(Jutarnji list)
 

Ne budemo li oprezni, milijune eura morat ćemo vratiti Uniji

Branko Grčić, hrvatski ministar za europske fondove, govori o hrvatskoj politici povlačenja novca iz fondova EU.

Što je presudno da bi naš sustav povlačenja novca iz fondova EU funkcionirao?

Ključ dobre apsorpcije sredstava je u ubrzanju procedura pripreme i odobravanja projekata. U protekloj godini značajno smo poboljšali rezultat, zahvaljujući većem angažmanu akreditiranih institucija u procesu upravljanja sredstvima EU na pripremi projekata za ugovaranje te jakoj koordinacijskoj ulozi Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Otklonili smo određene poteškoće u procesu pripreme projekata, pa smo tijekom 2012. ugovorili gotovo 159 milijuna eura više IPA sredstava u odnosu na prethodnu godinu. Prijeklo je potrebno ojačati administrativne kapacitete, trebaju nam ljudi sa specifičnim znanjima i vještinama, stoga je Vlada donijela odluku o novom zapošljavanju 232 stručnjaka. Dio je već zaposlen, a ostali natječaji okončat će se do kraja ožujka.
 

Regionalni ustroj

Što su najveći problemi u korištenju fondova EU?

Proteklih nekoliko godina na tome se nije pristupalo sustavno i danas osjećamo posljedice. To je zakočilo projekte, ne samo one koji se mogu financirati iz europskih fondova. Sve to moramo ubrzati.

Je li nužno novo regionalno ustrojstvo da bi efekt povlačenja novca bio učinkovit i zašto?

Ustrojavanjem dviju NUTS2 regija Hrvatska ima veće mogućnosti za bolje korištenje fondova EU, koji će idućih nekoliko godina predstavljati golem potencijal i biti možda najveća korist od naše integracije u Uniju. Svi dijelovi Hrvatske moći će koristiti sredstva iz strukturnih fondova s najvećim stupnjem povoljnosti najmanje do 2027. godine.

Kod pokretanja pojedinog modela rasta ili razvoja u kojim se omjerima koristi novac iz fondova EU u odnosu na onaj državni?

Kod europskih projekata uobičajeno je nacionalno sufinanciranje 20-ak posto vrijednosti projekta. A u nekim slučajevima i više, posebno kad je riječ o velikim projektima. Upravo sam u Poljskoj obišao projekt gradnje dionice varšavskog metroa, gdje je iz europskih fondova investicija pokrivena na razini 30-ak posto. Prema nekim procjenama, Poljska trenutno više od 70 posto vrijednosti svih javnih projekata financira upravo novcem iz fondova EU, a riječ je o vrlo visokim vrijednostima.
 

Ostali izvori novca
 

Jeli moguće oslanjati se isključivo na fondove EU? I je li to dobro?

Europski su fondovi značajan izvor sredstava za razvojne projekte, no ne mogu biti jedini. Oni se trebaju nadopunjavati novcem međunarodnih financijskih institucija, Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvitak, Europske investicijske banke, a još više direktnim stranim investicijama i ulaganjima domaćih investitiora. Mi u pokretanju investicijskog ciklusa ključnog za gospodarski oporavak računamo na sav taj novac uz sredstva iz proračuna.

Kako biste procijenili dosadašnji učinak Republike Hrvatske u korištenju fondova EU?

Na dobrom smo putu, nema smisla vraćati se u prošlost i tražiti propuste prethodnika. Važno je da smo prošle godine poboljšali rezultat, da se povećava broj projekata sufinanciranih iz fondova EU koji doprinose razvoju zemlje. Imamo šansu da iskoristimo sve benefite ulaska u EU i da idućih godina znatno pojačamo povlačenje novca iz tih fondova, možda ne toliko u 2013. zbog reakreaditacijskog procesa, ali od 2014. svakako. Ovu godinu moramo iskoristit za što kvalitetniju pripremu i izradu snažnih mehanizama kontrole kako ne bismo morali vraćati sredstva u europski proračun.

Oporba tvrdi da niste spremni za povlačenje novca iz EU. Je li doista razina apsorbcije niska?

