemo značajni su jer zorno prikazuju na koji način sredstva ESI fondova dopiru do svih građana Hrvatske: digitaliziraju se sve škole u državi, a energetskom obnovom obuhvaćene su i javne i stambene zgrade sukladno rezultatima javnih poziva. E-Škole je projekt do sada implementiran u 151 osnovnoj i srednjoj školi, a njegovim nastavkom obuhvatit će se sve preostale škole u Hrvatskoj. Treba naglasiti da su prioriteti iz područja obrazovanja i energetske učinkovitosti postigli ciljeve zadane za polovicu programskog razdoblja te će im uz još neke druge uspješne sektore u nadolazećem razdoblju biti omogućeno korištenje i dodatnih sredstava. Veselimo se što ćemo i pored svih izazova s kojima se susrećemo u provedbi projekata nastaviti s planiranjem i provedbom projekata s ciljem rasta konkurentnosti i smanjenja regionalnih nejednakosti u Hrvatskoj.“
 
 
Direktorica Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku Vittoria Alliata di Villafranca izjavila je: „Ovi projekti jasno pokazuju dodanu vrijednost ulaganja u Hrvatskoj iz kohezijske politike Europske unije. Oni su dobar primjer kako financiranje čini razliku u okviru prioriteta Europske unije: inovacija, obrazovanja i vještina te niskougljičnog gospodarstva. Zahvaljujući potpori Europske unije, hrvatski će učenici steći odgovarajuće vještine pomoću kojih će u budućnosti moći iskoristiti nove mogućnosti. Nadalje, poboljšat će se energetska učinkovitost zgrada, što će doprinijeti nižim troškovima za struju i boljem stanju okoliša. To je obećavajuće i u odnosu na budući dugoročni proračun Europske unije, u okviru kojega će Hrvatska imati uistinu veliku potporu vrijednu gotovo 9,9 milijardi eura za ulaganja u gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju.“

Pisane vijesti