Ministar Pavić: Hrvatska je iz europskog proračuna primila 20,9 milijardi kuna više nego što je uplatila

U organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ustanove za obrazovanje odraslih za Europske strukturne i investicijske fondove i programe Europske unije danas je održana konferencija „Izazovi usvajanja novog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) 2021. – 2027. i položaj kohezijske politike u novom proračunu“.

Konferencija posvećena procesu usvajanja novog, sedmogodišnjeg proračuna Europske unije održana je u okviru službenog posjeta predsjednika Europskog revizorskog suda g. Klaus-Heiner Lehne koji je Hrvatsku posjetio u povodu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.  Na konferenciji su se uvodno obratili predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednik Suda, a uz ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Marka Pavića, domaćina konferencije, na konferenciji su sudjelovali ministar uprave Ivan Malenica, ministar zdravstva Vili Beroš te hrvatska članica Europskog revizorskog suda Ivana Maletić.

Predsjednik Europskog revizorskog suda g. Lehne u svom uvodnom govoru istaknuo je da je nakon izlaska Velike Britanije iz Europske unije, na najmlađoj članici da pogura Uniju naprijed istaknuvši važnu ulogu Republike Hrvatske u postizanju kompromisa oko višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027.

Govoreći o ulozi Europskog revizorskog suda g. Lehne kazao je kako se Sud bavi pitanjem kako se europski novac koristi u pogledu postizanja političkih ciljeva Europske unije, posebno u pogledu dodane vrijednosti koja europska sredstava donose, naglasivši kako bi ta dodana vrijednost trebala biti u fokusu svih debata oko novog EU proračuna.

 „Kompromis je, vjerujem, prednost i snaga Europske unije, a Hrvatska ima veliku ulogu u postizanju tog kompromisa“,  izjavio je predsjednik Europskog revizorskog suda.

U svom uvodnom govoru predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se je na brojne aktivnosti koje su provedene u prvom mjesecu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije te izrazio zadovoljstvo što se na početku drugog mjeseca predsjedanja hrvatskoj javnosti prezentira Europski revizorski sud, institucija koja „ne samo da kontrolira korištenje europskih sredstva već svojim savjetima unaprjeđuje proces usvajanja i upravljanja EU proračunom.“

"Stoga nalazi Revizorskog suda trebaju poslužiti svim institucijama, a onda i svima nama da u nekim novim ciklusima proračunskog planiranja radimo bolje i učinkovitije", ustvrdio je Plenković.

Predsjednik Vlade kazao je da će se o višegodišnjem financijskom okviru razgovarati i na izvanrednom sastanku Europskog vijeća koji će se održati 21. i 22. veljače na kojem će se nastojati postići dogovor na razini država članica, a zatim i pregovori u okviru trijaloga.

Osvrćući se na nedavni sastanak Prijatelja kohezije koji je održan u Portugalu, predsjednik Vlade naglasio je da po pitanju višegodišnjeg financijskog okvira postoje različite pozicije, a da je uloga Hrvatske u postizanju kompromisa vrlo važna budući da je vrlo važno da se višegodišnji financijski okvir donese na vrijeme.

"Nije dobro da kasne operativni programi. Za nas je politički važno da se temeljni dogovor na razini članica napravi za vrijeme hrvatskog predsjedanja. U tom pogledu bit ćemo angažirani u zaštiti hrvatskih interesa, da nam članstvo u Uniji u idućih deset godina bude dodana vrijednost i jedan od zamašnjaka našega razvoja", poručio je Plenković.

Također, predsjednik Vlade u govoru je naglasio da će iduće desetljeće, odnosno idući višegodišnji financijski okvir, biti presudno za hrvatsko članstvo u Europskoj uniji kada će Hrvatska moći podvući crtu nakon korištenja dviju financijskih perspektiva. Podsjetio je da je Hrvatska jedina članica Europske unije koja je koristila samo jednu financijsku perspektivu te je njezina situacija specifična i zbog ratnih razaranja 90ih godina zbog kojih je još u fazi lovljenja koraka sa zemljama koje su duže članice Unije.

U svom govoru predsjednik Vlade osvrnuo se je i na povlačenje novaca iz Europskih fondova spomenuvši da je od ukupne alokacije 10,7 milijardi eura Hrvatska objavila 108%, dok je 86% alokacije već ugovoreno. Napomenuo je da je ugovorenost europskih programa i projekata u posljednje tri godine mandata ove Vlade porasla s 9 na 86%.

„Europski fondovi mijenjaju Hrvatsku; od školstva, infrastrukture do niza projekata koji se provode kroz Europski socijalni fond“, izjavio je predsjednik Vlade i najavio skorašnje usvajanje Nacionalne razvojne strategije  - strateškog razvojnog dokumenta koji će biti okosnica nacionalnog razvoja Hrvatske, a čijem će ostvarenju pomoći i EU proračun.

