Potpredsjednik Vlade Grčić: Ocjena Europske komisije uvažava napore ove Vlade za izlazak Hrvatske iz krize i jačanje temelja za rast

Slika /arhiva/SLIKE/Grcic vrh.jpg
Europska komisija danas je objavila tzv. specifične preporuke za države članice u okviru Europskog semestra za koordinaciju ekonomskih i fiskalnih politika EU za 2014. godinu. Uz preporuke objavljen je i Radni dokument koji sadrži ocjenu Nacionalnog programa reformi i Programa konvergencije te komunikacija u kojoj se ocjenjuje učinkovitost poduzetih mjera u okviru procedure prekomjernog deficita.

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Branko Grčić danas je u Banskim dvorima dao izjavu za medije o ocjeni nacionalnog programa reformi i programa konvergencije što ih je objavila Europska komisija. Tom prigodom potpredsjednik Vlade Branko Grčič izjavio je da ocjena Europske komisije uvažava napore ove Vlade za izlazak Hrvatske iz krize i jačanje temelja za rast.
 

Posebno je važno istaknuti da nema zahtjeva za dodatnim mjerama u predloženom Planu fiskalne konsolidacije za 2014. godinu, sada je na nama da odgovorno provodimo i nadziremo provedbu predloženih mjera, kako bismo postigli proračunske projekcije, kazao je potpredsjednik Grčić.
 

Preporuke Europske komisije su na tragu mjera sadržanih u Nacionalnom programu reformi, što potvrđuje da smo napravili kvalitetan okvir za strukturne reforme, a koje se preporukama dodatno proširuju i produbljuju, istaknuo je potpredsjednik Grčić.
 

Uz ocjenu Nacionalnog programa reformi, Europska komisija predlaže 8 preporuka za Hrvatsku, koje bi Hrvatsku trebale izvesti na put gospodarskog rasta, među kojima ističe mjere za smanjenje nezaposlenosti, posebno nezaposlenih mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba te smanjenje ranog odlaska u mirovinu. Komisija naglašava i važnost modernizacije obrazovnog sustava kroz jačanje mehanizama za osiguranje kvalitete u obrazovnom sustavu, jačanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na radu. Europska komisija također poziva na bolje usmjeravanje socijalnih naknada, kroz objedinjavanje, uvođenje jedinstvenih kriterija za dodjelu i povećanje transparentnosti, kako bi one bile dodjeljivane uistinu najpotrebitijima.
 

Vezano uz poslovno okruženje, Europska komisija predlaže donošenje konkretnih ciljeva do ožujka 2015. za smanjenje administrativnog opterećenja poslovnog sektora, uključujući ukidanje parafiskalnih nameta i donošenje jasnih okvira za administrativne postupke kako bi se izbjegla fragmentacija i preklapanje ovlasti.
 

Europska komisija poziva na jačanje administrativnih kapaciteta javne uprave posebno u dijelu strateškog planiranja i provedbe fondova EU. Vezano za upravljanje javnom imovinom, Komisija ističe potrebu odgovornog i transparentnog upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu te predlaže podizanje kriterija za odabir na temelju stručnosti članova nadzornih odbora u državnim poduzećima. Također naglašava potrebu jačanja transparentnosti i učinkovitosti u postupcima javne nabave kako na nacionalnoj tako i na lokalnim razinama. Također, do kraja 2014. Komisija očekuje pojednostavljenje postupka predstečajne nagodbe, u smislu jačanja uloge trgovačkih sudova u nadziranju transparentnosti i zakonitosti, preispitivanje obveznog testa nelikvidnosti i skraćivanje postupka.
 

Vezano za održivost javnih financija, Europska komisija u svojim preporukama poziva na jačanje proračunskog planiranja i pojačani nadzor nad proračunskim rashodima, ocjenjujući pritom da je Vladina strategija za fiskalnu konsolidaciju u skladu s izrečenim preporukama Vijeća EU u okviru procedure prekomjernog deficita. Europska komisija u ocjeni učinkovitosti poduzetih mjera ocjenjuje da su predložene strukturne mjere dostatne za potrebnu prilagodbu strukturnog salda te da je Hrvatska poduzela učinkovite mjere za smanjenje deficita.
 

Zaključno, Europska komisija ocjenjuje da trenutno nema potrebe za poduzimanjem dodatnih postupaka za Hrvatsku.





Pisane vijesti