Ministar Pavić u Bruxellesu na konferenciji „Engaging Citizens for Good Governance in Cohesion Policyˮ: Vrlo je važno da čujemo naše građane i civilno društvo o tome što imaju za reći o budućnosti Europe“

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije mr.sc. Marko Pavić boravio je u radnom posjetu Bruxellesu u okviru hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.

Na poziv povjerenice Europske komisije za koheziju i reformu Elise Ferreire ministar je sudjelovao na konferenciji „Engaging Citizens for Good Governance in Cohesion Policyˮ.  Uz ministra Pavića sudionicima konferencije uvodno se obratila i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica.

U svom uvodnom govoru potpredsjednica Komisije Šuica naglasila je da Komisija želi bolju suradnju s građanima u procesu donošenja odluka i politika, stoga je i pozdravila održavanje Konferencije koja se bavi pitanjem uključivanja građana u proces dobrog upravljanja kohezijskom politikom.

Govoreći o konferenciji o budućnosti Europe koja će započeti na Dan Europe, 9. svibnja, kazala je da Komisija time želi podići dijalog s građanima na novu razinu, slušajući ono što građani žele i implementirajući to u kreiranje politika. U tom procesu, kazala je potpredsjednica, važna je suradnja s nacionalnim, regionalnim vlastima i civilnim društvom koji su poveznica s tisućama građana, naglasivši kako europska demokracija znači suradnju i hrabrost.

Potpredsjednica je ocijenila da je kohezijska politika važan instrument u suočavanju s demografskim izazovima te je najavila obilazak mnogih projekata financiranih sredstvima Europske unije tijekom konferencije o budućnosti Europe „jer europski fondovi imaju izravan utjecaj na ljude“.

Pozdravljajući okupljene ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić izrazio je zadovoljstvo na prilici da govori o važnosti uključivanja građana u kohezijsku politiku naglasivši kako je   ona već više od trideset godina najvažniji investicijski alat Europske unije zahvaljujući kojoj su realizirani brojni projekti od zapošljavanja, povezivanja ljudi, izgradnje prometne infrastrukture te investicija u zdravstvo i obrazovanje. 

„Zahvaljujući kohezijskoj politici stotine tisuća projekata diljem Europe potaknuli su kreiranje novih radnih mjesta, generirali ekonomski rast i održivi razvoj, konkurentnost te su unaprijedili kvalitetu života mnogih naših građana“, poručio je ministar.

Osvrćući se na nedavno održani sastanak Prijatelja kohezije, na kojem je ministar sudjelovao uz predsjednika Vlade, ministar je kazao da su predstavnici 17 država članica izrazili važnost kohezijske politike i ambicije ulaganja u kohezijsku politiku.

Ministar Pavić istaknuo je da su u tijeku pregovori oko višegodišnjeg financijskog okvira, naglasivši ambiciju hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a da se usvoji za vrijeme šestomjesečnog predsjedanja Republike Hrvatske. Uz to, ministar je podsjetio da je Vijeće ovlastilo predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela da predvodi razgovore oko pregovaračke kutije te da će se o tom pitanju održati izvanredni sastanak Europskog vijeća u veljači.

 „Nadamo se da će se pregovori oko višegodišnjeg financijskog okvira dovršiti još za vrijeme našeg predsjedanja, ne želimo da se ponovi situacija iz ove omotnice. Mi ćemo dati sve od sebe, posebno u trijalozima o sektorskoj regulaciji da se pregovori dovrše na vrijeme“, rekao je.
 
Ministar je okupljenima predstavio četiri prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem: Europa koja se razvija, Europa koja povezuje, Europa koja štiti, Europa koja je utjecajna.

Govoreći o Zelenom planu kojeg je Komisija predstavila, ministar je izrazio hrvatsku potporu planu, navevši kako je Hrvatska svjesna da određene zemlje imaju rezervu prema Planu, stoga je naglasio važnost pronalaska rješenja kako bi se postigli zadani ciljevi.

“Kada govorimo o uključivanju građana i civilnog društva u kohezijsku politiku, ponosan sam što možemo prezentirati nekoliko dobrih primjera iz naše zemlje te kao Predsjedništvo dati nekoliko savjeta za budućnost”, poručio je ministar.

