- Objavljeno: 19.06.2012.
Konferencija „Tržište rada i obrazovanje 2025“. - Do 2020. veliki porast potrebe za fakultetom
(Politika.hr/Ivana Vranješ)
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, te Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije 18. lipnja organiziralo je konferenciju „Tržište rada i obrazovanje 2025“.
Cilj konferencije bio je otvoriti raspravu o daljnjem uključivanju Republike Hrvatske u ostvarivanju nove strategije Europske unije „Nove vještine za nove poslove“ kako bi se postigao zajednički europski cilj - stopa zaposlenosti od 75 posto za dob od 20 do 64 godina.
Konferencija je održana u dječjem vrtiću Sunčana u Zagrebu što nije slučajnost, kako je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić rekao, budući da u njemu stasa generacija koja će 2025. godine odlučivati o svojoj budućoj karijeri. Istaknuo je da ukoliko Hrvatska želi osigurati prosperitet i biti značajan dio Europske unije mora imati 2 milijuna zaposlenih. Nažalost trenutna situacija je zabrinjavajuća, budući da samo 43 posto mladih koji završe četverogodišnju srednju strukovnu školu i 49 posto mladih iz trogodišnjih škola uspije pronaći posao na kojem mogu koristiti znanja stečena u školi. Oko 60 tisuća mladih na svom prvom poslu nema prilike steći radnu praksu u okviru svoje kvalifikacije. Ministar Mrsić smatra da jedna od metoda koja može promijeniti takvu situaciju je Hrvatski kvalifikacijski okvir, a riječ je o instrumentu za promicanje cjeloživotnog učenja i održive zapošljivosti. No treba mijenjati i svijest u društvu da se neće cijeli radni vijek raditi zanimanje za koje se školovalo, niti na radnom mjestu gdje se započela karijera.
Naglasio je da do 2020. će dodatnih 16 milijuna radnih mjesta u Europi zahtijevati visoku stručnu spremu, dok će se potražnja za niskom razinom vještina smanjiti za 12 milijuna radnih mjesta. S obzirom na trend produžetka radnog vijeka, stjecanje i razvoj novih vještina tijekom cijeloga života će postati nešto sasvim normalno. No ne može se biti zadovoljan činjenicom da samo 2 posto građana Hrvatske je obuhvaćeno cjeloživotnim učenjem, a nekada je bilo 40 posto.
Ružica Beljo Lučić, pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta, smatra da je za bolju zapošljivost i konkurentnost potrebno izgraditi sustav koji će voditi brigu o povezanosti tržišta rada i obrazovanja.
"Hrvatski kvalifikacijski okvir instrument je koji će omogućiti usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada na razini potrebnih kompetencija za pojedina zanimanja, ali i na razini kvalifikacija potrebnih na tržištu rada. Ne smije se zanemariti činjenica da će zapošljivost u budućnosti ovisiti o kvaliteti predviđanja razvojnih trendova, ali više od toga o ključnim kompetencijama koje će pojedincu omogućiti brzu prilagodbu na promjene u okruženju. Stjecanje tih ključnih kompetencija treba započeti već u vrtiću. Njihovim stjecanjem bit ćemo spremni za cjeloživotno učenje", rekla je pomoćnica ministra.
U ime Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije nazočnima se obratio zamjenik ministra Jakša Puljiz koji je istaknuo da treba stvoriti okruženje u kojem će ulaganje u znanje biti ključni pokretač gospodarskog rasta. Istraživanja su pokazala kako u Hrvatskoj povezanost veće razine znanja s gospodarstvom je slaba. Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, visokoobrazovani kadrovi bilježe najveći porast nezaposlenosti. To samo pokazuje, tvrdi Puljiz, da sadašnje hrvatsko gospodarstvo nije oslonjeno na znanje kao proizvodni faktor.
