Reagiranje na tekst „Grčić prosuo novac iz EU fondova za 2014.“ novinarke Marije Brnić u „Poslovnom dnevniku“

   Poslovni dnevnik  
g.Mislav Šimatović

Poštovani g. Šimatović,

Molim Vas objavu ovog reagiranja u tiskanom izdanju „Poslovnog dnevnika“ i na portalu www.poslovni.hr.
 

Usporede li se pitanja vaše novinarke Marije Brnić i odgovori koje smo joj dali, s tekstom koji je objavljen u Poslovnom dnevniku 6. veljače 2014. pod naslovom „Grčić prosuo novac iz EU fondova za 2014.“, te na portalu www.poslovni.hr, teško je naći suvislu poveznicu, te ne uočiti da je tekst tendenciozan i neprofesionalno iskonstruiran.

U samom početku teksta novinarka Brnić počinje kako se „potvrđuju stalne kritike na račun Ministarstva regionalnoga razvoja i europskih fondova“. Te kritike zna se odakle dolaze. Zastupnica u Europskom parlamentu, Ivana Maletić (HDZ) pri tom je najupornija i najglasnija, a na njezinim tvrdnjama temelji se dobrim dijelom tekst Vaše novinarke.

Za autoricu teksta i njezinu sugovornicu, izgleda nije bitno, to što te tvrdnje odudaraju od informacija koje su mediji nedavno prenijeli iz izvora Europske komisije kako Hrvatska neće izgubiti nijedan euro iz europskih fondova koji su na raspolaganju za 2013. godinu. Ili, pak, izjave koju je hrvatskim medijima za vrijeme boravka u Zagrebu dala dužnosnica iz Opće uprave za regionalnu politiku pri Europskoj komisiji pohvalivši Hrvatsku zbog „vrlo dobrih“ priprema za korištenje europskih fondova u razdoblju od 2014. do 2020. godine.  Zar takve vijesti ne bi trebale obradovati i zastupnicu u Europskom parlamentu, kojoj bi, bar se nadamo, na prvom mjestu trebao biti interes Hrvatske, a ne privatni ili stranački interesi?

Ministar Grčić nije razgovarao s novinarkom Brnić, kako bi se dalo zaključiti iz teksta, a da je prenijela odgovore na pitanja koja je uputila u Ministarstvo i čitateljima Poslovnog dnevnika bi dala priliku da se cjelovitije informiraju o izradi strategija i drugih dokumenata potrebnih za povlačenje sredstava iz EU fondova, kao i provedbi cijelog niza projekata.

Kad se govori o neutemeljenim kritikama na rad ovog Ministarstva i Vlade u povlačenju EU sredstava, bilo bi korektno da osoba koja drži do istine, a bila je u vrhu državne uprave odgovorna za pripremu sustava, kaže i koliko je sredstava iz EU fondova ugovorila i isplatila u pet godina, ili pak izgubila jer ona koja su bila na raspolaganju za jednu godinu nisu utrošena ni roku od tri godine. Bivša je Vlada, zbog sporosti i nedovoljne pripremljenosti samo iz novca za 2008. godinu trajno izgubila čak 40 milijuna eura. Izgubila je svih 25 milijuna eura, odnosno cijelu jednu godišnju alokaciju, iz IPARD programa za poljoprivredu. Između ostalog, jer su se nekoliko godina mučili sa akreditacijom, dozvolama za rad sustava i nepripremljenim projektima. Šteta da dežurni kritičari iz oporbenih redova koji su izravno sudjelovali u toj neuspješnoj priči to brzo zaboravljaju. Sličan problem se nastavio i sa alokacijom za 2009. a onda je ova Vlada uspjela zaustaviti taj negativni trend, ubrzala procese ugovaranja i trošenja novca i ove godine ćemo svesti taj gubitak na minimum, oko 5 milijuna eura.

