Večernji list: EK i Grčić demantiraju da je Hrvatska povukla skandalozno malo novca iz fondova EU

Slika /arhiva/SLIKE/rovinj_17_10_2013_2.jpg
Večernji list / Tomislav Krasnec


Hrvatskoj je EU isplatila 314 od obećanih 858 milijuna eura, no iznos i dalje raste 


I Europska komisija i Ministarstvo regionalnog razvoja, obje najpozvanije institucije koje imaju podatke o tome koliko Hrvatska troši novca iz fondova EU, demantirali su u srijedu napise jednih dnevnih novina koje tvrde da je Hrvatska od 2007. do 2013. iz proračuna EU od ponuđenih 858 milijuna eura povukla samo 186 milijuna eura te da je to "cijela istina". Prema službenim podacima Komisije o stanju na dan 29. travnja 2014., Hrvatskoj je isplaćeno 314,8 milijuna eura, a u Komisiji naglašavaju važnu informaciju koju je vijest o 186 milijuna eura propustila objaviti - a to je da se novac može koristiti još tri godine nakon završetka godine u kojoj je projekt odobren, tako da iznos isplaćenog novca iz proračuna 2007.-2013. još uvijek raste. Kako je Večernjak pisao u svojim ranijim izvještajima o tome koliko je koja država EU uspjela povući iz europskog proračuna 2007.-2013., pravilo "n+3" znači da se novac iz 2013. isplaćuje do kraja 2016. godine.


- Pred Hrvatskoj stoji velik izazov i ne treba stvari prezentirati tamnijima nego što zaista jesu. U kohezijskoj politici postoji pravilo "N plus 3", što znači da Hrvatska ima dodatne tri godine da apsorbira novac nakon godine u kojoj je projekt odobren. Proračunsko razdoblje završava 2016. i naravno da to znači da će novac biti potrošen i iskorišten na investicije u zemlji. Već smo početkom ovoga tjedna, nakon odobrenja o usklađenosti, isplatili znatne predujme. To će se uskoro vidjeti u brojkama - kaže Shirin Wheeler, glasnogovornica Europske komisije zadužena za regionalnu politiku.
 

U Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, na čijem je čelu Branko Grčić, kažu da njihovi podaci o stanju na dan 25. travnja 2014. pokazuju da su Hrvatskoj iz europskog proračuna 2007.-2013. isplaćena 393 milijuna eura (ponešto veća brojka od službene brojke Europske komisije), te da su ukupno ugovoreni projekti (i oni koji su već isplaćeni, i oni koji se izvršavaju pa će biti plaćeni kasnije) u visini 598,8 milijuna eura.
 

Kako je Hrvatska ušla u EU na kraju proračunskog razdoblja 2007.-2013., tako je i usporedba s postocima apsorpcije drugih država EU pogrešna jer je polovica od ukupno obećanih 858 milijuna eura postala dostupna Hrvatskoj tek od 1. srpnja 2013., a Hrvatska je zbog kašnjenja u ishođenju tzv. akreditacije tek krajem travnja ove godine došla u poziciju da joj se isplaćuje novac za drugu polovicu 2013. godine. Bilo kakva usporedba Hrvatske s drugim zemljama u proračunu 2007.-2013. nije relevantna, kažu stručnjaci u Bruxellesu.
 

Nije relevantna jer je logično da Hrvatska sada ima najmanji postotak apsorpcije u usporedbi s 27 država koje su čitavo proračunsko razdoblje 2007.-2013. bile članice EU.
 

Prema tablici o stanju isplaćenog novca na dan 29. travnja 2014., Hrvatska je apsorbirala 36,68 posto, a od "starih" članica najslabije stoje Rumunjska (45 %), Bugarska, Malta, Slovačka i Italija (sve četiri oko 52-54 %), dok najbolje stoje Estonija, Portugal i Grčka (s oko 80 i više posto).
 

Trenutni postotak apsorpcije (isplaćenog iznosa u odnosu na rezervirani iznos) iz svih strukturnih fondova EU u proračunu 2007.-2013. - stanje na dan 29. IV. 2014.
 

Estonija 84,57 %

Portugal 83,53 %

Grčka 79,32 %

Litva 78,84 %

Finska 76,42 %

Belgija 74,56 %

Njemačka 74,38 %

Danska 73,81 %

Irska 73,68 %

Švedska 73,22 %

Austrija 71,47 %

Poljska 71,21 %

Nizozemska 71,07 %

Cipar 69,93 %

Luksemburg 69,80 %

Latvija 68,68 %

Velika Britanija 67,64 %

Španjolska 67,28 %

Prosjek EU 66,43 %

Francuska 65,31 %

Slovenija 63,83 %

Mađarska 61,81 %

Češka 56,71 %

Italija 54,33 %

Slovačka 53,11 %

Bugarska 52,62 %

Malta 52,61 %

Rumunjska 45,19 %

Hrvatska 36,68 %



Pisane vijesti