- Objavljeno: 22.09.2020.
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama – 22. rujna
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se u spomen na Ljiljanu Hvalec, Gordanu Oraškić i odvjetnicu Hajru Prohić ubijene na zagrebačkom Općinskom sudu 22. rujna 1999. kao i ranjenu Stanku Cvetković. Navedeni spomendan odredio je Hrvatski sabor odlukom od 15. listopada 2004. godine.
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama ima za cilj senzibiliziranje društva na problematiku nasilja nad ženama. Cilj je, također, poslati jasnu poruku da se nasilje ni u kakvom obliku ne tolerira kao i ukazati na posljedice.
U svijetu pa tako i na žalost u Hrvatskoj, nasilje nad ženama najčešće se događa u obiteljskoj zajednici, koja bi trebala biti najsigurnije okruženje. Većina žrtava obiteljskog nasilja osobe su ženskog spola, a počinitelj obiteljskog nasilja najčešće je bračni ili izvanbračni suprug ili bivši suprug.
Nasiljem se ugrožavaju osnovna ljudska prava i slobode pa i demokratizacija i prosperitet društva. Nasilje nije samo problem pojedinca i članova obitelji, već globalni društveni problem koji iziskuje unaprjeđenje postojećih mehanizama reagiranja u slučajevima nasilja.
Svi sustavi koji se bave zaštitom ljudskih i dječjih prava, dužni su poduzeti sve kako bi prepoznali i procijenili obitelji u riziku, isplanirali intervencije, poduzeli adekvatne mjere i donijeli odluke i preporuke iz svoje nadležnosti s ciljem zaštite njihovih prava i interesa.
Od proglašenja Nacionalnog dana donesen je zakonodavni okvir koji potiče društvo i institucije na intenzivno bavljenje ovim problemom te na njihovu međusobnu suradnju i aktivnost.
Prepoznavši nasilje nad ženama kao vodeći javnozdravstveni problem Vlada RH je do sada usvojila četiri Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, a trenutačno je aktualna Strategija za razdoblje 2017. - 2022.
Kao jedan od prioritetnih ciljeva, u svim strategijama do sada je i promicanje međuresorne suradnje te umrežavanje različitih javnih službi i organizacija civilnog društva koje pružaju podršku žrtvama i svjedocima nasilja u obitelji kako bi se osiguralo njihovo koordinirano djelovanje.
Uz zakonske okvire za postupanje i protokole u slučaju nasilja, za njihovu učinkovitu primjenu važno je osposobiti stručnjake za prepoznavanje, prevenciju i postupanje u slučajevima nasilja.
Pisane vijesti
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama ima za cilj senzibiliziranje društva na problematiku nasilja nad ženama. Cilj je, također, poslati jasnu poruku da se nasilje ni u kakvom obliku ne tolerira kao i ukazati na posljedice.
U svijetu pa tako i na žalost u Hrvatskoj, nasilje nad ženama najčešće se događa u obiteljskoj zajednici, koja bi trebala biti najsigurnije okruženje. Većina žrtava obiteljskog nasilja osobe su ženskog spola, a počinitelj obiteljskog nasilja najčešće je bračni ili izvanbračni suprug ili bivši suprug.
Nasiljem se ugrožavaju osnovna ljudska prava i slobode pa i demokratizacija i prosperitet društva. Nasilje nije samo problem pojedinca i članova obitelji, već globalni društveni problem koji iziskuje unaprjeđenje postojećih mehanizama reagiranja u slučajevima nasilja.
Svi sustavi koji se bave zaštitom ljudskih i dječjih prava, dužni su poduzeti sve kako bi prepoznali i procijenili obitelji u riziku, isplanirali intervencije, poduzeli adekvatne mjere i donijeli odluke i preporuke iz svoje nadležnosti s ciljem zaštite njihovih prava i interesa.
Od proglašenja Nacionalnog dana donesen je zakonodavni okvir koji potiče društvo i institucije na intenzivno bavljenje ovim problemom te na njihovu međusobnu suradnju i aktivnost.
Prepoznavši nasilje nad ženama kao vodeći javnozdravstveni problem Vlada RH je do sada usvojila četiri Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, a trenutačno je aktualna Strategija za razdoblje 2017. - 2022.
Kao jedan od prioritetnih ciljeva, u svim strategijama do sada je i promicanje međuresorne suradnje te umrežavanje različitih javnih službi i organizacija civilnog društva koje pružaju podršku žrtvama i svjedocima nasilja u obitelji kako bi se osiguralo njihovo koordinirano djelovanje.
Uz zakonske okvire za postupanje i protokole u slučaju nasilja, za njihovu učinkovitu primjenu važno je osposobiti stručnjake za prepoznavanje, prevenciju i postupanje u slučajevima nasilja.