Grčić o najjeftinijem zaduženju u povijesti hrvatske države

Poslovni dnevnik / Tomislav Pili 


"To je najjeftinije zaduženje u povijesti hrvatske države, ako se izuzmu 'samuraj obveznice' izdane 90-ih na japanskom tržištu".
 

Bez jasnog zakonskog okvira koji se ne mijenja svako malo, ali i veće proaktivnosti kako države, tako i privatnog sektora, nastavak privatizacije ostat će tek mrtvo slovo na papiru. Kako je rečeno u ponedjeljak na panelu „Institucionalni igrači – što im možemo ponuditi“ u okviru konferencije Večernjeg lista „Ulagači – motor rasta gospodarstva“, tržišno-burzovni princip najbolji je način određivanja vrijednosti tvrtke.
 

A tržište na trenutno ide na ruku, barem kad je zaduživanje u pitanju. Osvrnuvši se na posljednje izdavanje obveznica, potpredsjednik Vlade Branko Grčić kazao je kako je to najjeftinije zaduženje u povijesti hrvatske države, ako se izuzmu „samuraj obveznice“ izdane 90-ih n japanskom tržištu. Grčić je otkrio kako je investitore koji su ukupno ponudili 4,5 milijarde eura najviše zanimala dva ključna pitanja – zašto Hrvatska nije uspjela izaći iz recesije i koja su to uporišta gospodarskog rasta u budućnosti. Prema Grčiću, odgovor na to pitanje krije se u odnosu privatnog i javnog, poput odnosa umirovljenika i zaposlenih te socijalnih izdataka, ali i tržištu rada, kao ključnom razlogu nekonkurentnosti. „To će godinama biti naš teret“, naglasio je Grčić. Ipak, unatoč nešto skupljem radu u Hrvatskoj, on je produktivniji u odnosu na države iz regije, dodao je Grčić još jednom naglasivši kako očekuje pozitivan prvi kvartal što se tiče rasta gospodarstva.
 

Vrlo jeftino zaduživanje države utječe na ulaganja mirovinskih fondova, smatra Dinko Novoselec, predsjednik Uprave AZ obveznog mirovinskog fonda. „Smanjene kamatne stope nužan su preduvjet da se imovina mirovinskih fondova iz javnog duga redistribuira u privatni sektor“, ističe Novoselec. Prema njegovu mišljenju, stvara se pozitivnija atmosfera nego što je to bilo prije samo godinu dana, a izmjene zakona sada omogućuju mirovinskim fondovima da više ulože u privatni sektor. „Međutim, privatni je sektor do sada ostao hladan na činjenicu da raspolažemo sa 60 milijardi kuna imovine“, ocjenjuje Novoselec.
 

Na pitanje što država namjerava privatizirati i kada, Branko Grčić tvrdi kako država očekuje od privatnih partnera da poboljša upravljanje kompanijom, ali i da partneri ispune svoja obećanja koja su dali kada su ulazili u vlasničku strukturu. „Interes države je razvoj, a ne rušenje kapitala i dobiti“, kaže Grčić. Ako dođe do odluke da, recimo Hrvatska elektroprivreda, bude privatizirana, motivi Vlade biti će vođeni tim razlozima, dodaje Grčić. Do kraja godine biti će poznatije što će biti s monetizacijom autocesta, naglašava Grčić. „Prihod od monetizacije bit će iskorišten za smanjenje javnog duga“, kaže Grčić.
 

Ako monetizacija autocesta ne uspije, Hrvatske autoceste trebale bi ići na javnu ponudu dionica (IPO) jer se većina građana može identificirati s tim projektom, smatra Tonći Korunić, voditelj upravljanja imovinom u InterCapitalu. „To bi svakako moglo biti zanimljivo domaćim ulagateljima“, smatra Korunić. Ako je potrebno, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) spremna je sudjelovati u privatizaciji, kaže Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a u Hrvatskoj. „Međutim, još uvijek nije jasno kakva će privatizacija biti, ako je uopće bude – hoće li se prodavati većinski ili manjinski udjel, hoće li to biti putem IPO“, kaže Jelušić Kašić. Dodala je i kako prema njezinom mišljenju, tržište električne energije, uključujući i prijenos, treba bitno reformirati.



Vijesti iz medija