Cilj nam je preokrenuti trend i potaknuti rast

(Privredni vjesnik/Jozo Vrdoljak)


Uz već pokrenute javne investicije, cilj nam je pomoći poduzetnicima u privatnom sektoru u restrukturiranju njihovih tvrtki i novim ulaganjima. jako je važno, a za to imamo izvrsnu priliku, povezati domaće izvore financiranja i sredstava iz EU fondova

S potpredsjednikom hrvatske vlade i ministrom regionalnog razvoja i fondova Europske unije Brankom Grčićem razgovarali smo o načinu povlačenja sredstava iz fondova Europske unije te o mjerama kojima Vlada namjerava utjecati na to da se ostvari rast gospodarskih pokazatelja u idućoj godini.

Na čelu ste Koordinacije za gospodarstvo Vlade. Što planirate promijeniti kako bi počeo oporavak gospodarstva? Vjerujete li da je moguć rast u idućoj godini i koliko?

- Za oporavak gospodarstva ključne su investicije u javnom i privatnom sektoru. Uz već pokrenute javne investicije, cilj nam je pomoći poduzetnicima u privatnom sektoru u restrukturiranju njihovih tvrtki i novim ulaganjima. Jako je važno, a za to imamo izvrsnu priliku, povezati domaće izvore financiranja i sredstva iz EU fondova. Upravo ulazak Hrvatske u EU pruža nam mogućnost da preokrenemo trend i potaknemo gospodarski rast unatoč tome što nam ne ide na ruku činjenica da je i Europa u trećem kvartalu dosegnula novo recesijsko dno, što ima izravan učinak na našu zemlju kroz pad izvoza i osobne potrošnje. Vlada očekuje u idućoj godini rast BDP-a od 1,8 posto.

Više puta ste izjavili da ne možemo biti zadovoljni dosadašnjim povlačenjem sredstava iz EU fondova, realizacijom i pripremom projekata. Što se moglo bolje učiniti i što još možemo učiniti kako bismo bili efikasniji?

- Trenutno smo na otprilike 59 posto ugovorenih IPA sredstava, te na 68 posto svih ugovorenih sredstava koja su nam na raspolaganju kroz pretpristupne programe: CARDS, PHARE, ISPA, SAPARD i IPA. IPA sredstva ćemo ugovarati još sigurno dvije godine, a plaćanja će se obavljati i do 2016. godine, čime se otvara prostor za njihovo povećanje. Ključ za dobru apsorpciju sredstava je u ubrzanju procedura pripreme i odobravanja projekata. U zadnjih nekoliko godina tome se nije pristupalo na sustavan način i posljedice danas osjećamo. Pritom ne mislim samo na pripremu aplikacija i natječajne dokumentacije već i na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, dozvola, prostorno-planske dokumentacije, a sve to koči pripremu i provedbu projekata, posebice onih velikih, bez obzira radi li se o EU projektima, domaćim projektima koji se financiraju iz državnog proračuna ili projektima privatnih investitora.

Koliko će najavljeno zapošljavanje novih stručnjaka za EU fondove promijeniti situaciju?

- Kako bismo promijenili situaciju nabolje, neophodni su nam ljudi sa specifičnim znanjima i vještinama, spremni na brze prilagodbe, konstantno učenje i usvajanje novih znanja. Uz sva proračunska ograničenja Vlada je svjesna potrebe za jačanjem kapaciteta i stoga ćemo zaposliti 232 stručnjaka na pripremi projekata koji će biti financirani iz EU fondova. Nakon ulaska Hrvatske u EU dio njihovih plaća moći će se pokrivati sredstvima strukturnih instrumenata. Svjesni smo da dodatni trošak plaća moramo izdržati još sljedeće godine, ali to je minimalni trošak u odnosu na one iznose koji su nam na raspolaganju a koje možemo izgubiti ukoliko ne osiguramo odgovarajući administrativni kapacitet.

Koliko će sredstava iz EU fondova biti na raspolaganju Hrvatskoj u narednom razdoblju?

- Hrvatska ulazi u EU na kraju njezinog proračunskog razdoblja koje traje od 2007. do 2013., a za zadnjih šest mjeseci tog razdoblja Hrvatskoj je samo za provedbu kohezijske politike alocirano 450 milijuna eura. Taj će se novac trošiti na velike projekte u sektorima zaštite okoliša i prometa, projekte usmjerene na jačanje konkurentnosti hrvatskih regija, jačanje poduzetništva, poticanje razvoja znanosti i inovacija, jačanja ljudskih resursa. Pregovori o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2014.-2020. su još u tijeku i u ovom trenutku je još uvijek nemoguće točno reći koliko će ukupno sredstava biti na raspolaganju Hrvatskoj. Procjenjuje se da će se ta sredstva iznositi otprilike milijardu eura u prvih nekoliko godina članstva s tendencijom rasta svake godine, što bi moglo narasti i do 1,4 milijarde eura za zadnju godinu Financijske perspektive 2014.-2020. Ukupno bi Hrvatskoj za sve programe na raspolaganju bilo 13,7 milijardi eura u sedam godina. Iznimno je važno i kako se taj novac troši i kakav je učinak od potrošenih sredstava. To znači da nije uvijek poanta potrošiti sve što imamo, već je puno važnije potrošiti pametno i stvarati vrijednosti za zajednicu.

Jeste li skupa s Europskom komisijom uspjeli uspostaviti jedinstveno upravljačko tijelo za korištenje EU fondova? Zašto je ono važno?