"Očito pred nama predstoji jako veliki posao stvaranja okruženja za otvaranje novih i dobro plaćenih radnih mjesta namijenjenih obrazovanoj populaciji. Tako dolazimo do pitanja investicija, kao i do pitanja poslovne klime. Bez poboljšanja poslovne klime moguće da ulaganje u obrazovanje, odnosno povećanje kvalitete obrazovnog sektora, neće dovesti do poboljšanja situacije na tržištu rada, a može se dogoditi i porast migracije najkvalificiranije radne snage u strane zemlje", izjavio je zamjenik ministra.
Dodao je da povećanje broja kvalitetnih radnih mjesta istovremeno nije moguće bez ulaganja u istraživanje i razvoj.
"Upravo niska stopa ulaganja u istraživanje i razvoj, a posebno u privatnom sektoru, jedna je od najvećih slabosti hrvatskog gospodarstva i ukupne konkurentnosti. Nesumnjivo je da nam danas treba jače povezivanje znanstvene zajednice s privatnim i javnim sektorom i njihovim potrebama", zaključio je Puljiz.
Na konferenciji su nadalje stručnjaci govorili o trendovima i perspektivama na tržištu rada u RH, postojećim reformama i projektima, demografskim aspektima i kompetencijama potrebnih za budućnost. Pokušali su definirati potencijal za buduću tržišnu utakmicu koja traži kompetencije za nove tehnologije, zeleno gospodarstvo, veću stopu zaposlenosti, lakšu i bržu promjenu karijere i veću produktivnost. Na završnom dijelu konferencije održan je i okrugli stol na kojem se raspravljalo o cjeloživotnom učenju kao preduvjetu cjeloživotne zapošljivosti. Ovu konferenciju više resora treba gledati kao korak u pravom smjeru, kao pokazatelj nužnog partnerskog pristupa u rješavanju složenih problema. Nove ideje trebaju pomoći da tri ministarstva ostvare zajednički cilj, a to je da se poveže obrazovanje s tržištem rada i potrebama gospodarstva kako bi buduće generacije bile u prilici iskoristiti svoje potencijale te doprinjele napretku i socijalnoj stabilnosti.
Cilj konferencije bio je otvoriti raspravu o daljnjem uključivanju Republike Hrvatske u ostvarivanju nove strategije Europske unije „Nove vještine za nove poslove“ kako bi se postigao zajednički europski cilj - stopa zaposlenosti od 75 posto za dob od 20 do 64 godina.
Konferencija je održana u dječjem vrtiću Sunčana u Zagrebu što nije slučajnost, kako je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić rekao, budući da u njemu stasa generacija koja će 2025. godine odlučivati o svojoj budućoj karijeri. Istaknuo je da ukoliko Hrvatska želi osigurati prosperitet i biti značajan dio Europske unije mora imati 2 milijuna zaposlenih. Nažalost trenutna situacija je zabrinjavajuća, budući da samo 43 posto mladih koji završe četverogodišnju srednju strukovnu školu i 49 posto mladih iz trogodišnjih škola uspije pronaći posao na kojem mogu koristiti znanja stečena u školi. Oko 60 tisuća mladih na svom prvom poslu nema prilike steći radnu praksu u okviru svoje kvalifikacije. Ministar Mrsić smatra da jedna od metoda koja može promijeniti takvu situaciju je Hrvatski kvalifikacijski okvir, a riječ je o instrumentu za promicanje cjeloživotnog učenja i održive zapošljivosti. No treba mijenjati i svijest u društvu da se neće cijeli radni vijek raditi zanimanje za koje se školovalo, niti na radnom mjestu gdje se započela karijera.
Naglasio je da do 2020. će dodatnih 16 milijuna radnih mjesta u Europi zahtijevati visoku stručnu spremu, dok će se potražnja za niskom razinom vještina smanjiti za 12 milijuna radnih mjesta. S obzirom na trend produžetka radnog vijeka, stjecanje i razvoj novih vještina tijekom cijeloga života će postati nešto sasvim normalno. No ne može se biti zadovoljan činjenicom da samo 2 posto građana Hrvatske je obuhvaćeno cjeloživotnim učenjem, a nekada je bilo 40 posto.
