U Varšavi potpisan Zajednički dokument o kohezijskoj politici nakon 2020. godine

U četvrtak 02. ožujka 2017., u Varšavi je održan sastanak ministara nadležnih za kohezijsku politiku zemalja članica i pridruženih članica Višegradske skupine (V4), na kojemu je potpisan Zajednički dokument o kohezijskoj politici nakon 2020. godine.

Sastanku je kao posebna gošća prisustvovala i povjerenica Europske komisije za regionalnu i urbanu politiku, Corina Cretu.
 
Višegradska skupina udruženje je koje čine Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska te je kao takva oformljena 15. veljače 1991. u mađarskoj utvrdi Višegradu i ove je godina napunila 26 godina rada. Kao pridružene članice, u njezinu radu sudjeluju i Hrvatska, Slovenija, Bugarska te Rumunjska. Cilj je inicijative zaštita zajedničkih gospodarskih interesa te poticanje slobodne trgovine, razvoja prometne infrastrukture i suradnje na energetskom planu. Budući da se spomenuti ciljevi u značajnoj mjeri ostvaruju kroz instrumente kohezijske politike, korištenje EU fondova kao i zajednički nastup zemalja u formuliranju, provedbi i praćenju te evaluaciji učinaka kohezijske politike, glavne su teme redovnih sastanaka koji se odvijaju na visokoj i tehničkoj razini.
 
Na inicijativu Poljske kao aktualne predsjedateljice, ministri nadležni za kohezijsku politiku zemlja članica i pridruženih članica Višegradske skupine, 02. ožujka 2017. potpisali su zajednički dokument o budućnosti kohezijske politike. U spomenutom dokumentu, sve zemlje članice Višegradske skupine potvrdile su stav o kohezijskoj politici kao glavnom izvoru financiranja razvoja koji, uz određene prilagodbe u provedbenim modalitetima te komplementarnosti s drugim mehanizmima financiranja, treba zadržati i u razdoblju nakon 2020. godine.
 
„Kohezijska politika ojačava smisao Europskog projekta te služi direktno građanima. Moramo biti konkretniji i hrabriji u nastupu prema ostalim državama članicama i Europskoj komisiji te ukazati na važnost njenog održavanja jer je to glavni instrument za investicije, rast i stvaranje radnih mjesta u Hrvatskoj. Tu ulogu kohezijska politika mora zadržati i u narednom razdoblju.“ istaknula je ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Gabrijela Žalac.
 
Povjerenica Europske komisije, Corina Cretu, naglasila je da na razini Europske unije postoji određena zabrinutost zbog kašnjenja u provedbi programa Kohezijske politike ali i da, isto tako, već postoje rezultati koje ne smijemo zanemariti i na kojima moramo nastaviti raditi kako bi demonstrirali uspješnost i neophodnost kohezijske politike. Europska komisija već radi na pojednostavljivanju procedura za korisnike Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) te je želja Povjerenice uspostaviti jedinstveni set pravila za sve ESI fondove u narednom razdoblju nakon 2020. godine.

Pisane vijesti