- Sustav upravljanja fondovima EU-a na generalnoj je razini definiran odgovarajućom EU regulativom. Način na koji će koja zemlja organizirati sustav, kojoj će instituciji dodijeliti koju funkciju, koliko će institucija akreditirati kao dio sustava unutarnja su pitanja svake zemlje članice. Jedan od modela za učinkovito korištenje je sustav s jednim upravljačkim tijelom koje je nadležno za ukupno financijsko upravljanje i kontrolu, pri čemu, naravno, druga resorna tijela ne gube svoje funkcije, već dapače ostaju odgovorna za programiranje, pripremu projekata, selekciju projekata... U sustavu s jedinstvenim upravljačkim tijelom i snažnim koordinacijskim tijelom osigurava se jedinstveni standard postupanja, izbjegava se dupliciranje funkcija pa tako i troškova u većem broju odgovornih tijela, a prema iskustvima drugih zemalja, niža je stopa pogrešaka tijekom financijskog upravljanja. Takav model primjerice danas imaju Poljska i Litva koje su se u ovoj financijskoj perspektivi pokazale kao iznimno uspješne korisnice EU fondova. Jedinstveno upravljačko tijelo kako ga mi osmiš-ljamo zapravo otvara više prostora linijskim ministarstvima da se bave osmišljavanjem politike razvoja svojeg sektora, kriterijima za selekciju projekata te da dobiju sredstva iz EU-a za provedbu svojih strateških projekata. Po ulasku u EU, za potrebe upravljanja prvom generacijom strukturnih instrumenata Hrvatska će imati četiri upravljačka tijela za četiri operativna programa (OP). To su: OP Promet, OP Zaštita okoliša, OP Regionalna konkurentnost i OP Ljudski resursi kao nastavak IPA provedbenog sustava. Za razdoblje 2014.-2020. pitanje sustava upravljanja i njegovih sastavnica još uvijek se razmatra.

Kako osigurati neophodna vlastita sredstva za projekte? Mislite li da će se poduzetnici i institucije usuditi koristiti kreditne linije namijenjene za tu svrhu?

- Prije svega je to pitanje likvidnosti prijavitelja budući da je dinamika isplata nepovoljna za prijavitelja jer se prije prvih isplata EU sredstava mora odraditi dobar dio aktivnosti, što podrazumijeva i troškove. Troškovi zatim moraju proći certifikaciju čime se dokazuje da su troškovi prihvatljivi i sukladni projektnom prijedlogu. Proces od podnošenja zahtjeva za isplatu sredstava pa preko certificiranja prijavljenih troškova može potrajati više mjeseci, ponekad i godinu dana. Svjesni smo tog problema i radimo na nekoliko instrumenata da se pitanje predfinanciranja riješi. Jedan od instrumenata na kojem radimo u suradnji s HBOR-om su jeftine kreditne linije kojima se krajnjim korisnicima omogućava da premoste rizične periode. Na nacionalnoj razini pripremamo i druge instrumente koji će biti više usmjereni na veće projekte. U svakom slučaju vidimo potrebe jedinica lokalne i regionalne samouprave, javnih poduzeća i agencija, te civilnog društva. Dostupnost novca za pokrivanje troškova je svakako bitan faktor za motivaciju manjih prijavitelja i preduvjet bez kojeg nećemo moći prijavljivati velike projekte. Bitno je naglasiti da su sredstva iz EU-a sigurna i da se iz EU proračuna za projekte osigurava i do 85 posto sufinanciranja, što je svakako stimulativno za bilo kojeg prijavitelja. Privatni sektor će imati nešto drugačije uvjete jer primjerice IPARD nudi do 50 posto sufinanciranja investicija, ali je iznimno bitno naglasiti da ukoliko privatni projekt nije financijski održiv i bez tih 50 posto, onda moramo dobro razmisliti želimo li ga uopće financirati.
 

Računa se i na privatne agencije i konzultante

Hoćete li i u kojoj mjeri koristiti usluge privatnih agencija i savjetnika? Na koji im način Vaše ministarstvo može pomoći?

- Naravno da se računa i na privatne agencije i konzultante, pose bice zbog dosta ograničenih ljudskih resursa i iznimno kratkog vremena da završimo sve pripremne radnje prije ulaska Hrvatske u EU. Nakon ulaska ćemo se suočiti s čitavim nizom novih izazova za koje ćemo također trebati savjete stručnjaka iz raznih područja. Dobar dio poslova ionako ne želimo zadržavati kao obvezu javnog sektora, već smatramo da značajan dio savjetodavnih usluga može ponuditi privatni sektor. U ovom trenutku tržište savjetodavnih usluga u Hrvatskoj se tek razvija, a nama je bitno da taj segment tržišta, prije svega domaćih tvrtki i konzultanata, što više ojača i dosegne visoke standarde u pružanju usluga u Hrvatskoj i inozemstvu. S druge strane, moramo voditi računa da naša tijela državne uprave kontroliraju procese u stručnom dijelu - to se odnosi na sadržaj vezan uz pojedino područje, kao i u tehničkom smislu - tu je riječ o procedurama i administraciji jer jedino s kompetentnom administracijom možemo osigurati ostvarenje javnog interesa. Ministarstvo ne treba samo konzultantske tvrtke nego i partnere iz akademske i poslovne zajednice. Planiramo formirati tematske forume i posebne grupe koje mogu pridonijeti daljnjem definiranju potreba javnosti, kako bi se te iste potrebe mogle adresirati novim projektima sufinanciranim iz fondova EU-a.



Vijesti iz medija