Ružica Beljo Lučić, pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta, smatra da je za bolju zapošljivost i konkurentnost potrebno izgraditi sustav koji će voditi brigu o povezanosti tržišta rada i obrazovanja.
"Hrvatski kvalifikacijski okvir instrument je koji će omogućiti usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada na razini potrebnih kompetencija za pojedina zanimanja, ali i na razini kvalifikacija potrebnih na tržištu rada. Ne smije se zanemariti činjenica da će zapošljivost u budućnosti ovisiti o kvaliteti predviđanja razvojnih trendova, ali više od toga o ključnim kompetencijama koje će pojedincu omogućiti brzu prilagodbu na promjene u okruženju. Stjecanje tih ključnih kompetencija treba započeti već u vrtiću. Njihovim stjecanjem bit ćemo spremni za cjeloživotno učenje", rekla je pomoćnica ministra.
U ime Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije nazočnima se obratio zamjenik ministra Jakša Puljiz koji je istaknuo da treba stvoriti okruženje u kojem će ulaganje u znanje biti ključni pokretač gospodarskog rasta. Istraživanja su pokazala kako u Hrvatskoj povezanost veće razine znanja s gospodarstvom je slaba. Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, visokoobrazovani kadrovi bilježe najveći porast nezaposlenosti. To samo pokazuje, tvrdi Puljiz, da sadašnje hrvatsko gospodarstvo nije oslonjeno na znanje kao proizvodni faktor.
"Očito pred nama predstoji jako veliki posao stvaranja okruženja za otvaranje novih i dobro plaćenih radnih mjesta namijenjenih obrazovanoj populaciji. Tako dolazimo do pitanja investicija, kao i do pitanja poslovne klime. Bez poboljšanja poslovne klime moguće da ulaganje u obrazovanje, odnosno povećanje kvalitete obrazovnog sektora, neće dovesti do poboljšanja situacije na tržištu rada, a može se dogoditi i porast migracije najkvalificiranije radne snage u strane zemlje", izjavio je zamjenik ministra.
Dodao je da povećanje broja kvalitetnih radnih mjesta istovremeno nije moguće bez ulaganja u istraživanje i razvoj.
"Upravo niska stopa ulaganja u istraživanje i razvoj, a posebno u privatnom sektoru, jedna je od najvećih slabosti hrvatskog gospodarstva i ukupne konkurentnosti. Nesumnjivo je da nam danas treba jače povezivanje znanstvene zajednice s privatnim i javnim sektorom i njihovim potrebama", zaključio je Puljiz.
Na konferenciji su nadalje stručnjaci govorili o trendovima i perspektivama na tržištu rada u RH, postojećim reformama i projektima, demografskim aspektima i kompetencijama potrebnih za budućnost. Pokušali su definirati potencijal za buduću tržišnu utakmicu koja traži kompetencije za nove tehnologije, zeleno gospodarstvo, veću stopu zaposlenosti, lakšu i bržu promjenu karijere i veću produktivnost. Na završnom dijelu konferencije održan je i okrugli stol na kojem se raspravljalo o cjeloživotnom učenju kao preduvjetu cjeloživotne zapošljivosti. Ovu konferenciju više resora treba gledati kao korak u pravom smjeru, kao pokazatelj nužnog partnerskog pristupa u rješavanju složenih problema. Nove ideje trebaju pomoći da tri ministarstva ostvare zajednički cilj, a to je da se poveže obrazovanje s tržištem rada i potrebama gospodarstva kako bi buduće generacije bile u prilici iskoristiti svoje potencijale te doprinjele napretku i socijalnoj stabilnosti.