Aktualno prijepodne u Hrvatskom saboru

Hrvatski sabor aktualnim prijepodnevom započeo je petnaestu sjednicu na kojem su članovi Vlade Republike Hrvatske odgovorili na 40 pitanja zastupnica i zastupnika.

Ministru regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Marku Paviću pitanje je postavio zastupnik Kažimir Varda kojega je zanimalo koliko je Republika Hrvatska do sada povukla europskih sredstava iz financijske perspektive za razdoblje 2014. do 2020. godine.

U svom odgovoru ministar Pavić istaknuo je da se gotovo na svakom koraku vidi da europski fondovi mijenjaju Hrvatsku zbog brojnih gradilišta koja su otvorena, pojasnivši kako to nisu samo brojke koje govore o uspješnosti povlačenja europskih fondova već da one znače bolje zdravstvo, bolju infrastrukturu, bolje obrazovanje,  više novaca za zapošljavanje.
 
Govoreći o stopu apsorpcije odnosno ugovorenosti sredstava iz europskih fondova ministar je kazao da je ova Vlada na početku mandata zatekla 9% ugovorenosti omotnice čija je vrijednost 10,8 milijardi eura, a da je sada taj postotak 78,3% što je prosjek Europske unije. Dodao je i da je isplaćenost omotnice oko 29%  odnosno da je preko 3,1 milijardi kuna isplaćeno. „Kada to usporedimo s uspjesima prethodne Vlade vidjeli smo da od ukupne omotnice bilo je isplaćeno tek nešto više od 290 milijuna eura drugim riječima u tri godine uspjeli smo više nego udeseterostručiti isplate“, napomenuo je.
 
Osvrćući se na ugovorenost sredstava u Gradu Zagrebu ocijenio je kako je tu teško izričito izdvojiti budući da  mnoge institucije koje provode projekte i u ostatku Hrvatske imaju sjedište u Zagrebu.  Naveo je nekoliko većih projekata koji se financiraju iz europskih fondova u Zagrebu poput regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagreb – Istok vrijedan više od 500 milijuna kuna, projekt bolnice Srebrnjak u vrijednosti oko 430 milijuna kuna i remetinački rotor koji se financira iz bespovratnih sredstava Operativnog programa Konkurentost i kohezija – Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
 
Također, ministar je napomenuo da je gotovo cijela financijska omotnica – 10,8 milijardi eura objavljena odnosno da su gotovo svi natječaji unutar omotnice objavljeni te da će do kraja ove godine oko 85% projekata biti ugovoreno.
 
Pojasnio je da sada predstoje pregovori o sljedećoj financijskoj omotnici u vremenu kada će Hrvatska predsjedati Europskoj uniji te je izgledno da će višegodišnji financijski okvir doći u vrijeme hrvatskog predsjedanja, u okviru kojeg će ministar sudjelovati u trialozima po pitanju pet različitih uredbi.
 
„Cilj nam je da se u tom procesu izborimo maksimalno za interese Republike Hrvatske, poštujući načela i interese drugih država kako bi se cjelokupna financijska omotnica mogla zatvoriti sljedeće godine i da se 2021. može krenuti s novom financijskom omotnicom“, zaključio je ministar.

Foto: Sabor TV /screenshoot 
 
 

Pisane vijesti