Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić za Slobodnu Dalmaciju: Sedam projekata za spas Dalmacije

(razgovarao Hrvoje Prnjak)
 

Dio stručne javnosti sumnja u uspješnost smanjivanja fiskalnog deficita. Vladine mjere su, po njima, uglavnom usmjerene na prihodovnu stranu proračuna, dok se na rashodovnoj strani "najavljuju samo kozmetički zahvati, a prave, strukturne reforme izostaju“?
 

- Rebalans proračuna sigurno nije kozmetički zahvat već dobra priprema za provedbu paketa reformi s učincima u tri godine.

Prihodi su povećani 6 milijardi kuna, a istovremeno s obzirom na korekciju procjene stope rasta BDP-a s 1,3 na 0,2 posto, smanjeni su za 2 mlrd. kuna što daje ukupni neto efekt od 4 mlrd. kuna. Na rashodnoj strani u tri kruga razgovora s ministarstvima, uštedjeli smo 3,6 mlrd. kuna što je ukupno 7,6 mlrd. kuna smanjenja deficita. Kako se pojavio novi trošak sanacije zdravstva od 3,2 mlrd. kuna, plus izdaci za indeksiranje mirovina i aktivnu politiku zapošljavanja ukupni neto učinak na smanjenju deficita iznosit će oko 4 mlrd. kuna.
 

Možete li nam otkriti barem neki detalj o tome kakve su prijave stigle povjerenstvu za strateške investicije? Kad se sastaje povjerenstvo?
 

- Zaprimljeno je 16 prijava investicijskih projekata od kojih 6 javnih i 10 privatnih. Povjerenstvo je donijelo odluke o uvrštenju na Listu strateških projekata za LNG terminal, zatim Kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište u sklopu projekta Rijeka Gateway i TE Plomin - zamjena postojećeg bloka 1 s blokom C.

Većina prijavljenih projekata odnosi se na turizam i energetiku.
 

Kad možemo očekivati realizaciju prvih investicija po Zakonu o strateškim investicijskim projektima, budući da je on i donesen kako bi se cijela priča ubrzala. Je li realno očekivati još ove godine prve radove, recimo u Dalmaciji?

- Svaka investicija je zasebna, traži različite procedure za otklanjanje zapreka. S tog aspekta je teško procijeniti krajnje rokove, ali je sigurno da će se oni ubrzati. Neizvjesno je hoće li svi prijavljeni biti i uvršteni na Listu strateških projekata, ovisi o tome hoće li dopuniti dokumentaciju i zadovoljiti zakonske kriterije. Od ukupno 16 prijavljenih projekata sedam ih je iz četiri dalmatinske županije, od toga 6 privatnih.
 

Javnost se zainteresirala za opciju osobnog stečaja, osobnog bankrota za građane koji nisu u stanju podmiriti svoja dugovanja. No, čini se da se tu previđa kako to nije čarobni štapić kojim će se sve obveze jednostavno prebrisati?

- Da, ne postoji jednostavna formula za rješavanje tog problema. Intencija je da se zaustavi daljnji rast broja građana u blokadi što je uvjetovano petogodišnjom recesijom, gubitkom radnih mjesta i svim socijalnim problemima koji u krizi opterećuju građane. Ministarstva pravosuđa i financija rade na Zakonu o osobnom stečaju potrošača koji bi trebao precizno regulirati ova pitanja i omogućiti građanima opterećenim dugovima neku vrst novog početka uz proceduru kontroliranog upravljanja imovinom i dohocima da bi se riješio status postojećih dugova.