Potpredsjednik Vlade Branko Grčić za Slobodnu Dalmaciju: U dvije godine za otoke smo osigurali više od 182 milijuna kuna

Razgovarao: Hrvoje Prnjak
 

Nedavno su vas prozvali iz Otočnog sabora, tj. najavili su da će tražiti vašu ostavku jer nema strategije razvoja otoka.

- Očigledno je da u toj udruzi djeluju politički motivirani pojedinci, oporbenjaci koji su se barem mogli potruditi naći neki bolji razlog za takve svoje istupe. Inače, trebali bi znati da sam upravo ja, još kao zaposlenik splitskog Ekonomskog fakulteta, zajedno sa svojim kolegama radio prije par godina na tzv. Programima održivog razvoja otoka (PORO) kojima smo zacrtali ključne, strateške smjernice razvoja hrvatskih otoka i otočnih skupina. Pa nećemo valjda svaki dan pisati neku novu strategiju. Ova vlada trenutno provodi niz projekata identificiranih u tim studijama, a mislim da je čak i prethodna vlada bila rukovođena temeljenih idejama iz tih dokumenata.

Je li ova vlast, u kojoj inače ima podosta Dalmatinaca, uistinu zaboravila na otoke, kako sugeriraju slični istupi?

- Ma to su gluposti. U nimalo lakim gospodarskim prilikama, s teškim nasljeđem prethodne vlasti, praktično nismo dokinuli ili smanjili niti jedno pravo iz Zakona o otocima. Nastavili smo sa svim programima kojima nastojimo poboljšati život građana i poslovnu klimu na otocima. Samo u 2012. uložili smo u izgradnju komunalne i društvene infrastrukture na otocima blizu 34 milijuna kuna, u ovoj godini u tu svrhu osigurano je gotovo 52 milijuna kuna. Za cestovni prijevoz učenicima, studentima i umirovljenicima lani je dano oko 30 milijuna kuna. Za 27 otočnih udruga lani smo izdvojili 400.000 kuna. Prošle godine  s 8 milijuna potpora otočnim poslodavcima potpomognuto je poslovanje njih 157 čime se pridonijelo opstanku 2486 radnih mjesta, a time nastavljamo i u ovoj godini. Moje ministarstvo dodjelom oznake " Hrvatski otočni proizvod" posebno potiče i otočne proizvođače na samozapošljavanje, te ujedno promoviramo najkvalitetnije proizvode. Na 30 hrvatskih otoka prošle je godine subvencionirana opskrba vodom kućanstvima s preko 15 milijuna. No, upravo kod ovog zadnjeg programa je bilo i problema o čemu ste vi, između ostalih, pisali. Zatekli smo sustav opskrbe vodom u prilično ne transparentnom stanju, s puno pitanja i problema. Zato ćemo mijenjati neke stvari trudeći se da otočani koji doista žive na otocima i koji su najpotrebitiji ne budu ničim zakinuti na teret „vikendaša“, turista i drugih povremenih posjetitelja, a podignut ćemo odgovornost lokalne vlasti za ovaj važan projekt. Ukupno smo lani uložili u razvoj otoka više od 88 milijuna kuna, ove smo godine osigurali 94,6 milijuna kuna.

Iz Otočnog sabora prigovaraju i da je indeks razvijenosti za otoke previsok, zbog čega ne mogu aplicirati na različite natječaje?

- Prvo, dvije riječi o tome što je uopće „indeks razvijenosti“. Da bi država mogla doista pomagati one najpotrebitije na jedan pravedniji način utvrđen je način mjerenja dostignutog stupnja razvijenosti, ekonomske i društvene, uz pomoć tog indeksa. Uz sve manjkavosti jednog takvog indeksa jednostavno morate imati tako nešto, i to je već prethodna vlada zakonski definirala. No, ovaj indeks nije zaživio u svim segmentima i upravo sada radimo na pripremi izmjena Zakona o regionalnom razvoju koje će to omogućiti. To je ozbiljna reforma. Dakle, nema odustajanja niti revizije indeksa razvijenosti, naprotiv, želimo ići u njegovu punu primjenu.

Što će to značiti u praksi?

- Do sada su neki razvijeni imali povlašteni položaj, a manje razvijeni kojima je pomoć najpotrebnija nisu je dobivali u mjeri koja je bila neophodna. Ne može se na isti način tretirati općina Cista Provo koja je na 50 posto prosjeka Hrvatske ili Sutivan, Bol ili Baška na Krku koji su iznad 130 posto hrvatskog prosjeka u 2011. godini.

E sada, što se otoka tiče, istina je da se velika većina lokalnih jedinica na otocima prema tom indeksu ne tretira nerazvijenima. Međutim, zato upravo postoji poseban Zakon o otocima koji kaže: da, naši otoci bez obzira na natprosječnu razvijenost imaju specifične gospodarske probleme, probleme prometne povezanosti, demografske probleme i zato ih treba pomoći i poduprijeti. U prethodnom sam pitanju rekao o kakvim se sve mjerama radi i te mjere za otoke neće biti dovedene u pitanje. Dakle, imamo dvije razine i adekvatno tome dva zakonska okvira za razvojnu politiku na otocima. I to bi ovi ljudi iz Otočnog sabora trebali znati i razumjeti. 

