Potpredsjednik Grčić za Privredni Vjesnik : Poruka lokalnoj i područnoj samoupravi: Budite proaktivni!

Razgovarao Jozo Vrdoljak


Optimistični ste što se tiče prognoze za 2014.godinu, očekujete rast BDP-a. Na čemu temeljite optimizam?
 

Da, očekujem da će 2014. donijeti preokret. U 2013. smo usporili pad BDP-a, uspjeli smo smanjiti razmak koji je od 2009. do 2011. bio za jedan do 2,5 posto manji u odnosu na prosjek EU, na približno 0,5 posto.

Mi smo mala i otvorena ekonomija, pa uz sva naša nastojanja i mjere koje poduzimamo na jačanju gospodarstva, očekujemo i pozitivni utjecaj gospodarskog oporavka naših partnera u Europi. 

Da je to očekivanje realno pokazuje i podatak kako su hrvatski poduzetnici u anketi Europske komisije iskazali značajno veća očekivanja u pogledu poslovne klime i rasta investicija u 2014., a i podaci koje imamo o prijavama poduzetnika koji će otvoriti desetak tisuća novih radnih mjesta korištenjem zakonskih poticaja, kao i najava investitora koji su se obratili Agenciji za investicije i konkurentnost kako bi se otklonile prepreke u realizaciji njihovih projekata.
 

Najavili ste donošenje novog Zakona o regionalnom razvoju. Što će se sa njim postići?
 

Dosadašnji način vođenja politike potpore utemeljen na različitom tretiranju područja posebne državne skrbi (PPDS), brdsko-planinskih područja (BPP), otoka i Grada Vukovara zamijenit će se jedinstvenim sustavom temeljenim na indeksu razvijenosti. Pri tom, briga o otocima i Gradu Vukovaru ostaje prema posebnim, postojećim zakonima.

Ključni razlog zbog kojeg smo krenuli u te promjene jeste da postignemo veću pravednost u raspodjeli državnih potpora najmanje razvijenim područjima. Neke jedinice lokalne samouprave s 30-40 prosjeka razvijenosti nisu imale državnu potporu, a druge sa 110, 120 prosjeka dobivaju poticaje.
 

Vaše ministarstvo je izradilo novi indeks razvijenosti i novu kategorizaciju potpomognutih područja. Koliko je gradova izišlo a koliko ušlo u tu kategoriju?
 

Nova kategorizacija je svrstala 264 općina i gradova u potpomognuta područja. Čak 99 jedinica lokalne samouprave koje nikad nisu bile u sustavu potpore, a razvijene su manje od 75 posto prosjeka Hrvatske, ulazi u sustav državnih potpora  dok iz sustava  izlazi njih 56.

Kategorizacija je pokazala da je broj jedinica s indeksom razvijenosti većim od 75 posto bio preko 80. No, analizom pojedinačnih pokazatelja utvrdili smo da postoje određene nelogičnosti, posebno kada je riječ o indikatoru demografskog razvitka u nekim od tih jedinica.
 

O kojim je općinama i gradovima riječ?
 

Kod ratom pogođenih općina i gradova utvrdili smo da je izrazito pozitivan pokazatelj rasta stanovništva prije svega rezultat povratka prognanika i izbjeglica u razdoblju između dva popisa, obavljena 2001. i 2011. godine., a ne realnog prirasta u kojem bi se prepoznao istinski demografski razvitak tih područja. Nismo mogli zanemariti tu činjenicu niti dopustiti da neke jedinice zbog takve situacije prijeđu 75 posto prosjeka RH i ispadnu iz sustava. A posebno jer smo svjesni da im itekako još uvijek treba pomoć države. Na toj listi je njih 25, a čim spomenete Škabrnju, Benkovac, Drniš, Vrliku, Vukovar, Lovas, Ernestinovo, Petrinju jasno je da im još uvijek treba državna pomoć.
 

Što otočani i otoci mogu očekivati u narednom razdoblju? Koje promjene u potporama uvodite?

Izradom novog indeksa razvijenosti utvrđeno je da su gotovo sve otočne jedinice iznad 75 posto hrvatskog prosjeka, no ova Vlada je svjesna specifičnih razvojnih problema otoka kao što su slaba prometna povezanost i veći troškovi obavljanja djelatnosti na otocima. Zato smo ustrajali na zadržavanju Zakona o otocima koji definira posebne razvojne mjere za otoke neovisno o mjerama predviđenima za potpomognuta područja.

