Dat ću sve od sebe da za Slavoniju, Baranju i Srijem napravim najviše što se može

Intervju ministrice Žalac za Glas Slavonije o Projektu Slavonija, Baranja i Srijem

Uz predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića ministrica regionalnog razvoja i europskih fondova Gabrijela Žalac najupućenija je u tijek realizacije Projekta Slavonija, Baranja i Srijem. Upravo o njemu, pa i ima li što u tome što je kao Slavonka na toj poziciji, razgovarali smo nakon sjednice Savjeta u Belom Manastiru.

Koliko Projekt Slavonija, Baranja i Srijem može pridonijeti revitalizaciji ovog područja i koji su njegovi dosadašnji konkretni rezultati?

- Kako smo rekli na Savjetu u Belom Manastiru, do sada smo ugovorili 7,9 milijardi kuna, odnosno 42 posto od ciljanog iznosa, a to je 18,75 milijardi kuna. Na ovom projektu radi cijela Vlada, Ministarstvo regionalnoga razvoja i europskih fondova kao tajništvo koordinira cijelu priču, zajedno sa svim članovima Savjeta. Drago mi je da smo postigli ovaj rezultat, ali ovdje nije riječ samo o novcu, nego i koji su to projekti i za koje područje. Ti projekti nikada ne bi došli u Slavoniju da nismo promijenili uvjete dodjele sredstva na našim natječajima, odredili da projekti koji dolaze s ovih područja imaju pravo na više bodova. Sredstva iz Projekta Slavonija, Baranja i Srijem ne mogu doći sama po sebi, niti se uplatiti na račune jedinica lokalne samouprave i uprave, treba pripremiti projekte. Ovo je ciljano usmjeravanja sredstava i meni je drago da imamo podršku europske povjerenice za regionalnu politiku Cretu i Svjetske banke. Rezultati su dobri, smjer kojim idemo je vrlo konkretan te doista uvažava lokalnu razinu.

Može li se njegova provedba povezati i s tim što je u Vladi dvoje ministara iz Slavonije na pozicijama koje mogu bitno utjecati na regionalni razvoj?

- Zapravo nas je troje, tu je i ministar Zdravko Marić, ali, istina, on ne stanuje više u Slavoniji, dok ministar Tolušić i ja živimo. Smatram da je i taj dio bitan, upoznati smo sa situacijom i želimo da naša Slavonija kroz projektne aktivnosti postigne efekte koje ljudi očekuju, a to su veće plaće, nova radna mjesta... Uostalom, i premijer stalno ističe da je dobro što ova Vlada ima ministre koji dolaze iz svih dijelova Hrvatske. Jasno je da sam sentimentalno vezana uz ovaj kraj i dok sam u mandatu dat ću sve od sebe da napravimo maksimalno što se može. Ali mislim da su sada svi shvatili što je to Projekt Slavonija, Baranja i Srijem i na koji način se želi intervenirati u ovaj prostor.


Podrška EU-a

Nazočnost povjerenice Europske komisije i predstavnika Svjetske banke na sjednici Savjeta čini se da dodatno osnažuje vrijednost tog projekta?

- Apsolutno, jako mi je važno kao resornoj ministrici i povjerenje resorne povjerenice i cijele Komisije. Prezentirali smo im rezultate koje imamo, ne samo na razini Slavonije nego i cijele države. Doista su impresionirani Projektom Slavonija, Baranja i Srijem te imamo punu podršku. Razmišljanja smo da ovaj model prezentiramo i drugim zemljama u okruženju koje imaju problematiku nerazvijenih područja. Tu je i Svjetska banka koja nas podržava. Mislim da je važno imati stručnjake u tom području kako bismo razvili modele koji su primjenjivi i prihvatljivi za financiranje u razdoblju koje je pred nama. Sada moramo raditi na pripremi velikih strateških projekata koji stvaraju lance vrijednosti u gospodarstvu, primjerice u poljoprivredi, drvnoj industriji, preradi, otvaranju perspektive IT sektoru..., ali uz uključivanje svih mogućih sudionika ovog procesa, a ne da svatko zasebno razmišlja iz svog ureda. Mislim da je i povjerenica Cretu na ovom Savjetu to jasno rekla.

Kada je riječ o korištenju novca iz fondova EU-a, do građana stižu proturječne informacije. Jedne govore o uspješnosti Hrvatske, a druge suprotno. Što je prava istina o korištenju sredstava i realizaciji projekata koji se financiraju iz tih izvora?

