EU fondovi promijenili su Hrvatsku nabolje

O učincima EU fondova te njihovom korištenju u narednom razdoblju ministar Erlić govorio je na televiziji N1.

Govoreći o kraju godine i svođenju računa, ministar je rekao da smo uspjeli doći do kraja roka za realizaciju projekata iz EU fondova koji je bio u prosincu. Kazao je da je zadovoljan i ponosan što smo svoju prvu financijsku perspektivu uspješno i u potpunosti realizirali. Potrošili smo sva sredstva, više od 12 milijardi eura iz prve financijske perspektive, i ta su sredstva Hrvatsku promijenila nabolje, podigla standard, ali i utjecala na niz promjena.
Ministar je istaknuo da smo donedavno bili deveti po isplaćenosti sredstava u Europskoj uniji, a sad smo po potrošnji na 8. mjestu. 
"To je dobro jer nam je ovo prva financijska perspektiva, morali smo izgraditi sustav. Gledajući od početka, kad smo ušli u EU, bolja je situacija i sustav je danas funkcionalan. Procjenjujemo godišnje da smo na oko 2.200 ljudi u sustavu, što je 80 posto potrebno kadra”, kazao je ministar.
Govoreći o motivaciji ljudi da se zaposle s takvim znanjem u državnoj službi, ministar je rekao da su dosad zaposleni imali dodatke na plaću, no novim Zakonom o plaćama one rastu i izjednačavaju se.
"Mislim da je to u redu jer su to postali redovni poslovi državne uprave. Kontinuirano ćemo imati odljev ljudi jer su konzultanti ti koji uvijek mogu dati bolja sredstva, ali moramo stvarati nove ljude i pokušavamo ih zadržati. U konačnici, i konzultantski sektor je važan kad se gleda cijela razina korištenja EU fondova”, istaknuo je ministar te dodao da smo 13,5 milijardi eura u plusu, što je nikad više. Također, za ovu je godinu najavio objavu čak 100 poziva za oko 2 milijarde eura investicija u javni i provatni sektor.
 
Osvrnuvši se na nedovršene projekte, pojasnio je da se sredstva preugovaraju da bi se stvorio buffer.
"Kad se radi o tisućama projekata, tu mora biti određenih odstupanja i neki će od njih sigurno zapeti u provedbi. Zato preugovorimo dio sredstava da možemo opravdati sva sredstva. Određenih projekata koji se nisu realizirali u prošlom programskom razdoblju ima, primjerice vezanih za željeznički promet ili gospodarenje otpadom".
Kad je riječ o Centru za gospodarenje otpadom u Gradu Zagrebu, kazao je da je omogućeno da se sve jedinice lokalne samouprave mogu financirati iz sredstava EU fondova.
"Zagreb tu kaska jer na jedinici lokalne samouprave je da definira lokaciju i projekt, a mi osiguramo financiranje kroz programske dokumente i mi smo to učinili", pojasnio je ministar.
 
Što se tiče Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO-a), ministar je rekao da Hrvatska mora osigurati sustav kontrole trošenja EU sredstva. Nepravilnosti, kazao je, mogu biti kaznene ili nepravilnosti projektnog tipa. "O onima koje imaju obilježja kaznenog djela izvješćuju se sva nadležna tijela uključujući EPPO i Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF). Što se tiče statistike, prema zadnjem izvješću EPPO-a, Hrvatska je negdje u sredini od 20-ak država koje imaju EPPO, dakle negdje u prosjeku" kaže ministar.
 
Osvrnuvši se na novu Odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, rekao je da indeksi sada pokazuju da se smanjuju regionalne razlike, naglasivši da je 17 jedinica lokalne samouprave prešlo iz slabije razvijenih u bolje razvijene.
Indeks za najnerazvijeniju jedinicu lokalnu samouprave 2018. je vrijedio 37, a ove godine najnerazvijenija jedinica lokalne samouprave ima indeks 67. Dakle, ranije je razlika između najrazvijenije i najlošije jedinice bila 80, a sada je 50.
"To je cilj naše politike, da se smanji regionalna razlika. Kako više ulažemo, tako smanjujemo razvojni zaostatak i podižemo standard u svim krajevima Hrvatske", zaključio je ministar Erlić.

 
 

Pisane vijesti