- Objavljeno: 13.02.2013.
Samo četiri grane donose dohodak iznad prosjeka
(Business.hr- dnevna)
U organizaciji Europske komisije i ministarstva gospodarstva RH održan je seminar „Pametne specijalizacije“ koji bi trebao Hrvatskoj pomoći identificirati strateške sektore
Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva „Hrvatska mora razviti metalurgiju, drvnu industriju, ali i poljoprivredu te prerađivačku industriju. Nemamo više vremena, sve moramo pokrenuti u sljedećih devet mjeseci“.
„Jedino u četiri grane imamo dohodak iznad prosjeka, a to su farmaceutika, telekomunikacije, energetika i bankarski sektor, sve ostalo nalazi se ispod zlatne sredine“, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić na konferenciji „Pametne specijalizacije“ održanoj u organizaciji Europske komisije i Ministarstva gospodarstva RH.
Šansa u bio sektorima
Pritom je dodao kako ti sektori ostvaruju značajniju dodanu vrijednost oko 30 tisuća kuna po zaposlenom, dok se u svim ostalim sektorima taj iznos kreće oko šest do 12 tisuća kuna po zaposlenom. „Da bi se promjenilo, uz ostalo, nužno je povećati ulaganja u znanje, istraživanje i razvoj, koja su 2010. u Hrvatskoj iznosila tek o, 75 posto BDP-a, više no dvostruko manje od EU prosjeka“, kazao je Grčić.
Europski povjerenik za regionalnu i urbanu politiku Johannes hahn ustvrdio je kako su različiti bio sektori, poput biotehnologije, bioenergetike, poljoprivrede i vodoprivrede područja u kojima Hrvatska ima šansu za daljnji rast i razvoj s obzirom na čistoću i bioraznolikost zemlje. „Hrvatska sama mora identificirati strateške sektore i u njima se pametno specijalizirati, u čemu će joj europska unija biti partner“, rekao je hahn i posjetio da je regionalna politika glavni investicijski alat Europske unije na putu uravnoteženog i održivog razvoja te da će se upravo u vrijeme priključenja Hrvatske odlučivati o petoj generaciji regionalne politike EU.
Važnost te politike, istaknuo je hahn, naglašava i činjenica da je u nedavno prihvaćenom proračunskom okviru Unije za razdoblje od 2014. do 2020. regionalna politika jedno od područja najmanje pogođenih smanjenjem proračuna.
Vremena sve manje
Ministar gospodarstva ivan Vrdoljak najavio je skori početak široke javne rasprave u kojoj bi državni, privatni i akademski sektor trebali razmotriti europska iskustva s ciljem idnetificiranja sektora u kojima se mora provesti pametna specijalizacija.
Vrdoljak je ustvrdio kako su neki sektori u Hrvatskoj već na rubu konkurentnosti te ih treba samo malo pogurnuti. „Hrvatska mora razviti metalurgiju, drvnu industriju, ali i poljoprivredu te prerađivačku industriju. Nemamo više vremena, sve moramo pokrenuti u sljedećih devet mjeseci“, istaknuo je vrdoljak i dodao kako idućeg mjeseca započinje provedba projekta izrade strategije pametne specijalizacije, koji se s 250 tisuća eura financira iz IPA programa EU.
Pametna specijalizacija preduvjet je za korištenje sredstava iz Europskog regionalnog fonda za razvoj (ERDF) za investicije u istraživanje i inovacije. Riječ je o idnetificiranju jedinstvenih karakterisitka i komparativnih prednosti svake zemlje i regije, kako bi ih se kroz ulaganja u istraživanja i razvoj što bolje iskoristilo.
U organizaciji Europske komisije i ministarstva gospodarstva RH održan je seminar „Pametne specijalizacije“ koji bi trebao Hrvatskoj pomoći identificirati strateške sektore
Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva „Hrvatska mora razviti metalurgiju, drvnu industriju, ali i poljoprivredu te prerađivačku industriju. Nemamo više vremena, sve moramo pokrenuti u sljedećih devet mjeseci“.
„Jedino u četiri grane imamo dohodak iznad prosjeka, a to su farmaceutika, telekomunikacije, energetika i bankarski sektor, sve ostalo nalazi se ispod zlatne sredine“, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić na konferenciji „Pametne specijalizacije“ održanoj u organizaciji Europske komisije i Ministarstva gospodarstva RH.
Šansa u bio sektorima
Pritom je dodao kako ti sektori ostvaruju značajniju dodanu vrijednost oko 30 tisuća kuna po zaposlenom, dok se u svim ostalim sektorima taj iznos kreće oko šest do 12 tisuća kuna po zaposlenom. „Da bi se promjenilo, uz ostalo, nužno je povećati ulaganja u znanje, istraživanje i razvoj, koja su 2010. u Hrvatskoj iznosila tek o, 75 posto BDP-a, više no dvostruko manje od EU prosjeka“, kazao je Grčić.
Europski povjerenik za regionalnu i urbanu politiku Johannes hahn ustvrdio je kako su različiti bio sektori, poput biotehnologije, bioenergetike, poljoprivrede i vodoprivrede područja u kojima Hrvatska ima šansu za daljnji rast i razvoj s obzirom na čistoću i bioraznolikost zemlje. „Hrvatska sama mora identificirati strateške sektore i u njima se pametno specijalizirati, u čemu će joj europska unija biti partner“, rekao je hahn i posjetio da je regionalna politika glavni investicijski alat Europske unije na putu uravnoteženog i održivog razvoja te da će se upravo u vrijeme priključenja Hrvatske odlučivati o petoj generaciji regionalne politike EU.
Važnost te politike, istaknuo je hahn, naglašava i činjenica da je u nedavno prihvaćenom proračunskom okviru Unije za razdoblje od 2014. do 2020. regionalna politika jedno od područja najmanje pogođenih smanjenjem proračuna.
Vremena sve manje
Ministar gospodarstva ivan Vrdoljak najavio je skori početak široke javne rasprave u kojoj bi državni, privatni i akademski sektor trebali razmotriti europska iskustva s ciljem idnetificiranja sektora u kojima se mora provesti pametna specijalizacija.
Vrdoljak je ustvrdio kako su neki sektori u Hrvatskoj već na rubu konkurentnosti te ih treba samo malo pogurnuti. „Hrvatska mora razviti metalurgiju, drvnu industriju, ali i poljoprivredu te prerađivačku industriju. Nemamo više vremena, sve moramo pokrenuti u sljedećih devet mjeseci“, istaknuo je vrdoljak i dodao kako idućeg mjeseca započinje provedba projekta izrade strategije pametne specijalizacije, koji se s 250 tisuća eura financira iz IPA programa EU.
Pametna specijalizacija preduvjet je za korištenje sredstava iz Europskog regionalnog fonda za razvoj (ERDF) za investicije u istraživanje i inovacije. Riječ je o idnetificiranju jedinstvenih karakterisitka i komparativnih prednosti svake zemlje i regije, kako bi ih se kroz ulaganja u istraživanja i razvoj što bolje iskoristilo.