Počela obnova zagrebačke vrelovodne mreže vrijedna 700 milijuna kuna

  • Slika /slike/Vijesti/2021/Svibanj/HEP/01.jpg
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak i predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić danas su u novozagrebačkom naselju Dugave nazočili početku radova na zamjeni postojećeg vrelovoda. 

Ovim radovima pokrenut je najveći projekt u povijesti centralnog toplinskog sustava grada Zagreba. Riječ je o revitalizaciji jedne trećine, odnosno 68,5 od ukupno 227,3 kilometara zagrebačke vrelovodne mreže. Ukupna je vrijednost projekta 700 milijuna kuna, od čega se 421,5 milijuna kuna financira bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj, što je dosad najveći iznos koji je HEP-u dodijeljen iz EU fondova. Preostali iznos potreban za realizaciju projekta, HEP će investirati iz vlastitih sredstava.

„Činjenica je da je trend rasta gradova izrazito brz, a trenutno čak više od dvije trećine europskog stanovništva živi u gradovima, čime su gradovi postali nositelji gospodarskog i socijalnog rasta i razvoja. Ispunjenje gospodarskih i socijalnih ciljeva nije moguće ostvariti bez ciljanog pristupa, i tome se ogleda urbani pristup suradnje s gradovima kroz  ITU mehanizam, u okviru kojeg se financira ovaj projekt. HEP-Toplinarstvo najveći je distributer toplinske energije u Republici Hrvatskoj, a ovaj projekt dio je njegove višegodišnje revitalizacije vrelovodne toplinske mreže u Zagrebu.
Ovim projektom će se osim neposrednih kvaliteta za sve građane, uvelike pridonijeti i smanjenju toplinskih gubitaka, povećavanju pouzdanosti isporuke te smanjenju potrošnje goriva“, izjavila je ministrica Nataša Tramišak.

Radovi će se izvoditi u razdoblju izvan ogrjevnih sezona 2021., 2022. i 2023. u naseljima Dugave, Utrina, Travno, Središće, Sopot, Siget, Trnsko, Volovčica, Borovje, Folnegovićevo, Savica, Kruge, Martinovka, Sigečica, Vrbik, Cvjetno, Donji grad, Trešnjevka, Voltino, Rudeš, Srednjaci, Gredice, Gajevo, Staglišće, Jarun, Vrbani i Malešnica.

Ovaj je projekt od velikog značaja za naše sugrađane, kojima ćemo osigurati pouzdanu isporuku toplinske energije i tople vode, povećati komfor grijanja u njihovim stambenim i radnim prostorima, uz još čišći i zdraviji okoliš. Sve navedene koristi za građane Zagreba ostvarit će se zahvaljujući snažnoj sinergiji Hrvatske elektroprivrede kao tvrtke u državnom vlasništvu i Vlade Republike Hrvatske te nadležnih državnih tijela, koja su sudjelovala u pripremi projekta za sufinanciranje sredstvima Europske unije. Radi dugoročnog osiguranja pouzdane opskrbe, istovremeno provodimo još dva projekta u sklopu centralnog toplinskog sustava u Zagrebu, ukupne vrijednosti oko milijardu kuna – izgradnju novog visokoučinkovitog plinskog bloka za proizvodnju električne i toplinske energije te akumulatora topline na lokaciji Elektrane-toplane u Zagorskoj ulici. U elektrodistribucijskom sustavu u napredne mreže na području Zagreba ulažemo 90 milijuna kuna. U tijeku je zamjena 248 transformatora i ugradnja 10.000 naprednih brojila kod krajnjih kupaca. Kao i za revitalizaciju vrelovoda, i za taj smo projekt dobili europska sredstva. Ukupno je HEP grupa u posljednje tri godine iz Europe povukla sredstva u iznosu od gotovo milijardu kuna“, izjavio je Frane Barbarić.

Većina postojeće vrelovodne mreže centralnog toplinskog sustava grada Zagreba izgrađena je danas zastarjelom tehnologijom klasičnog polaganja čeličnih cijevi u betonskom kanalu. Tako položene vrelovodne cijevi podložne su vanjskim utjecajima poput visoke razine podzemnih voda, mogućih propuštanja cijevi i prodora oborinskih voda u betonske kanale, što pogoduje propadanju cijevi i nastanku korozije te dovodi do povećanih toplinskih gubitaka, puknuća cijevi i prekida opskrbe toplinskom energijom.

U projektu revitalizacije vrelovodne mreže koristit će se moderna tehnologija beskanalnog polaganja predizoliranih cijevi, čime će se povećati pouzdanost i sigurnost centralnog toplinskog sustava grada Zagreba.

Projekt će omogućiti smanjenje toplinskih gubitaka za približno 28 posto, gubitaka nadopune pogonske vode za približno 47 posto te broja hitnih intervencija na rekonstruiranim dionicama vrelovoda za 90 posto. Također, smanjenje gubitaka toplinske energije će rezultirati i smanjenjem potrebe za proizvodnjom toplinske energije te posljedično smanjenjem emisija onečišćujućih tvari u okoliš. Predviđa se da će se u 2025. godini emisija CO2 smanjiti za 11.104 tone u odnosu na stanje prije revitalizacije.
 
Radovi na revitalizaciji vrelovodne mreže uzrokovat će povremene prekide opskrbe toplinskom energijom i uspostavu privremene regulacije prometa. Sve informacije o tome građani mogu pronaći na službenoj web stranici projekta https://vrelovod-zagreb.hr koja će se redovito ažurirati novim podacima.

 


Pisane vijesti