Na skupu "Jesmo li spremni za EU i gdje je naša prilika?" kazali ste kako imamo deficit investicija jer vlada investicijski pesimizam. Što je Vlada u međuvremenu konkretno učinila?

- Poboljšavamo zakonodavni okvir i otklanjamo prepreke investitorima. Investicije su ključne za gospodarski oporavak, i maksimalno smo angažirani na njihovom poticanju. Donijeli smo Zakon o poticanju investicija i unaprjeđenju investicijskog okruženja zajedno s pratećim podzakonskim aktima.  U procesu je donošenje Zakona o strateškim investicijskim projektima, Radna skupina za poslovnu klimu i privatne investicije u samo nekoliko mjeseci  otklonila je prepreke započetim investicijama u 50 posto prijavljenih projekata vrijednih cca 500 mil. Eura. Produžen je rok primjene Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja,  izrađen je  Katalog investicijskih projekata, i puno toga drugog. No, sve to imat će puni učinak kada krene novi val investicija u Europi i kada se kapital počne vraćati na prostor srednje i jugoistočne Europe. 
 
Utvrdili ste da je broj parafiskalnih nameta, koji dodatno "cijede" gospodarstvenike, daleko veći od 245, kojim se podatkom donedavno službeno baratalo: ima ih čak 572, ali ni to nije konačni broj. Što kanite poduzeti?

- Radimo na uspostavi Registra neporeznih prihoda kako bi na jednom mjestu bili dostupni podaci o tim parafiskalnim nametima. U tijeku je preispitivanje svakog pojedinačnog nameta u resornim ministarstvima. Sva tijela državne uprave dostavit će prijedlog o ukidanju ili smanjenju. Time ćemo znatno rasteretiti gospodarstvo.

Trebaju li i banke nešto promijeniti u svom ponašanju kako bi dale svoj doprinos pokretanju gospodarstva?

- Stalno ističem kako će preokret negativnih trendova u gospodarstvu biti nemoguć bez novca, bez povećanja likvidnosti, bez veće dostupnosti kredita poduzetnicima za nove projekte. Jedino suradnja, a ne pokušaji prebacivanja odgovornosti mogu nas odvesti na pravi put gospodarskog oporavka. Neovisno o još uvijek prisutnom rastu štednje, zadnju godinu dana ukupna aktiva i izloženost banaka prema gospodarstvu pala je za 15 milijardi kuna ili 12 posto.  Dostupnost kredita svela se na 15-20 posto gospodarskih subjekata, a povlašteni“ položaj kod banaka izgleda zadržala je još samo država.

Duboko smo svjesni toga da banke u teškim gospodarskim uvjetima zaoštravaju kriterije upravljanja rizicima. Zato je naša poruka o potrebi podjele rizika i traženja novih instrumenata financiranja više nego jasna. Inzistirali smo na jačoj ulozi HBOR-a, HAMAG-INVEST-a, fondova gospodarske suradnje koji su u prošloj i ovoj godini preuzeli značajan dio rizika na sebe i intenzivno pomažu u restrukturiranju gospodarstva. No, nažalost to još uvijek nije dovoljno. Ipak, zadnji podaci govore o malim pomacima na bolje u rastu aktive usmjerene prema poduzetničkom sektoru.

Je li na području Dalmacije na pomolu neki konkretan projekt za kojeg šira javnost ne zna?

U Dalmaciji je u tri projekta, vrijedna 161 milijun eura s 220 novozaposlenih započela izgradnja objekta ili instalacija opreme. Za 13 projekata u tijeku je ishođenje dozvola, vrijedni su 2,9 mlrd eura s oko 1800 zaposlenih, a prvu informaciju o projektu dalo je 15 poduzetnika koji bi zaposlili 680 ljudi. Ukupno se radi o 31 projektu vrijednosti 3,65 mlrd. eura i s 2649 zaposlenih.
 

Ništa preko noći

Kriza traje već četiri godine i građani imaju sve manje strpljenja. Što im možete poručiti o brzini izlaska iz krize?

- Ništa ne dolazi preko noći. Procesi u ekonomiji traju godinama. To, naravno, nije utješno za nekoga tko traži i očekuje rješenje odmah ili čim prije. Ali, drugačije ne ide. Osim 9 velikih projekata koje imamo spremne, mi sada pripremamo i druge projekte koji će se realizirati tek 2015. ili 2016. godine. Nažalost, kad smo došli na vlast nismo zatekli pripremljene projekte već uglavnom ogromne dugove i druge terete. Ali, napori i mjere koje poduzimamo u restrukturiranju hrvatskog gospodarstva i uvođenju reda bit će u ovoj i idućim godinama sve vidljiviji na očuvanju postojećih i otvaranju novih radnih mjesta. Podstrek nam daje i ulazak u Europsku uniju.
 

Brojke

2800 ljudi zaposlit će 20 projekata vrijednih oko 1,2 milijarde eura koje upravo rješava Radna skupina za poslovnu klimu i privatne investicije

161 milijun eura vrijedni su investicijski projekti u Dalmaciji za koje je započela izgradnja objekata ili instalacija opreme

 

Vijesti iz medija