- Prava istina je da je to sve jedan veliki koordinacijski posao. To nije posao samo našeg ministarstva nego cijele Vlade i svih tijela u sustavu upravljanja i kontrole u fondovima, a onda posljedično tome i korisnika EU fondova. Svaka karika u tome lancu mora funkcionirati da bismo bili uspješni. Kada pogledate ovaj financijski okvir (2014. - 2020.), mi smo kao Vlada zatekli samo devet posto ugovorenosti od dostupne alokacije od 10,7 milijardi eura, sada smo na 53 posto, što svakako govori o tome koliko smo napora učinili da se projekti započnu ugovarati. A oni se ne mogu ugovarati dok se ne objave natječaji, a oni se, nažalost, do 2016. godine nisu objavljivali. Sada smo uhvatili korak, međutim jako puno kasnimo. Od samog usvajanja operativnog programa do početka provedbe, 14,5 posto isplatili smo krajnim korisnicima, a samo smo 9,5 posto ovjerili, a to je ono što se gleda kada se govori o uspješnosti ili neuspješnosti. A taj postotak je loš. Ovjerena sredstva znače ona sredstva koja su se iz europske blagajne spustila u državni proračun. Sredstva se mogu ovjeriti i poslati kroz zahtjeve za plaćanje Europskoj komisiji tek onda kada su projekti završeni. Dakle, taj proces traje, on je takav, procedure su kompleksne, nisu iste kao sredstva iz državnog proračuna koja se već sutra mogu pustiti prema korisnicima. Svakako radimo na pojednostavljenju procedura, možemo i moramo biti bolji. Evo što nas čeka do kraja godine - izjava o izdatcima sa zahtjevom za plaćanje za otprilike novih milijardu eura gotovih projekta - to planiramo poslati Komisiji u prosincu. Kada govorimo o uspješnosti, kad uzmemo sve u obzir, onda je Hrvatska ipak netoprimatelj europskih sredstava, jer ipak se manje uplaćuje u EU proračun nego što primamo kroz fondove. Razlika je oko osam milijardi kuna i to govori u prilog tome koliko su EU fondovi zapravo dobri. Kao što je i povjerenica Cretu rekla, mi smo prva zemlja u Europi po korištenju fondova kada se govori o javnim ulaganjima, 80 posto svih javnih kapitalnih investicija u Hrvatskoj događa se iz europskih fondova. Ali kada ovim pokazateljima dodamo ono što sam prethodno rekla o ovjerenim uplatama, onda smo na začelju ljestvice. Ipak, uvjerena sam da ćemo s početkom sljedeće godine biti na sredini.

Planira li Vlada pokrenuti proceduru za izmjenu NUTS regija i izdvajanje Slavonije u drugu regiju i kada je to moguće učiniti?

- Na snazi je loša odluka Vlade RH iz 2012. godine kada se to prikazivalo kao dio koji moramo ispoštivati u pregovorima, a zapravo nije istina. Ta podjela je nepravedna jer se Slavoniju uz Bjelovarsko-bilogorsku, Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju spojilo s nekadašnjom središnjom Hrvatskom i time se razina BDP-a po glavi stanovnika podignula s 39 na 64 posto, i to preko noći. Kako se to loše odrazilo na gospodarstvo u Slavoniji slikovito se može pokazati ovako - umjesto da naši gospodarstvenici, iz fondova koji su sada dostupni, primaju do 75 posto potpore, oni nažalost mogu primati samo od 25 za velika te do 45 za mala poduzeća, umjesto 90 posto kao što su neke zemlje članice iskoristile i zaista mi nitko ne može reći da ta odluka ima smisla. Projekt Slavonija, Baranja i Srijem je nadoknada, bar dijelom onog što je ovo područje izgubilo zbog te odluke. Mi smo trenutno u fazi izmjene NUTS 2 regija, službeno smo dobili zahtjev od Eurostata za izmjenu regija i na tome radimo. Rok za prijavu regija je do veljače 2019. godine, ali ja sam zadala rok da to učinimo do kraja ove godine. No, kako ova podjela treba stupiti na snagu tek 2023. godine, s povjerenicom za tržišno natjecanje Vestager razgovarala sam o prijelaznom razdoblju. Imamo gotove studije sa statističkim podatcima koji pokazuju kakva je zapravo situacija i slika u Slavoniji. Tražili bismo izuzeće do 2023., da odmah imamo interventne mjere kroz naše operativne programe i svi koji koriste sredstva dobiju više od onog što je dopušteno po Zakonu o državnim potporama i regulativi Europske unije.


Pokušaj destabilizacije

Koja je sudbina Zakona o Vukovaru? Čekalo se stajalište Europske komisije, je li ono došlo i kada se može očekivati izrada zakona, njegovo stupanje na snagu i što bi taj zakon donio Vukovaru?

- Radimo na zakonu o razvoju Vukovara, i ovdje u dogovoru s povjerenicom Vestager tražimo izuzeća, iako Vukovar čini samo jedan posto hrvatske populacije. Imamo primjere za izuzeća u drugim zemljama članicama, ali nitko od njih nije imao rat, Vukovar je jedini grad koji je totalno razrušen i mislim da zaslužuje posebnu pažnju i posebne mjere. Studija koju smo radili za Zakon o Vukovaru pokazuje da osim što je Slavonija populacijski izgubila najviše stanovnika, uz pokazatelje BDP-a po glavi stanovnika i svega onog što se trenutno događa u Slavoniji, kada to spustimo sa slavonskih županija na Vukovarsko-srijemsku, a s nje na grad Vukovar, on ima jako loše pokazatelje, tako da smo si dali jako puno truda da se ove mjere uvaže. Izdefinirali smo mjere da one budu prihvatljive i načelima tržišnog natjecanja, ali i nađe model kao rješenje za poduzetnike. Ali ne želimo više vidjeti da netko otvori tvrtku u Vukovaru i ima ovdje poštanski sandučić, a gospodarsku aktivnost ne obavlja na tom području. To nikako nećemo dopustiti.


Kako komentirate najavu prosvjeda vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave? Smatrate li njegove istupe pritiskom na Vladu i opasnošću za vladajuću većinu?

- Ivan i ja dugo se znamo i Ivan zna koliko su naše ministarstvo, premijer, ali i cijela Vlada učinili za to područje te apsolutno ne postoji razlog za prosvjed u smislu onoga što Vlada radi. Više je nego očito da se ovdje radi o namjeri pojedinih aktera i njihovih političkih ciljeva da se prosvjed zloupotrijebi i pretvori u pokušaj destabilizacije i rušenja ove Vlade.


Dario Kuštro
Glas Slavonije

Pisane vijesti