U panel raspravi koja je uslijedila nakon uvodnih govora, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić, predsjednik Europskog revizorskog suda Klaus-Heiner Lehne i hrvatska članica Europskog revizorskog suda Ivana Maletić razmijenili su mišljenja o novom višegodišnjem financijskom okviru odnosno o pitanjima kako postići više s manje resursa, kako postići sinergiju između europskog i nacionalnih proračuna, kako pojednostaviti procedure upravljanja europskim fondovima itd.

Predsjednik Europskog revizorskog suda Klaus-Heiner Lehne naglasio je kako je važno da se novi višegodišnji financijski okvir definira u skladu s potrebama kako inovacija, poljoprivrede tako i kohezije, naglasivši kako bi novi financijski okvir trebao moći odgovoriti na potencijalne buduće probleme. Uz to, govorio je i o nužnosti pojednostavljivanja procesa.

Ivana Maletić, hrvatska članica Europskog revizorskog suda istaknula je da je novi višegodišnji financijski okvir nova prilika kako za Europsku uniju tako i za države članice te da je vrlo važno zajedno definirati što se želi postići u budućem razdoblju.

Zahvalivši predsjedniku Europskog revizorskog suda na dolasku, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić poručio je da je hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a prilika da se višegodišnji financijski okvir stavi u fokus javnosti. Naglasio je da je optimističan u pogledu postizanja kompromisa oko novog, sedmogodišnjeg EU proračuna za vrijeme hrvatskog predsjedanja. Govoreći o tzv. tematskim koncentracijama prema kojima je predviđeno da se 35% sredstava ulaže u tzv. pametnu Europu, a 30% u tzv. zelenu Europu, ministar je naglasio da tradicionalne politike mogu biti moderne odnosno da se u takvim okvirima može stvarati dodana vrijednost posebno u pogledu otvaranja novih radnih mjesta.

U izjavi za medije ministar Pavić naglasio je važnost usvajanja novog višegodišnjeg financijskog okvira, podsjetivši da je riječ o sedmogodišnjem proračunu Europske unije koji će biti u visini 1100 – 1300 milijardi kuna.

Ministar Pavić kazao je da je Hrvatska jasno artikulirala svoj stav po pitanju višegodišnjeg financijskog okvira, podsjetivši na nedavni susret zemalja Prijateljica kohezije među kojima je i Republika Hrvatska.

„Primili smo 20.9 milijardi kuna više iz europskog proračuna nego što smo uplatili. Europski fondovi razvijaju Hrvatsku, razvijaju naše školstvo, naše zdravstvo, naše ceste, zračne luke, otoke, Slavoniju, Baranju i Srijem u koju smo uložili preko 12 milijardi kuna i osiguravaju mogućnost mladima da ostanu u Hrvatskoj“, izjavio je ministar.

Uz to ministar je ponovio da je Hrvatska ugovorila oko 86% omotnice, a da je ova Vlada podigla ugovorenost s 9% na 86%, napomenuvši kako je cilj danas održane konferencije razgovarati o budućem financijskom okviru, o tome kako biti još bolji kako u apsorpciji europskih sredstava tako i u kvaliteti projekata.

Na upit je li realno da višegodišnji financijski okvir bude usuglašen za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije ministar je odgovorio da smatra da je to realno i da se tomu Hrvatska nada, napomenuvši da su svi dionici svjesni vremenske dimenzije te da se ne želi kasniti s financijskom omotnicom kao što je to bio slučaj unutar ovog financijskog okvira.

Odgovarajući na novinarska pitanja ministar Pavić je istaknuo da je Hrvatska po iskoristivosti fondova Europske unije već negdje u prosjeku Unije, ponovivši da je do sada objavljeno 108% omotnice, 86% je ugovoreno, a gotovo trećina plaćeno. Također, ministar je pojasnio da se aktualna omotnica može koristiti do 2023. godine.

„S obzirom da ćemo ugovoriti više od 108%, siguran sam da ćemo iskoristiti svu financijsku omotnicu. Cilj je sada dobiti da sljedeća financijska omotnica za Hrvatsku bude na istoj razini. Svjesni smo da  će izlaskom neto uplatiteljice Ujedinjene Kraljevine sredstva za koheziju biti manja, ali isto tako smo svjesni da su kohezijska sredstva važna za Hrvatsku, s obzirom da koristimo tek prvu omotnicu, da smo jedina zemlja koja je nedavno imala rat, da imamo još puno investicija konvergencije da dosegnemo stupanj razvijenosti razvijenih članica, stoga nam je cilj  da omotnica za koheziju ostane na ovoj razini“, poručio je ministar.

Konferencija „Izazovi usvajanja novog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) 2021. – 2027. i položaj kohezijske politike u novom proračunu“ drugi je u nizu događaja koje je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije organiziralo u okviru hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije. Prvi je bila izložba „EU fondovi mijenjaju Hrvatsku“ u Europskom parlamentu u Bruxellesu. 

 
 
 
 

Pisane vijesti | EU fondovi