Ministrica Tramišak: „Kvaliteta života u selima treba biti izjednačena s onom u gradovima“

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije danas je u Osijeku sudjelovala na konferenciji „Pametna sela – EU koncept razvoja ruralne zajednice“.

U prostorima Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku održana je Konferencija „Pametna sela - novi EU koncept razvoja ruralne zajednice“ koju su zajednički organizirali Osječko-baranjska županija i zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol. Počela je pozdravnim riječima dekana Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek prof. dr. sc. Krunoslava Zmaića, župana Osječko-baranjske županije Ivana Anušića, ministrice regionalnog razvoja i fondova EU Nataše Tramišak, ministrice poljoprivrede mr.sc. Marije Vučković, a sudionike je video porukom pozdravila i potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica.

"Broj stanovnika ruralnih područja Hrvatske se smanjuje, uostalom kao i u ostalim ruralnim dijelovima Europe, pa je depopulacija već artikuliran problem, ali ne nalazimo način kako ga riješiti. I dalje je prisutan odlazak ljudi u velike gradove, što se i nadalje predviđa, a smatram da je to pogrešno i te procese treba promijeniti. Naime, sela mogu bez gradova, ali gradovi ne mogu bez sela koja proizvode, stvaraju, no u ovom trenutno ne postoji takva svijest. Mislim da moramo sačuvati naša ruralna područja, poticati ih na sve moguće načine, pa i kroz fondove EU i projekte poput Pametnih sela", rekao je župan Ivan Anušić.

O EU konceptu Pametna sela uvodno je govorio i zastupnik u EU parlamentu Franc Bogovič, a zastupnik u EU Parlamentu doc.dr.sc. Tomislav Sokol o konceptu Pametnih sela kao sredstvu razvoja ruralnih područja. Istaknuo je da obilježje današnjih ruralnih područja nije samo poljoprivreda nego ona imaju daleko šire i sveobuhvatnije značenje. Smatra da je između ostalog potrebno jasno prezentirati koncepte poput Pametnih sela, odnosno pojasniti mogućnosti koje se nude kroz projekte EU te svakako povećavati standard ruralnih područja. O dobroj praksi ruralnog razvoja Osječko-baranjske županije govorio je Slavko Marjančević, pročelnik Upravnog odjela za ruralni razvoj OBŽ. Potom su uslijedile panel rasprave da bi na kraju bili doneseni zaključci cijele Konferencije.

Kako je rečeno na Konferenciji, problem zaostajanja ruralnih područja u odnosu na urbane sredine i depopulacija tih područja nije samo problem Hrvatske ili zemalja istočne Europe već je prisutan i u najrazvijenijim zemljama Europske unije, pa je rješavanje ovog problema od strateškog interesa za cijelu Europu. Upravo iz tog razloga Europski parlament u 2019. godini donio je odluku o prihvaćanju projekta Pametna sela kao novog koncepta uravnoteženog razvoja ruralnih područja. Osječko-baranjska županija prepoznala je važnost novog koncepta razvoja ruralnih područja  „Pametna sela“ te je u svrhu poticanja, educiranja, podizanja svijesti i aktiviranja svih lokalnih čimbenika poduzela niz aktivnosti, između ostalog raspisan je i javni natječaj za dodjelu nagrada za izradu projektnih ideja.

U uvodnom obraćanju ministrica Tramišak kazala je kako je Europska komisija prepoznala važnost razvoja koncepta pametnih sela putem Zajedničke poljoprivredne politike.

„Kada govorimo o konceptu pametnih sela govorimo o jednoj inicijativi koja ima cilj kvalitetno usmjeriti korištenje europskih fondova na daljnji razvoj sela. Republika Hrvatska je jedna od prvih u Europskoj uniji prepoznala taj koncept koji razvijamo putem više izvora financiranja kako Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije tako i nadogradnju Kohezijske politike“, izjavila je ministrica Tramišak.

„Za hrvatsko selo važno je ne samo očuvanje tradicijske proizvodnje u poljoprivredi i prehrani, već i potencijal i kapaciteti za razvoj drugih, mnogobrojnih grana gospodarstva“, rekla je ministrica Tramišak.

„Vrlo je velika važnost i uloga Kohezijske politike upravo zato što je dominantna investicijska politika u Europskoj uniji upravo Kohezijska politika, dakle sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj. Ta sredstva trebaju nadopuniti izgradnju infrastrukture koja će osigurati digitalizaciju sela, širokopojasni pristup internetu, razvoj poslovnih zona, poduzetničkih inkubatora, dostupniju zdravstvenu zaštitu, kvalitetnije i bolje obrazovanje, i svu onu osnovnu i temeljnu infrastrukturu koja je nužna kako bi imali ujednačen i kvalitetan razvoj kao i sami gradovi“, pojasnila je ministrica Tramišak.

Iako je u Europskom fondu za regionalni razvoj određeni dio sredstava i njegov postotak namijenjen razvoju integriranih teritorijalnih ulaganja, Ministarstvo regionalnoga razvoja odlučilo se za pristup da će svi gradovi sjedišta županija i nekoliko gradova koja nisu sjedišta županija imati upravo ovakav instrument.

„22 grada provodit će ovu inicijativu s tim da jačaju i ruralno-urbane veze. Osim onih problema koje imaju gradovi, pred njima će biti stavljen zadatak da jačaju poveznicu sa svojim ruralnim područjem, to jest selima i malim gradovima koja ih okružuju“, nastavila je ministrica Tramišak.

Ministrica Tramišak pojasnila je kako primjena ovog koncepta ima višedimenzionalni pristup razvoju ruralnih područja, zadržavanju stanovnika, pružanju adekvatne kvalitete života, osiguravanju ostanka mladih i jačanju demografske politike.

„Vjerujem da kroz adekvatne promocije takvoga pristupa možemo doprijeti do mladih, da ne odlaze iz sela i ne migriraju prema gradovima, nego da jednostavno na drugi način percipiraju svoj život na selima“, rekla je ministrica Tramišak.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković izjavila je sljedeće: „U ovom programskom razdoblju napravili smo dva ključna iskoraka. Naučili smo primjenjivati visokovrijedan koncept teritorijalnih mehanizama koji će nam pomoći u razvoju pametnih sela. Također, putem programa ruralnoga razvoja i uz pomoć Hrvatske vlade, nadogradili smo temeljne usluge sela.“

Ministrica Vučković istaknula je da je riječ o ulaganju u nerazvrstane ceste, projekte vodoopskrbe, društveno-kulturne centre, vatrogasne domove, tržnice i dječje vrtiće.

„U slijedećem programskom razdoblju trebamo se bolje povezati i početi primjenjivati nove tehnologije, što pokušavamo pokazati u novom natječaju. Pristupamo na način da povezujemo zelenu arhitekturu s ulaganjem u društveno-kulturne centre, vatrogasne domove i slično. Drago mi je što danas možemo konkretnije razmotriti na koje se sve načine možemo posvetiti nadogradnji ovih aktivnosti u budućnosti“, kazala je ministrica Vučković.

„Pametna sela, pametni gradovi i pametna ulaganja ne postoje bez čovjeka i bez privatnog poduzetništva“, konstatira ministrica Vučković.
 
 

Pisane vijesti