Usvojen Program društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom vrijedan 15,3 milijarde kuna

  • Slika /slike/Vijesti/2021/Prosinac/93 sjednica Vlade/HN20211230331938.JPG
  • Slika
  • Slika

Na današnjoj 93. sjednici Vlade prihvaćen je prijedlog odluke o donošenju Programa  društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom, vrijedan 15,3 milijarde kuna.

Cilj Programa je obnova te fizička, socijalna, gospodarska i demografska revitalizacija područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom.

Programom se trebaju utvrditi mjere i projekti, nositelji i sudionici njihove provedbe, provedbene aktivnosti, izvori sredstava te metodologija praćenja provedbe i vrednovanja pojedinih mjera u idućih osam godina. To je sukladno intenciji Vlade da se rješavanju posljedica potresa pristupi kroz dva odvojena, ali komplementarna razvojna procesa - što brže obnove zgrada i infrastrukture te kreiranja poticajnog okvira za društvenu i gospodarsku revitalizaciju. 

Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Tramišak podsjetila je kako je na sjednici Vlade održanoj 14. siječnja 2021. donesena odluka o pokretanju izrade Programa društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom. Također, ministrica je napomenula kako Program obuhvaća 15 mjera i 52 aktivnosti rasta i razvoja gospodarstva i podizanja standarda života, a realizacija će krenuti odmah.

„55 članova radne skupine intenzivno je od sredine siječnja ove godine radilo na izradi samog Programa. Programom je predviđen indikativni financijski okvir do 2029. sa svojim kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim planom u iznosu od 15,3 milijarde kuna“, rekla je ministrica Tramišak i dodala kako financijski okvir nije iscrpan.

„Sve ovisi o daljnjem tijeku te suradnji i agilnosti samih stanovnika i gospodarstvenika, poduzetnika, ali naravno i jedinica lokalne samouprave sa županijom i svim drugim činiteljima konkurentnosti razvoja same županije“, dodatno je pojasnila ministrica Tramišak.  

Ministrica Tramišak u nastavu se osvrnula i na 15 mjera koje se provode unutar Programa u kojem je najveći dio mjera usmjeren na poticanje konkurentnosti i razvoja županije.

„Ovdje govorimo i o mjerama porasta dohotka stanovništva, povećanju zaposlenosti, povećanju ulaganja u materijalnu imovinu, tehnološku opremu i opremljenost samih gospodarstvenika, o poticanju razvoja održive poljoprivrede, o kratkim lancima opskrbe, o daljnjem ulaganju u strateške grane gospodarstva“, rekla je ministrica Tramišak i osvrnula se na tranziciju i transformaciju postojeće strukture gospodarstva Sisačko-moslavačke županije.

Novom kartom regionalnih potpora, koja stupa na snagu 1. siječnja 2022., omogućena su značajna uvećanja u intenzitetima sufinanciranja regionalnih državnih potpora na cijelom teritoriju Hrvatske, pa tako i na sisačko-moslavačkom području.

„U novom programskom razdoblju imamo poseban fond, a to je Fond za pravednu tranziciju. Oko 1,1 milijarda kuna namijenjena je području Sisačko-moslavačke županije. Ta sredstva bit će usmjerena u smjeru rasta produktivnosti mikro i malih poduzetnika, ali i velikih poduzetnika za koje znamo da vuku najveći dio zaposlenosti u županiji“, izjavila je ministrica Tramišak.

„Posebno će se raspisivati mjere za poduzetnike koji su postojeći i koji nose zvučna imena, ali i također za poticanje otvaranja novih poduzeća, start-upova“, dodatno je pojasnila ministrica Tramišak.

Nakon primjene dodatnog uvećanja stope sufinanciranja velika će poduzeća moći primiti regionalnu potporu u intenzitetu od 60 posto, srednje velika od 70 posto, a mala od 75 posto. Time će imati najveće intenzitete potpora, kako u Hrvatskoj, tako i na razini EU-a.

Ministrica Tramišak osvrnula se i na rad s radnom skupinom.

„Kroz ovaj proces suradnje s radnom skupinom i konzultacijama, dobili smo jednu kvalitetnu inicijativu, a to je da se uvrsti projekt Majstorske škole gdje će se učiniti puno na prekvalifikacijama radne snage i daljnjoj edukaciji odraslog stanovništva i povećanju atraktivnosti obrtničkih zanimanja“, izjavila je ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i dodala kako će se nastojati da to bude pilot projekt i primjer koji će se implementirati na ostatak Hrvatske.

Kada je riječ o izgradnji autoceste, ministrica Tramišak kazala je sljedeće.

„Nakon što je prostor kvalitetno povezan sa Zagrebom, ono postaje širi dio područja Grada Zagreba, te time potičemo poduzetnike da otvaraju svoje poslovanje i da se u toj županiji reaktivira onaj potencijal za gospodarstvo koji u Sisačko-moslavačkoj županiji imaju“, izjavila je ministrica Tramišak.

Ministrica Tramišak osvrnula se i na zadržavanje mladih na području Sisačko-moslavačke županije.

„Ono što je potrebno da bi mladi ostali su kvalitetnija radna mjesta. Mogućnost otvaranja svojih vlastitih poslovanja i porast dohodovnosti što znači da ta radna mjesta koja budu otvarana tako da budu atraktivna u smislu kvalitetnijih uvjeta rada i same plaće“, rekla je ministrica Tramišak.  

O sredstvima iz Fonda za solidarnost kazala je sljedeće.

„Sljedeći mjesec počet ćemo s raspisivanjem poziva kako se ne bi čekalo. Znamo da je proces izrade projektne dokumentacije dugotrajan proces. Na području Sisačko-moslavačke županije već godinu dana tamo traju sanacije“, dodala je ministrica Tramišak.

Tom prilikom predsjednik Vlade Andrej Plenković kao jedan od ključnih projekata izdvojio je produžetkom autoceste od Lekenika do Siska.  

Naveo je i da uz nastavak nekonstrukcijske obnove, sada slijedi konstrukcijska i cjelovita obnova.

Uz radove koji su u tijeku na gotovo 900 kuća, ugovorena je obnova za 3600 kuća, a u pripremi natječaj za obnovu dodatnih 1200 kuća, te su otvoreni natječaji za gradnju 165 obiteljskih kuća i 10 višestambenih zgrada, rekao je premijer Plenković.

„Hrvatska Vlade je stala iza Banovine i učinila je sve što je u njenoj moći da se olakša život ljudima”, kazao je premijer Plenković, naglasivši da je za pomoć dosad izdvojeno više od milijardu kuna, a očuvanje radnih mjesta 315 milijun kuna.

Izvor: MRRFEU/Hina

 

Pisane vijesti