Nikakve redukcije i uštede na račun otoka se neće dogoditi. Ulaganja na otocima kroz različite resore iznose godišnje oko milijardu i pol kuna. Cilj nam je i da se razvoj otoka sve više temelji na korištenju EU fondova. Upravo radimo na posebnom programu kako bismo na otocima pomogli u identifikaciji projektnih ideja prihvatljivih za financiranje iz fondova EU, a kojima će biti pružena i tehnička pomoć u pripremi.
 

Koliko smo iskoristili sredstava iz fondova Europske unije i koliko očekujete u ovoj godini? 
 

Od 1,12 mlrd. eura koliko je Hrvatskoj do danas na raspolaganju kroz sve predpristupne fondove, ugovoreno je preko 824 mil. eura ili čak 73,5%, što je natprosječni EU-rezultat. Kada je riječ o IPA programu koji se provodi od 2007. od ukupno 823 mil. eura ugovoreno je 559 mil. eura ili gotovo 68 posto.

Samo u nepune dvije godine mandata ove Vlade ugovoreno je 309 milijuna eura dok su u prethodnih pet godina od 2007.-2011. ranije Vlade ugovorile tek 247 milijuna eura. Ova Vlada je jako ubrzala realizaciju projekata tako da je u dvije godine isplaćeno izvođačima radova 238 milijuna eura, dok je u ranijih pet godina isplaćeno samo 127 milijuna eura.

To su brojke koje govore o napretku u korištenju EU fondova, a očekujem da ćemo sve projekte za 2013., za svih 450 milijuna eura koji su nam stavljeni na raspolaganje za prvih šest mjeseci članstva u 2013., ugovoriti do lipnja 2014.
 

Što je sve potrebno učiniti za efikasnu realizaciju?
 

Na prvom mjestu je jačanje administrativnih i financijskih kapaciteta jedinica lokalne samouprave. Budite proaktivni, poruka je lokalnoj i područnoj samoupravi,  koja treba obaviti svoj dio posla, a mi joj pomažemo i pomagat ćemo, pogotovo na manje razvijenim područjima.

Stalno radimo i na jačanju državnih administrativnih kapaciteta, a bitno nam je i podupirati razvoj privatnog konzultantskog sektora.
 

Koliko je sredstava na raspolaganju u narednom razdoblju?
 

U financijskom razdoblju 2014.-2020. na raspolaganju će nam biti više od milijardu eura godišnje. Imat ćemo tri operativna programa  iz područja konkurentnosti i kohezije, zatim učinkovitih ljudskih potencijala, te jedan za tehničku pomoć.
 
 

Koje veće projekte pripremate, odnosno koji su projekti pripremljeni?

Već je u tijeku provedba, javna nabava i ugovaranje projekata financiranih u vrijednosti 775 milijuna eura, a do kraja prvog kvartala 2014. bit će otvoreni preostali natječaji za velike infrastrukturne projekte te javni pozivi za dodjelu sredstava manjim projektima, ukupne vrijednosti 200 milijuna eura.

Izdvojit ću obnovu pruge i gradnju drugog kolosijeka na dionici Dugo-Selo – Križevci, gradnju pruge Sveti Ivan Žabno – Gradec, pa cijeli niz projekata u sektoru vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za gradove Osijek, Poreč, Vukovar, Čakovec i Županju, pa ulaganje u opremanje laboratorija na Sveučilištu u Rijeci, itd.

Objavljeni su i javni pozivi za dostavu projekata iz područja javne poduzetničke, znanstveno-istraživačke i turističke infrastrukture, zatim za dostavu projekata u području jačanja malog i srednjeg poduzetništva te za pripremu budućih infrastrukturnih projekata u području znanosti i inovacija.
 

Što sve ove godine namjeravate napraviti u smislu izrade programskih dokumenata? 
 

Ova godina je u znaku programiranja u EU. I mi, kao ostale zemlje, trebamo odrediti koji su nam prioriteti ulaganja u idućih sedam godina. Radni nacrt Partnerskog sporazuma poslali smo u Komisiju, a završni prijedlog trebamo predati do kraja ožujka. Operativne programe planiramo poslati do kraja lipnja, a njihovo odobrenje očekujemo do jeseni. Potom slijedi još jedna akreditacija institucija koje sudjeluju u provedbi programa. Krajem 2014. bi trebala početi objava javnih poziva za dodjelu bespovratnih potpora manje vrijednosti, kao i otvaranje natječaja za ugovaranje gradnje novih velikih infrastrukturnih projekata iz paketa 2014.-2020. koji su u visokoj fazi pripreme.

 

Vijesti iz medija