- Objavljeno: 30.11.2012.
Grčić najavio zapošljavanje 230 stručnjaka za fondove EU-a: Moramo povećati učinkovitost
(Slobodna Dalmacija)
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU-a Branko Grčić najavio je danas da će Vladi predložiti zapošljavanje 230 stručnjaka za pripremu projekata financiranih iz fondova EU-a.
Takav prijedlog na dnevnom redu Vlade mogao bi biti već sljedeći tjedan, rekao je Grčić na današnjoj konferenciji "Financijsko upravljanje i praktični aspekti pristupanja EU", u organizaciji Centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora.
Želimo li iskoristiti što više sredstava iz Unijinih fondova moramo podići administrativni kapacitet i učinkovitost, a to ne ide bez stručnih i motiviranih javnih službenika, smatra Grčić.
Uvjeti za uspješno korištenje sredstava iz fondova EU-a za Grčića su i kvalitetan konzultantski privatni sektor te što veći broj dobro pripremljenih projekata.
Grčić velik potencijal vidi u sredstvima EU-a koja će Hrvatskoj biti na raspolaganju od 2014. do 2020. godine, u ukupnom iznosu od 13,7 milijardi eura.
No ministar financija Slavko Linić upozorava da će Hrvatska već 2013. godine u kasu EU-a morati uplatiti 1,7 milijardi kuna, a od 2014. godine 3,8 milijardi kuna, što je za Hrvatsku ogroman izdatak. S druge strane, Hrvatska ima mogućnost povlačenja 450 milijuna eura 2013. godine, a do 2020. 11,5 milijardi, kaže Linić. On poziva na odgovornost u trošenju i dobru pripremu projekata te naglašava da su sredstva iz Unijinih fondova, uz ona institucionalnih banaka, velika prilika za Hrvatsku.
Linić također upozorava da Europske komisija pod strogim nadzorom drži proračunske politike članica, pa će tako biti i s Hrvatskom.
Zaključuje da će Hrvatska izvući koristi iz ulaska u EU samo promjenom mentaliteta. Vlada i Ministarstvo financija su spremni na to, a pitanje je li spreman i privatni sektor, dodaje. Upravo privatni sektor ima ogromne probleme, smatra Linić ističući da se ne uspijeva pokrenuti unatoč prebacivanju poreznog tereta s gospodarstva na građane. Bez Vladinih investicija privatnici ne znaju u što bi uložili i kako pokrenuti investicije, smatra ministar Linić.
Hrvatska mora izbjeći rizik da više uplaćuje nego uzima od EU-a, upozorio je šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren. To se po njegovim riječima može jačanjem fiskalne discipline i odgovornosti, koordinacijom institucija i kadrovskim jačanjem na svim razinama uprave.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić pak u svojoj je prezentaciji pokazao da se na temelju iskustava zemalja ne može ustanoviti jasna povezanost iskorištenosti EU-ovih fondova i gospodarskog rasta pa je teško očekivati da to bude pokretač razvoja.
Međutim, zemlja koje su pristupile EU-u povećala su kvalitetna izravna strana ulaganja i izvoz i to je prilika za nas, uz uvjet provedbe strukturnih reformi, kaže Vujčić.
Vujčić pritom podsjeća da je većina izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku bila u međunarodno neutrživa dobra, da je Hrvatska na samom europskom začelju po aktivnosti stanovništva te da respektabilna bankovna sredstva ne može plasirati u gospodarstvo.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU-a Branko Grčić najavio je danas da će Vladi predložiti zapošljavanje 230 stručnjaka za pripremu projekata financiranih iz fondova EU-a.
Takav prijedlog na dnevnom redu Vlade mogao bi biti već sljedeći tjedan, rekao je Grčić na današnjoj konferenciji "Financijsko upravljanje i praktični aspekti pristupanja EU", u organizaciji Centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora.
Želimo li iskoristiti što više sredstava iz Unijinih fondova moramo podići administrativni kapacitet i učinkovitost, a to ne ide bez stručnih i motiviranih javnih službenika, smatra Grčić.
Uvjeti za uspješno korištenje sredstava iz fondova EU-a za Grčića su i kvalitetan konzultantski privatni sektor te što veći broj dobro pripremljenih projekata.
Grčić velik potencijal vidi u sredstvima EU-a koja će Hrvatskoj biti na raspolaganju od 2014. do 2020. godine, u ukupnom iznosu od 13,7 milijardi eura.
No ministar financija Slavko Linić upozorava da će Hrvatska već 2013. godine u kasu EU-a morati uplatiti 1,7 milijardi kuna, a od 2014. godine 3,8 milijardi kuna, što je za Hrvatsku ogroman izdatak. S druge strane, Hrvatska ima mogućnost povlačenja 450 milijuna eura 2013. godine, a do 2020. 11,5 milijardi, kaže Linić. On poziva na odgovornost u trošenju i dobru pripremu projekata te naglašava da su sredstva iz Unijinih fondova, uz ona institucionalnih banaka, velika prilika za Hrvatsku.
Linić također upozorava da Europske komisija pod strogim nadzorom drži proračunske politike članica, pa će tako biti i s Hrvatskom.
Zaključuje da će Hrvatska izvući koristi iz ulaska u EU samo promjenom mentaliteta. Vlada i Ministarstvo financija su spremni na to, a pitanje je li spreman i privatni sektor, dodaje. Upravo privatni sektor ima ogromne probleme, smatra Linić ističući da se ne uspijeva pokrenuti unatoč prebacivanju poreznog tereta s gospodarstva na građane. Bez Vladinih investicija privatnici ne znaju u što bi uložili i kako pokrenuti investicije, smatra ministar Linić.
Hrvatska mora izbjeći rizik da više uplaćuje nego uzima od EU-a, upozorio je šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren. To se po njegovim riječima može jačanjem fiskalne discipline i odgovornosti, koordinacijom institucija i kadrovskim jačanjem na svim razinama uprave.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić pak u svojoj je prezentaciji pokazao da se na temelju iskustava zemalja ne može ustanoviti jasna povezanost iskorištenosti EU-ovih fondova i gospodarskog rasta pa je teško očekivati da to bude pokretač razvoja.
Međutim, zemlja koje su pristupile EU-u povećala su kvalitetna izravna strana ulaganja i izvoz i to je prilika za nas, uz uvjet provedbe strukturnih reformi, kaže Vujčić.
Vujčić pritom podsjeća da je većina izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku bila u međunarodno neutrživa dobra, da je Hrvatska na samom europskom začelju po aktivnosti stanovništva te da respektabilna bankovna sredstva ne može plasirati u gospodarstvo.