Da mjesta takvim kritikama kakve ste iznijeli na rad ovog Ministarstva, nema pokazuje i podatak da su operativni programi za razdoblje 2007.-2013. usvojeni u rekordno kratkom roku, ušli smo u EU 1. srpnja, a već početkom rujna odobrena su nam tri operativna programa, te zadnji sredinom listopada. Sredstva iz EU fondova za određenu godinu mogu se koristiti u iduće tri godine, što znači da se sredstva za 2013. mogu koristiti do kraja 2016. No, mi ćemo sve projekte za sredstva za 2013. ugovoriti do lipnja 2014., za svih 450 milijuna eura. To znači da ćemo imati 2,5 godine i da realiziramo te projekte, što je sasvim realno.

Sveukupno, već je u tijeku provedba, javna nabava i ugovaranje projekata financiranih iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda u vrijednosti 775 milijuna eura, a do kraja prvog kvartala 2014. bit će otvoreni preostali natječaji za velike infrastrukturne projekte te javni pozivi za dodjelu sredstava manjim projektima, ukupne vrijednosti 200 milijuna eura. Polovicom godine očekujemo da će u fazi provedbe „na terenu“ biti gotovo milijarda eura vrijednosti projekata.
 

Što se tiče dokumenata za razdoblje 2014.-2020., ova je godina u cijeloj EU godina programiranja. Rok za predaju konačnog nacrta Partnerskog sporazuma za svaku zemlju je 22. travnja, a finalnih nacrta operativnih programa do 22. srpnja. Mi smo poslali još uvijek radni nacrt Partnerskog sporazuma u Komisiju a finalni prijedlog planiramo predati na odobrenje do kraja ožujka, potom i operativne programe do kraja lipnja, što je i dinamika ostalih članica EU. Odobrenje ovih dokumenata očekujemo do jeseni, a onda nas čeka još jedna akreditacija institucija koje sudjeluju u provedbi programa.

Što se tiče strategija, radimo paralelno i na tome.  S obzirom da je jedna od novina u planiranju novog financijskog razdoblja 2014. – 2020. u odnosu na prethodne financijske perspektive obveza donošenja niza novih strateških dokumenata vezanih uz područja ulaganja iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova poput primjerice Strategije pametne specijalizacije, EU je odlučila odrediti rok svim zemljama članicama za izradu strategija koje nisu pripremljene do kraja 2016. godine. Znači, izrada ovih strategija u ovom trenutku ne predstavlja nikakvu zapreku u povlačenju sredstava iz EU fondova.

To se jednako odnosi i na Strategiju regionalnoga razvoja.

Naime, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije započelo je u 2013. izradu novog Zakona o regionalnom razvoju. Prijedlog Zakona, uz ostalo, sadrži nove odredbe vezane za razine strateškog planiranja i donošenje planskih dokumenata regionalnog razvoja. Unutar novog Zakona predlaže se uvođenje novih instituta u obliku pet planskih područja te urbanih područja koja će, uz postojeću nacionalnu i županijsku razinu, predstavljati osnovne teritorijalne cjeline za buduće strateško planiranje regionalnoga razvoja. Također, prijedlogom Zakona predviđeni su i novi planski dokumenti regionalnoga razvoja na način da je, uz postojeću obvezu izrade Strategije regionalnoga razvoja Republike Hrvatske  i županijskih razvojnih strategija, propisana i obveza izrade strategija razvoja urbanog područja. Svi navedeni elementi imaju bitan utjecaj na proces izrade Strategije regionalnoga razvoja  i njezin sadržaj. Obzirom da je kroz savjetovanje sa zainteresiranom javnošću zaprimljen jako veliki broj komentara i prijedloga vezan uz gore navedene elemente, čija obrada traži dodatno vrijeme i konzultacije, Ministarstvo je poništilo objavljeni natječaj za konzultantske usluge.

Ali, to ni u kom slučaju neće utjecati na korištenje novca iz EU fondova jer iz godine u godinu ovo Ministarstvo provodi programe pomoći na lokalnoj i regionalnoj razini u pripremi projekata koji će se moći sufinancirati iz fondova EU-a. O tome mogu posvjedočiti i u županijama, gradovima i općinama, bez obzira na stranačku pripadnost. Sve drugo su zlonamjerne i politikantske tvrdnje vaših sugovornika.
 

Ljubica Vuko, glasnogovornica
Ministarstva regionalnoga razvoja
 i fondova Europske unije