Posljednjeg dana 2012. godine ukupno ugovorena IPA sredstva iznosila su 408,9 milijuna eura, što je 61,1 posto alokacije, a na kraju 2011. bilo je ugovoreno samo 250 milijuna eura ili 37,4 posto u odnosu ma dodijeljena.
 

Krajnji korisnici

Zašto se, po vašem mišljenju, najviše isplati koristiti fondove EU?

Razni su programi pomoći. Najviše novca alocira se u projekte u području prometa, zaštite okoliša, poticanja konkurentnosti, poljoprivrede, zapošljavanja i obrazovanja. Neki od najvećih projekata su obnova željezničkih pruga. Primjerice, ukupna vrijednost dionice Vinkovci- Tovarnik veća je od 60 milijuna eura, a europski je dio u tom 28,7 milijuna eura. Za obnovu i rekonstrukciju pruge na dionici Okučani- Novska, ukupne vrijednosti 35,8 milijuna eura, iz europskih je fondova povučeno gotovo 30,5 milijuna eura. No, još će važnije biti promjene u struktrui ulaganja, i to ponajprije prema znaju, obrazovanju, istraživanjima, prema onome što je dosad bilo u drugom planu, a ključno je za hvatanje priključka s razvijenim svijetom.

Hoćemo li mi biti država koja se dobro ili loše snašla u povlačenju novca iz fondova nakon ulaska u EU?

Činimo što možemo da budemo među najboljima. Iz IPA i strukturnih fondova EU u 2013. Bit će nam na raspolaganju više od 500 milijuna eura, a u svakoj sljedećoj godini preko 1,1 milijardu eura, odnosno između 11 i 13 milijardi eura u razdoblju od 2014. do 2020. U ovoj godini trebali bismo realizirati projekte EU u vrijednosti od 2,2 milijarde kuna.

__________________________________________________________________________________________________________________________


 

Novcem iz fondova otvorili smo 270.000 novih radnih mjesta
 

Poljska ministrica regionalnog razvoja Elizabieta Bienkowska objašnjava uspješno poljsko iskustvo korištenja fondova EU.

Poljska se pokazala najučinkovitijom zemljom kad je riječ o korištenju novca iz fondova EU. Kako je to utjecalo na gospodarsku situaciju u zemlji?

Pridržavamo se pravila da europske fondove treba potrošiti ne samo brzo, nego prije svega efektivno. Dobro investirana sredstva iz EU imaju pozitivan utjecaj na dinamiku rasta BDP-a, povećavaju konkurentnost naše ekonomije, podržavaju razvitak poduzetništva i stvaranja novih radnih mjesta. U 2009., kada je cijela Europa bila u recesiji, poljska je postigla gospodarski rast od gotovo dva posto.

Od vrtića do autocesta
 

Od toga je polovina zasluga fondova EU i stalno održavamo taj pozitivni trend. Sredstva koja dobiva Poljska, zahvaljujući kohezijskoj politici, rezultirala su sa 270 tisuća radnih mjesta. U tome je više od 150 tisuća radnih mjesta otovreno u poduzećima koja su osnovale dotad nezaposlene osobe. Također, imamo više od dvije tisuće novih ili modernizizranih laboratorija i istraživačkih centara te gotov 1 tisuća kilometara novih cesta. Zahvaljujući fondovima EU, Poljska se razvija brže i stabilnije, a naša postignuća potvrđuju da kohezijska politika stimulira modernizacijske i razvojne procese u cijeloj EU.

U mnogim novim državama članicama birokracija je glavni problem za izvlačenje novca iz fondova EU. Kako je taj problem riješila Poljska?

Poljska je prihvatila decentralizirani model implementacije fondova EU u kojemu Ministarstvo za regionalni razvoj ima ulogu upravljačkog tijela samo na razini državnih programa. Osim toga, u njihovoj implementaciji sudjeluju javne institucije, uključujući ostala ministarstva. Značajan iznos sredstava bio je usmjeren na lokalnu razinu. Takav decentralizirani sustav dobro funkcionira u Poljskoj. No, pojedine države značajno se razlikuju i svatko mora naći model za sebe koji će dopustiti da se efektivno koristiti europska pomoć.