Ministar Pavić govorio je i o nadzornim odborima operativnih programa rekavši da su u njima zastupljeni predstavnici civilnog društva , socijalnih partnera i građana, posebice kada je riječ o ranjivim skupinama.
U svom govoru osvrnuo se je i na radionicu o održivom razvoju, koja je lani održana u Osijeku, zahvalivši pri tom direktorici DG REGIO Vittoriji Alliati di Villafranci na potpori u implementaciji ITU mehanizama. Podsjetio je da su na radionici predstavljeni primjeri dobre prakse s područja Slavonije, Baranje i Srijema.

Sudionicima konferencije ministar je predstavio nekoliko inkluzivnih projekata poput projekata deinstitucionalizacije, programa aktivnog starenja u koji se ulaže oko 100 milijuna kuna, zatim projekta popularizacije znanosti za koji je izdvojeno oko 100 milijuna kuna te projekta koji se tiče financijske pismenosti građana. 

Ministar Pavić najavio je konferenciju koja će se održati u travnju u Šibeniku, a koja će okupiti više od 1200 pripadnika organizacija civilnoga društva iz 42 države kojoj će prethoditi otvoreni dijalog s civilnim društvom, građanima i socijalnim partnerima kako bi se dobila povratna informacija koje teme, perspektive i prioritete žele u idućoj omotnici.

„Vrlo je važno da čujemo naše građane, da čujemo što civilno društvo ima za reći o budućnosti Europe, o budućnosti operativnih programa i politikama koje Vlade provode. Smatramo da možemo učiti od njih i njihova rješenja pretvoriti u politike“, zaključio je ministar Pavić.

U izjavi za medije ministar Pavić ponovio je da kohezijska politika jedna od tradicionalnih i najvažnijih projekata zahvaljujući kojoj su u Hrvatskoj uložena značajna sredstva u školstvo, zdravstvo, prometnu infrastrukturu i kvalitetu života. Ministar je ponovio hrvatski stav da je kohezija bitna za Hrvatsku, kao novu članicu Unije koja fondove koristi tek u jednoj financijskoj perspektivi, naglasivši da je Hrvatska svjesna izlaska Velike Britanije iz Unije i smanjenja sredstava, ali da je ključna poruka današnjeg sastanka s povjerenicom Ferreirom da bi nivo ulaganja u koheziju trebati ostati isti.

Na pitanje očekuje li postizanje kompromisa po pitanju kohezijske politike obzirom na drugačije stavove Komisije, neto uplatiteljica i zemalja Prijatelja kohezije, ministar je kazao da je autoritet pregovaranja prebačen na predsjednika Europskog vijeća, ali da je iz dosadašnjih sastanaka vidljivo da su svi dionici svjesni posljedica kašnjenja usvajanja višegodišnjeg financijskog okvira stoga je Hrvatska optimistična oko postizanja dogovora.

Ministar je podsjetio da se pregovara i o oko 40 sektorskih uredbi na kojima Hrvatska radi u trijalozima zbog čega je važno što prije zaključiti višegodišnji financijski okvir kako bi se zakonodavni akti pripremili na vrijeme i europski fondovi počeli koristiti u državama članicama s početkom sljedeće godine.

Upitan je li Hrvatskoj prihvatljiv prijedlog Komisije, ministar je odgovorio da je Hrvatska prošle godine jasno izrazila nacionalne stavove te izrazio nadu da će se između svih prijedloga pronaći kompromisni prijedlog ustvrdivši da je vrijeme na strani kompromisa.

Odgovarajući na upit je li moguće zelene projekte iz Zelenog plana preokrenuti u razvojne, ministar je odgovorio potvrdno te je naglasio da će istraživanje i razvoj biti u fokusu Nacionalne razvojne strategije. Kazao je da prilagodba poslovanja prema zelenoj politici neće biti preko noći te da će se o tome jasno komunicirati s građanima i potaknuti ih da se uključe u kreiranje kako bi u budućem razdoblju mogli orijentirati svoje poslovanje u skladu s Planom.

 

Pisane vijesti