Održana sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem

Pod predsjedanjem predsjednika Vlade Andreja Plenkovića u Đakovu je danas održana 16. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem.

Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan je 8. ožujka 2017. kao savjetodavno tijelo na području koordinacije provedbe i praćenja korištenja Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskog gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru Projekta Slavonija, Baranja i Srijem. 

Premijer Plenković naglasio je da je kroz projekt Slavonija, Baranja i Srijem u 5 slavonskih županija od listopada 2016. do kraja 2023. uloženo 2,95 milijardi eura. Podsjetio je da su sjednice Savjeta održane u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vinkovcima, Belom Manastiru, Pakracu, Novoj Gradiški, Orahovici, Vukovaru, Našicama, Pleternici, Okučanima, Pitomači i Otoku, što, kako je rekao, pokazuje sustavnost i prisutnost Vlade na ovom području.
U uvodnom govoru izvijestio je o temama današnjeg Savjeta, a to su ulaganja na području Slavonije, Baranje i Srijema u proteklim godinama s fokusom ulaganja u poljoprivredu te s posebnim osvrtom na suzbijanje afričke svinjske kuge. Izdvojio je rezultate i plan ulaganja u 2024. kroz Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara. "To je posebno važno za Grad heroj, ali i cijelu Vukovarsko-srijemsku županiju" kazao je, naglasivši da Vlada sve ove godine pomaže Vukovaru realizacijom i financiranjem niza projekata.
Premijer je povratak Hrvatske vojske u Beli Manastir ocijenio važnom temom za hrvatsku obranu, a posredno i za pitanje demografske revitalizacije Baranje. Podsjetio je da je u mandatu Vlade Hrvatska vojska vraćena u Vukovar, Pulu, Sinj, Varaždin i Ploče.
Teme današnje sjednice su i plan razvoja kontinentalnog turizma, projekt izgradnje novog KBC-a Osijek te ulaganja u poduzetništvo i obrt na području pet slavonskih županija.
Premijer je naveo da će se ITU mehanizam provoditi kroz središta 5 slavonskih županija, a osigurana alokacija iznosi 164 milijuna eura. 

Potom se osvrnuo na afričku svinjsku kugu koja je potvrđena u lipnju prošle godine. Kazao je da je Vlada uz podršku veterinarske struke, Državnog inspektorata, civilne zaštite, župana, gradonačelnika i načelnika uspjela suzbiti epidemiju afričke svinjske kuge stručnim i znanstvenim metodama.
Podsjetio je da je riječ o bolesti koja pogađa svinje za koju trenutno nema lijeka niti cjepiva, dodavši da su jedino rješenje bile mjere ograničenja, kojima se onemogućilo fizičko širenje virusa.
Premijer je rekao da je taj problem imao i svoju političku dimenziju jer su se brojne manje stranke s ovoga područja pojavile kao svojevrsni glasnogovornici i odvjetnici svinjogojaca. Istaknuo je da kolovođe tih prosvjeda nemaju veze sa svinjogojstvom i poljoprivredom, ali i da se sada sve samo od sebe razotkriva i oni sami priznaju tko je više u političkom smislu animirao temu, ocijenivši kako nisu uspjeli pokušaji nanošenja političke štete Vladi. Kazao je i da smo prije epidemije afričke svinjske kuge imali registriranih 800 tisuća svinja u Hrvatskoj, a danas ih imamo više od 950 tisuća, istaknuvši da se po odjeku u medijima mogao steći dojam da neće biti niti jedne. 
Kazao je i kako je Vlada, nakon posljednje sjednice Savjeta u Otoku, pomogla brojnim županijama u saniranju velikih šteta od prirodnih nepogoda i najvećeg nevremena koje je pogodilo Hrvatsku u posljednjih 140 godina.

U međuvremenu smo, naglasio je predsjednik Vlade, došli u situaciju da nam BDP raste, inflacija se smanjuje, rastu prosječna, medijalna, minimalna plaća i mirovine, a ukupno smo umirovljenicima, do zadnjeg paketa, isplatili sedam jednokratnih dodataka vrijednih 450 milijuna eura.
Istaknuo je i kako Hrvatska trenutno ima najviši kreditni rejting u povijesti, a podsjetio je i na uspješno izdavanje državne obveznice i trezorskih zapisa. Spomenuo je i da je turistička sezona bila sjajna te će prihodi od turizma biti najviši u povijesti. Kazao je da je u tijeku realizacija brojnih infrastrukturnih projekata, poput dovršetka izgradnje cestovnog koridora 5C kroz Baranju. Nastavljaju se i brojna ulaganja u bolnice, domove zdravlja, centre kompetencije, distribucijske centre za voće i povrće, što, kako je rekao, svjedoči o velikom investicijskom zamahu.
Premijer je kazao i da je nastavljeno i s poreznim rasterećenjima, čestitavši gradovima koji su nakon ukidanja prireza odlučili u potpunosti ili dijelom ne kompenzirati ga najvišim stopama poreza na dohodak, čime su pridonijeli rastu plaća na svom području. 
Naglasio je i kako će se budućnost temeljiti na četiri ključne politike, a to su demografska revitalizacija, koju je ocijenio ključnom temom za opstanak hrvatskoga naroda. Druga tema je dekorbonizacija, gdje, rekao je premijer, moramo ići u korak s postupnim napuštanjem fosilnih goriva i prelaskom na obnovljive izvore energije. Treća je digitalizacija bez koje nema konkurentnosti i participacije u četvrtoj industrijskoj revoluciji. I na kraju je naveo obrazovanje bez kojeg, smatra Plenković, nema napretka niti jednog naroda. Podsjetio je i na predviđena ulaganja od 2.5 milijarde eura u obrazovanje, od predškolskog uzrasta do fakulteta.

Resorna izlaganja imali su i nazočni ministrice i ministri Vučković, Brnjac, Obuljen Koržinek, Anušić, Erlić, Habijan, Piletić i Beroš.

Uoči početka sjednice Savjeta, uručeni su ugovori Udruzi osoba s invaliditetom Grada Požege i Požeško-slavonske županije, Društvu multiple skleroze Virovitičko-podravske županije, Gradskom društvu Crvenog križa Valpovo i Udruzi Veličanka, te iz područja kulture ugovor za energetsku obnovu zgrade Muzeja Đakovo. Predsjednik Vlade čestitao je korisnicima ovih ugovora vrijednih ukupno gotovo 6 milijuna eura.   

Izvor: Vlada RH

Pisane vijesti