Možete li navesti neke od najuspješnijih projekata koji su u Poljskoj ostvareni uz pomoć fondova Unije?

Danas, kada se financijski plan za razdoblje od 2007. do 2013. privodi kraju, svaki dan nam donosi završetak investicija. Svaka od njih je bitna i izuzetna- podjenako one velike, i one manje, bitne s gledišta pojedinog grada i općine. U one prve spadaju, među ostalim, investicije u dolini Lotnicza u Potkarpatskom vojvodstvu, gradnja autoceste A1 te uspostavljanje mreže brzog interneta u pet regija u istočnoj Poljskoj. U one manje, npr., spada i privatna tvrtka koju je osnovala žena nakon što se vratila s rodiljnog dopusta, sufinanciranje dječjeg vrtića u ruralnim područjima ili kupnja novih autobusa za gradski prijevoz. Mnoge mogućnosti i pogodnosti koristimo svaki dan i nismo uvijek svjesni da su u njihovu nastajanju pomogli europski fondovi.

Svjetska banka svojedobno je iznijela stajalište da je za izvlačenje novca iz fondova EU najvažniji resorni ministar...

Ministar je važan, ali isto je tako bitan i tim ljudi oko njega. Ja sigurno u svemu tome imam sreće jer imam dobre suradnike i više se ponašam kao činovnik nego kao političar. Prije nego što sam postala ministrica radila sam u vojvodskom i maršalkovskom uredu (županijski ured), tako da fondove poznajem iz prakse, možemo reći „iz temelja“. Znanje koje sam stekla u poslu na regionalnoj razini danas je vrlo korisno.
 

Učite od drugih
 

Što biste savjetovali Hrvatskoj kad je riječ o izvlačenju novca iz EU?

Ako bih vam trebala dati jedan savjet, rekla bih - koristite znanje drugih. Ali to ne moram, jer Hrvatska već godinama prati i koristi iskustva ostalih zemalja članica, Poljske također. Prije nekoliko godina mi smo ulazili u EU i sjećamo se koliko su nam bili vrijedni svi savjeti. Zato se danas rado sastajem s predstavnicima Vlade RH kako bih s njima podijelila iskustvo i upozorila na poteškoće i rizike. Godine 2011. potpisali smo sporazum o suradnji, zajedno realiziramo dva projekta u okviru IPA 2008. Nadam se da će zahvaljujući tim aktivnostima RH lakše svladati izazove vezane za članstvo u EU.

Europski dužnosnici tvrde da Hrvatska nije administrativno pripremljena za povlačenje sredstava iz fondova, a samo je pola godine ostalo do ulaska u EU. Što se može poduzeti u tako kratkom razdoblju?

Ima li Hrvatska „potencijal“ uvjerit ćemo se uskoro. Sustav implementacije europskih fondova treba biti fleksibilan, to je ključno. U poljskoj smo ga mnogo puta modificirali da bismo ga bolje prilagodili tržišnim uvjetima i očekivanjima poduzetnika ili samouprave.

Što Hrvatska i Poljska mogu očekivati od budžeta Unije za razdoblje od 2014. do 2020. godine?

EU hitno treba donijeti odluku o Višegodišnjem financijskom okviru. Vrlo sam aktivna u promidžbi kohezijske politike među državama neto uplatiteljima. Iz rezultata istraživanja proizlazi da svaki euro investiran u državama Višegradske skupine(Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska)daje državama „stare“ Unije 61 centu u obliku dodatnog izvoza.
Cjelokupna vrijednost tih koristi u razdoblju od 2004. do 2015. godine iznosit će gotovo 75 milijardi eura. U raspravi o kohezijskoj politici to su argumenti kako bi je sve države članice priznale kao svoju razvojnu politiku. Nadam se da će ovi argumenti biti uvaženi i da će utjecati na visinu sredstava koja će biti priznata Poljskoj, Hrvatskoj i drugim zemljama.